SNJEŽANA ABRAMOVIĆ MILKOVIĆ ‘U ZeKaeM-u se bavimo traumama i anomalijama društva, a želimo ljubav i pravdu’

Autor:

ŽARKO BAŠIĆ/PIXSELL

Protekla sezona Zagrebačkog kazališta mladih bila je jedna od najboljih u posljednje vrijeme; pet premijera, od toga dvije praizvedbe – “Noćni život” Ivana Vidića u režiji Paola Magellija i “Črna mati zemla” Kristiana Novaka, u režiji Dore Ruždjak Podolski i dramatizaciji Tomislava Zajeca. Olja Lozica režirala je “Radnice u gladovanju” prema tekstu Gorana Ferčeca, a Krešimir Dolenčić “Sherlocka Holmesa”, po predlošku koji je napisala Ana Tonković Dolenčić prema motivima Arthura Conana Doylea.

“Drago mi je da je sezona bila posvećena hrvatskim suvremenim piscima koji usprkos snažnim dramskim tekstovima nemaju čestu priliku biti postavljeni u kazalištu. ZeKaeM je mjesto novih kazališnih iskustava i izazova i drago mi je da je i mjesto izvedbe novih dramskih tekstova. Suradnja s Akademijom dramskih umjetnosti rezultirala je diplomskim ispitom Ivana Planinića s predstavom ‘Ponoć’, nažalost zapostavljenom ekspresionističkom dramom Josipa Kulundžića koju smo vratili na scenu s namjerom revitaliziranja ključnih djela hrvatske dramatike”, kazala je za Nacional Snježana Abramović Milković, ravnateljica Zagrebačkog kazališta mladih. To je kazalište protekle sezone, navela je, dobilo 14 nagrada, a za predstavu “Hinkemann” u režiji Igora Vuka Torbice dobitnik je i Nagrade hrvatskog glumišta za najbolju predstavu u cjelini. Predstave ZeKaeM-a ‘’kod kuće’’ i na gostovanjima gledalo je oko 42.000 gledatelja, dok je izvedbe polaznika Učilišta ZeKaeM-a pratilo 8500 gledatelja.

“Uvijek prvo biram redateljske osobnosti, a zatim jako puno razgovaram s redateljima i autorima jer nitko ne može režirati po narudžbi, redatelj mora biti inspiriran tekstom i tada je rezultat daleko bolji. Bolji rezultat dolazi nakon zajedničkog promišljanja o tome u kojem bi smjeru autorski rad trebao ići, naravno u skladu s cjelinom sezone. Od samog početka mandata moj prioritet su domaće prozno ili dramsko pismo, pa i namjera da vrućim književnim hitovima podarimo svjetla pozornice te sam prošlu sezonu koju smo ostvarili upravo domaćim kreativnim snagama, hrvatskim autorima i redateljima, osmislila u tom pravcu”, smatra Snježana Abramović Milković. U taj se okvir, dodala je, odlično uklopila “Črna mati zemla” koja je dogovorena 2015. godine.

“U biranju naslova zanima me i ekskluzivitet praizvedbe, ili drame koja nije dugo postavljana u Hrvatskoj poput ‘Hinkemanna’ koji je prije naše premijere bio zadnji put premijerno izveden 1964. u Gavelli u režiji Joška Juvančića. Ili Mannov ‘Čarobni brijeg’ i Doyleov ‘Sherlock Holmes’, naslovi koji nisu postavljani na hrvatskim pozornicama. Drago mi je da je Igor Vuk Torbica promoviran kao redateljska zvijezda u Hrvatskoj upravo u ZKM-u”, govori ravnateljica koja se repertoarno vratila mlađoj publici.

To je misija Zagrebačkog kazališta mladih, tvrdi ona, a na jesen će se premijerno izvesti “Alisa u zemlji čudesa” Lewisa Carolla u dramatizaciji Ivora Martinića i režiji Renate Gatice te autorski projekt Kristijana Ugrine “Zdrav i čist dom”, koji je napisao i režirat će u rujnu u sklopu projekta Inkubator i to za one najmlađe.

“Sezona je bila drukčija, mene zanima angažirani i autorski teatar pa smo u sezoni 2015/16. imali nekoliko koprodukcija s nezavisnim grupama poput Montažstroja, kolektiva SKROZ, kolektiva Defacto, Hotela Bulić, i bilo je više tzv. autorskih predstava. Tada smo nemilosrdno kritizirali današnje društvo i razmišljali o tome gdje je nestala ljubav, ali ona univerzalna, ljudska. Pitali smo se postoji li još uvijek solidarnost i zajedništvo i koliko je individualna ljudska sudbina nebitna u vihoru društvenih turbulencija i svjetskih kriza. Progovarali smo o zabranjenim temama poput vukovarskih transkripata, pričali o dužničkom ropstvu u kojem smo prodali svoju slobodu bankarskom sustavu, o turbofolku koji se svakodnevno sluša u Zagrebu u kojem izumire rock glazba. Bavili smo se društvom, traumama, anomalijama ali sjećajući se i priželjkujući ljubav i mogućnosti boljeg, slobodnijeg i pravednjeg društva”, rekla je Snježana Abramović Milković.

Iduće sezone, najavila je, praizvest će se tekst Tomislava Zajeca ‘’Ono što nedostaje’’ koji je dobio Nagradu Marin Držić. Predstavu će režirati mlada, zanimljiva bosansko-hercegovačka redateljica Selma Spahić kojoj će to biti prva režija u Zagrebu. Renata Carola Gatica režirat će spomenutu “Alisu u zemlji čudesa” a nakon velikog uspjeha “Hinkemanna” ponovno će režirati Igor Vuk Torbica.

Snježana Abramović Milković osvrnula se i na suradnju s gradonačelnikom Milanom Bandićem i Uredom za obrazovanje, kulturu i sport. Jednako kao i svi kulturnjaci, i ona bi željela da se ured za kulturu izdvoji kao zaseban ured.

“Svi kulturnjaci to žele jer sigurno bi bilo jednostavnije da imamo vlastiti budžet na raspolaganju. Mi uglavnom surađujemo s Uredom za kulturu, što je logično, gradonačelnik se ne mora baviti svim segmentima izvršne vlasti, zato i ima pročelnike. Profesionalno dobro surađujemo, ali znate kako je – programska sredstva su smanjena, novca je u kulturi manje nego prije, nije nam jednostavno jer ZeKaeM je kompleksno kazalište koje sada ima tri zgrade na upravljanju koje se trebaju održavati, odličan program koji se realizira za puno manje sredstava. Međutim, kada vidim kakvo je financiranje kulture u drugim gradovima uhvati me panika, nadam se da nas ne očekuju daljnji rezovi jer bi to za nas bilo pogubno”, kazala je Snježana Abramović Milković. Kaže da je kultura značajan segment društva, ne samo zbog kulturnog identiteta nego i zbog promocije hrvatske kulture u inozemstvu, a važna je i za turističku ponudu. Kulturnjaci su, tvrdi ona, daleko od potrošača novca poreznih obveznika.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)