Snažna podrška zastupnika proglašenju IGP-a, Zakon o subvencioniranju stambenih kredita

Autor:

18.12.2020., Zagreb -Sabor izvanrednu sjednicu danas zakljucuje gosovanjem i zastupnici odlaze na zimsku stanku od mjesec dana.
Photo: Patrik Macek/PIXSELL

Patrik Macek/PIXSELL

Uz glasove velikog broja zastupnika, Hrvatski sabor u petak je podržao odluku da se u Jadranskom moru proglasi isključivi gospodarski pojas (IGP) što će se formalno dogoditi u siječnju, nakon trilateralnog ministarskog sastanka sa Slovenijom i Italijom.

Od 130 zastupnika, za spomenutu odluku izjasnilo ih se 129, a jedan je bio suzdržan.

Sabor je zadužio Vladu da na trilateralnom sastanku u siječnju 2021., između Hrvatske, Italije i Slovenije, podupre snaženje suradnje u svjetlu proglašavanja isključivih gospodarskih pojaseva Republike Hrvatske i Talijanske Republike u 2021.

„Činom proglašenja IGP-a učinit ćemo najviše što možemo u pravnoj zaštiti Jadranskog mora“, rekao je ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman, te ocijenio da su dosadašnjim aktivnostima izvršene sve potrebne predradnje i stvoreni uvjeti za donošenje predložene odluke, početkom iduće godine.

IGP će u odnosu na postojeći ZERP, proglašen 2003. donijeti dva nova prava – izgradnju umjetnih otoka te korištenje snage mora, vjetra i struja.

Sabor je prihvatio i izvješće o konzultacijama u vezi s namjerom proglašenja IGP-a u Jadranskom moru.

Prije samog izglasavanja, saborski su klubovi ponovili svoja stajališta o proglašenju IGP-a, za jedne je to svečani trenutak, drugi poručuju da razloga za slavlje – nema.

Danas je jedan svečani trenutak, izražavam zadovoljstvo što nakon pet godina naše borbe, ali i borbe naših prethodnika, izglasavamo tu odluku, rekao je Nikola Grmoja (Most).

Ponovio je kako mu je drago da su vladajući promijenili mišljenje, te ustrajao da je to napravljeno pod utjecajem Italije.

Nažalost, danas nema razloga za slavlje, uzvratio je Hrvoje Zekanović (HS), opetujući kako je na vidjelo izašao „sav jad i bijeda hrvatske politike“.

Da Italija nije odlučila proglasiti IGP, Hrvatska to nikada ne bi učinila, kazao je, te ponovio kako se nakon proglašenja IGP-a, ništa neće promijeniti, „talijanske koče i dalje će orati hrvatsko podmorje“.

Branko Bačić (HDZ) je istaknuo kako Hrvatska štiti strateške i  nacionalne interese na Jadranu, kako će proglašenjem IGP-a moći graditi umjetne otoke i iskorištavati energiju vjetra i mora.

U IGP će se naši ribari ponašati prema odredbama koje osvaja Europska komisija na prijedlog matične države, Hrvatske, kazao je.

I Arsen Bauk (SDP) drži da je proglašenje „ipak svečani trenutak“,  Sabor završava proces koji je 2003. počela Vlada Ivice Račana.

To je pak demantirao Milan Vrkljan (DP). Pozivam HDZ-ove zastupnike da budu budni – nije istina da je 2003. počet proces, počeo je 1994. na inicijativu predsjednika Tuđmana, kazao je zastupnik.

Sabor je je u petak jednoglasno prihvatio Odluku Vijeća o sustavu vlastitih sredstava EU, jedan od ključnih zakonodavnih akata Unije, čija je svrha osigurati financiranje kroz idućih sedam godina.

Sustav financiranja proračuna EU-a sastoji se od tri glavne kategorije prihoda: tradicionalnih vlastitih sredstava čiji najveći dio čine carine, prihoda od poreza na dodanu vrijednost i prihoda od vlastitih sredstva temeljenog na bruto nacionalnom dohotku.

Dogovorom oko paketa višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje od 2021. do 2027. predviđeno je uvođenje i nove kategorije prihoda temeljem vlastitih sredstava od nerecikliranog plastičnog ambalažnog otpada, a u skladu s strategijom EU zelene tranzicije i održivog gospodarstva.

Sabor izmijenio Zakon o subvencioniranju stambenih kredita

Hrvatski sabor u petak je izmijenio Zakon o subvencioniranju stambenih kredita prema kojima će kandidati za te kredite morati imati prijavljeno prebivalište na adresi kupljene ili izgrađene nekretnine najmanje dvije godine nakon završetka subvencioniranja kredita.

Takvo je rješenje predloženo nakon što su na terenu utvrđene zlouporabe, jer nigdje nije bilo propisano koliko dugo vlasnici nekretnina koje je država subvencionirala moraju u njima biti prijavljeni.

Novost je i da će subvencije biti odbijene podnositeljima koji su ih već ranije dobili, te da uplaćena sredstva neće trebati vraćati ako se subvencionirani stan ili kuća prodaju radi kupnje većeg stana, kuće ili izgradnje kuće.

Utvrđuje se novi rok do 31. prosinca 2023. u kojem Agencija za promet nekretninama (APN) objavljuje javne pozive za subvencije.

Za nove subvencije u 2021. u državnom je proračunu osigurano 50 milijuna kuna, u 2022. i 2023. dodatnih 50 milijuna svake godine.

Subvencioniranje stambenih kredita program je kojeg država provodi od 2017. pomažući građanima u otplati dijela stambenog kredita pri kupnji stana ili kuće, odnosno pri otplati kredita za izgradnju kuće u trajanju od pet godina.

Tomislav Tomašević (Možemo) i Anka Mrak Taritaš (GLAS) uoči glasovanja ponovili su da Hrvatska nema stambene politike, te da subvencioniranje stambenih kredita nije dobra mjera jer pridonosi rastu cijena nekretnina.

Sabor je u donio i četiri zakona iz područja bankarstva i osiguranja depozita, kojima se ono dalje usklađuje s EU-ovim uredbama.

Izmjenama zakona o kreditnim institucijama i o sanaciji tih institucija i investicijskih društava, Hrvatska narodna banka (HNB) preuzima ovlast za izvršenje sanacije nad kreditnim institucijama, a Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) nad investicijskim društvima.

Do sada je ulogu sanacijskog tijela u oba slučaja, osim HNB-a i Hanfe, imala i Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB).

To je posljedično dovelo i do potrebe izmjena samog zakona o sustavu osiguranju depozita, kao i zakona o DAB-u. S obzirom na to da sanacija više neće biti u njihovu djelokrugu, promijeniti će se i sam naziv agencije, pa će DAB od sada biti Hrvatska agencija za osiguranje depozita.

Zakonom o prisilnoj likvidaciji kreditnih institucija skraćuje se trajanje stečajnog postupka, kontrolirani izlazak propale banke s tržišta sa ciljem smanjenja rizika te prelijevanja negativnih učinaka na ostatak financijskog tržišta.

Izmijenjen je i Zakon o eksplozivnim tvarima te proizvodnji i prometu oružja kako bi se zaštitili životi ljudi , smanjilo stradavanje i ozljeđivanje, posebice maloljetnika.

Izmjenama se pored dosadašnje zabrane petardi i redenika kategorije F3, zabranjuje prodaja, nabava, posjedovanje i uporaba petardi i redenika kategorije F2 građanima za osobne potrebe.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.