SMRT ARSENA DEDIĆA Duboka upisanost u hrvatsku kulturu, činit će ga stalno prisutnim autorom

Književnik Miroslav Mićanović i producent Siniša Škarica komentirali su u ponedjeljak za Hinu smrt „pjesnika opće prakse“ Arena Dedića, te naglasili Arsenovu duboku upisanost u hrvatsku kulturu, koja će ga činiti stalno prisutnim autorom.

Teško da i u trenucima loših vijesti možemo izmaći riječima i glasu “ljetnog pjesnika”, onoga koji se neprekidno kretao između melankolije i ironije… Riječ je o autoru koji je umnogome obilježio živote različitih generacija i mnogima od nas u odlučnim trenucima dao tekst nježnih godina, strasti, pustolovine, ljubavi, drukčijeg osjećanja svijeta koji tek dolazi i koji ćemo osvojiti, kazao je Mićanović.

Naravno, sve se dogodilo drukčije, ali upravo je zbog toga važnost pjesnika (i pjevača) Arsena Dedića, koji je bio “uvijek protiv, uvijek izvan kruga”, tim veća i njegovo osvajanje prostora slobode, autorske, pjesničke, ljudske, dotiče one koji su ga čitali, tražili i slušali.

Jasno je da je riječ o autoru koji je „otvarajući vrata nepoznatom gostu“ hrvatsku književnost (kulturu) činio drukčijom, upisujuću u nju i ono što se samo slutilo, željelo i sanjalo. Tekst Arsena Dedića živi od različitih životnih senzacija, iskustava, od mediteranskog i od kontinentalnog, od zabranjenih misli, otkrića, uspjeha, padova i poraza… Upisujući se na mapu svijeta, naše čitanje i pisanje činio je važnim i potrebnim. Velik je broj onih koje je Arsen Dedić preveo, prepjevao, pripitomio i učinio dijelom naše svakodnevice, suvremenosti, kazao je Miroslav Mićanović i zaključio: Jasno je da smo samo na trenutak pomislili da je riječ o odlasku, o odsutnosti, jer Arsen Dedić je pjesnik neponovljive vječnosti.

Siniša Škarica ističe da je smrt Arsena Dedića veliki gubitak za ne samo za hrvatsku glazbu nego hrvatsku kulturu uopće. O Arsenu smo govorili kao o Krleži hrvatske pop glazbe; on je veliki erudita, čovjek enciklopedijskog znanja.

Faust Vrančić je prije 400 godina zamišljao Homo volansa, čovjeka koji je pokušavao poletjeti. Arsen Dedić je njegov potomak, iz istoga grada, definitivno renesansni čovjek, s brojnim talentima, s neograničenom radnom energijom, i sa svim onim što je iz toga proizlazilo, čime nas je zadužio u kulturi i umjetnosti. Zaista, Arsen Dedić je Homo volans koji je letio na svojim talentima, ističe Škarica.

Osvrćući se na proturječe masovnosti pop glazbe i Arsenova umjetničkog izričaja, Škarica je podsjetio da je Arsen prihvaćao zabavnu glazbu i sebe smještao u tu glazbu, ali je za sebe govorio da nije gladijator da bi nastupao u arenama nego da je za krug publike s kojom će moći komunicirati i koja ga razumije i koja će moći proživjeti dva sata njegova recitala, što je najbolje radio od svih. Ukratko, on je iznad svega bio i ostat će upamćen kao „pjesnik opće prakse“, zaključio je Škarica.

Istaknuti hrvatski skladatelj, književnik, prevoditelj, pjesnik i kantautor Arsen Dedić umro je u ponedjeljak poslijepodne u Zagrebu u 78. godini u Kliničkom bolničkom centru Zagreb.