Velike gužve na graničnim prijelazima s Hrvatskom nisu samo posljedica pooštrenih schengenskih pravila, nego i velikog povećanja prometa, objavila je u petak slovenska policija koja čekanja na granici očekuje i idućih dana.

U zadnje dvije godine broj putnika koji prelaze slovensku granicu povećao se za četiri milijuna u odnosu na ranije godine, navode u slovenskoj policiji i dodaju da povećani promet  prema Hrvatskoj bilježe svi granični prijelazi.

Ove je srijede iz Slovenije u Hrvatsku prešlo 22 posto više osobnih vozila i 28 posto više autobusa, većinom turističkih, dok se procijenjuje da je broj putnika 38 posto veći nego istih dana lani, kažu u policiji, prenose slovenski mediji.

Da bi se protočnost prometa povećala, trebalo bi sagraditi novu graničnu infrastrukturu s odgovarajućom opremom i više staza te ekipirati graničnu policiju, ali s obzirom da bi Hrvatska uskoro trebala ući u Schengenski prostor to ne bi bilo racionalno, navode izvori u slovenskoj graničnoj policiji.

Ističu da kolone na prijelazima treba očekivati i slijedećih sati i dana, posebno u ponedjeljak kada će se smjer kretanja nakon uskrsnih praznika okrenuti prema Sloveniji i schengenskom prostoru.

Čekanje na granici izaziva štete slovenskoj ekonomiji i turizmu, a posebno je uznemirio Slovence koji žive uz granicu i poslovno su ili obiteljski vezani za Zagreb.

Uz gradonačelnika Brežica, na probleme koje im uzrokuju velike kolone upozorili i stanovnici Slovenske Vasi blizu Bregane te uprava Termi Čatež koje zbog kolona i zastoja gube goste.

Pogranične općine među ostalim traže da se država pobrine za sanitarne čvorove za putnike u prolazu, kao i za rad interventnih i zdravstvenih službi uz granicu u slučaju potrebe.

Kolona vozila na prijelazu Bregana/Obrežje na slovenskoj strani iznosila je u petak više od 10 kilometara, a na ulazak u Hrvatsku čekalo se oko četiri sata.

Slovenska granična policija jutros je provodila sustavne mjere kontrole svih putnika u skladu s izmijenjenom schengenskom uredbom.

Uredba o sustavnoj kontroli svih putnika na vanjskim granicama shengenskog prostora i vanjskim granicama EU-a stupila je na snagu prošli petak i predviđa sustavnu provjeru u relevantnim bazama podataka svih putnika, uključujući i državljane članica EU-a, što dosad nije bio slučaj.

Uredba je donesena kako bi se povećala sigurnost jer je uočeno da se teroristi, državljani EU-a, mogu slobodno kretati unutar schengenskog prostora te ulaziti i izlaziti iz njega bez ikakvih kontrola.

Prema uredbi, zemlje članice same odlučuju kada će uvesti ciljane kontrole, ali uz uvjet da se procijeni rizik, to jest mora se analizirati hoće li takvi ciljani pregledi smanjiti razinu sigurnosti. Zemlja članica dužna je procjenu rizika poslati Komisiji, koja može izraziti zabrinutost u vezi s tom procjenom, a od zemlje članice se očekuje da uzme u obzir tu zabrinutost.

Komentiraj

FOTO:HINA/ STA/ Anze Malovrh
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.