Skoro dva mjeseca od odluke arbitražnog suda o granici na čijoj implementaciji inzistira Slovenija, dok Hrvatska arbitražu smatra kompromitiranim procesom i nudi bilateralne razgovore, u Sloveniji se to pitanje opet javno i politički aktualizira, vjerojatno i s obzirom na planirani drugi sastanak na tu temu premijera Andreja Plenkovića i Mire Cerara u Zagrebu.

Kako prenose slovenski mediji, za slovensku je vladu trenutačno u fokusu zanimanja problem slovenskih državljana i vlasnika kuća koji bi prema granici na kopnu, kako ju je odredila arbitraža, ostali “na hrvatskoj strani”.

Ne može se točno reći koliko je ljudi u toj situaciji, jer neki u tim objektima imaju prijavljeno stalno prebivalište, a neki su prijavljeni na nekoj drugoj adresi, no radi se o devet kuća na području Razkrižja u Prekmurju, 15 kuća u Istri uz rijeku Dragonju, te četiri kuće na području općine Brezovica, prenijela je vladine podatke Slovenska televizija.

Vlada premijera Mire Cerara objavila je ovih dana da intenzivno radi na problematici svojih državljana koji su se nakon arbitražne presude našli u toj poziciji, zbog čega bi mogli izgubiti neka prava i da će njihove probleme riješiti interventnim zakonom koji će uskoro u parlamentarnu proceduru.

“Vlada će prava tih stanovnika pokušati sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri i time se sada intenzivno bavi”, naveli su u vladi. Dodali su da ovih dana pripremaju nove razgovore s građanima iz pograničnog područja i s predstavnicima općina.

Slovenija u načelu navodi da će poštovati odluku arbitražnog suda o granici na moru, gdje je dobila većinu Piranskog zaljeva – Savudrijske vale, izlaz na otvoreno more posebnim koridorom, te granicu na kopnu, gdje je zbog stanovnika koji žive u pograničnom pojasu i potencijalnih problema u vezi s njihovim statusom zadovoljstva mnogo manje.

Slovenska televizija navodi da su mješovita diplomatska povjerenstva dviju država za granicu već bila uskladila i usuglasila 90 posto granične crte na kopnu, no da se arbitri toga nisu držali u cijelosti.

Čini se kako su arbitri pri određivanju granice na kopnu koristili dvojna mjerila. Tako su dio kopnene granice, osobito u južnom sektoru, podijelili prema graničnim rijekama, dok su u istočnom sektoru za kriterij uzeli katastarske granice. Pri tome su kaotičnu graničnu situaciju u nekoliko slučajeva dodatno pogoršali i zapleli, navodi Slovenska televizija.

Kako tvrdi, do takvog je dodatnog zapleta došlo na Sutli jer je do sada vrijedilo da je granica na sredini njena korita, dok katastarska granica koju su arbitri uzeli kao kriterij za državnu ide u cik-caku,  prelazeći s jedne na drugu stranu rijeke.

Slično nezadovoljstvo razgraničenjem prema arbitraži iskazuju i u Razkrižju, te Brezovici kod Metlike jer su očekivali da će granica biti prilagođena životu i potrebama ljudi, što se nije dogodilo, navodi Slovenska televizija.

Komentiraj


FOTO:HINA/ Damir SENČAR
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.