Posrnuće Agrokora i arbitražna presuda o granici bitno su obilježili političke odnose Zagreba i Ljubljane u 2017. godini, čiji je završetak u Sloveniji obilježen pripremama vladajuće koalicije za skorašnje parlamentarne izbore, dok je glavni politički događaj protekle godine na domaćoj sceni bila ponovna pobjeda Boruta Pahora na predsjedničkim izborima.

Koliko su zabrinutosti u susjednoj državi zbog Agrokorova vlasništva u Mercatoru izazvali potezi hrvatske vlade, lex Agrokor i revizija Agrokorovih bilanci, pokazuje i činjenica da je Cerarova vlada vrlo brzo reagirala donošenjem vlastitih mjera “za zaštitu javnog interesa”.
Slovenski “lex Mercator” omogućio je imenovanje posebnog vladinog povjerenika u Mercatorovu upravu, čija je zadaća onemogućiti potencijalno “financijsko iscrpljivanje Mercatora”.

Premijer Miro Cerar odmah je diplomatskim kanalima o svojim bojaznima zbog izloženosti Agrokora ruskim bankama pisao ruskom premijeru Dmitriju Medvedevu, navevši da je Slovenija u okviru svojih nadležnosti “spremna na traženje optimalnih rješenja” za Mercator, kako on zbog prezaduženog vlasnika ne bi bilo ugrožen kao najjači slovenski poslodavac i važan kanal domaće prehrambene industrije. Time je želio preduhitriti mogućnost nekontroliranog stečaja Mercatora u slučaju ovrhe koju bi provela ruska banka.

Za odnose s  Agrokorovom upravom Cerar je imenovao svog ministra za gospodarstvo Zdravka Počivalšeka, koji govori o korektnoj suradnji  s ekipom hrvatskog povjerenika za Agrokor Ante Ramljaka i želji da proces transformacije i sanacije cijelog koncerna uspije, ne isključujući unaprijed alternativna rješenja kroz traženje novog investicijskog kapitala za Mercator i promjenu njegove vlasničke strukture.

Napetosti oko arbitraže prenose se u izbornu godinu

Iako ju je izlazak Hrvatske iz arbitražnog procesa o graničnom prijeporu dočekao skoro na početku njenog punog mandata, Cerarova je vlada u odnosu na to pitanje održala kontinuitet s prijašnjima, tvrdeći da arbitražni proces i dalje obvezuje obje strane. Zato je Cerar odmah nakon objave arbitražne presude krajem lipnja kazao da će je njegova vlada poštovati i da na to poziva i Hrvatsku, odbijajući ocjene dijela oporbe da arbitri Sloveniji nisu dali ono što je tražila i da bi s Hrvatskom mogla postići bolje bilateralno rješenje.
Da su gledanja na to pitanje različita i u samoj Cerarovoj koaliciji pokazale su reakcije nakon prvog bilateralnog susreta dvojice premijera u srpnju u Ljubljani, kad se dogovarao nastavak dijaloga o otvorenim pitanjima. Cerarov glavni partner u koalicijskoj vladi, ministar vanjskih poslova Karl Erjavec, odmah je kazao da je uzvratni posjet nepotreban i dijalog nemoguć, sve dok hrvatska vlada ne prizna rezultat arbitraže te je potom nastavio solirati s oštrijim stajalištima od vlastitog premijera.

Unutarkoalicijska neslaganja eskalirala su u rujnu, s Cerarovim otkazivanjem posjeta Zagrebu, nakon što je premijer Andrej Plenković iznio stajališta Hrvatske o arbitraži u svom govoru na zasjedanju Opće skupštine UN-a.

Konačno je do susreta došlo krajem prosinca u Zagrebu, kada se pokazalo da obje strane ostaju na svojim pozicijama i da u tom smislu nije došlo do približavanja. Hrvatska strana ponudila je novi okvir za dijalog o rješavanju graničnog pitanja s ciljem postizanja suglasnosti obiju strana. Premijer su uz to istaknuli kako nijedna strana ne bi trebala pribjegavati jednostranim potezima. Slovenska strana nakon susreta u Zagrebu tumači da nije došlo do približavanja stajališta te da hrvatski prijedlozi taktički vode prema bilateralnim pregovorima, na što Slovenija ne pristaje. Premijer Cerar najavio je da će, u slučaju daljnjeg hrvatskog odbijanja arbitražne presude, Slovenija nakon 29. prosinca upotrijebiti sva pravna sredstva uključujući i mogućnost tužbe.

Uz to, Cerar je najavio nastavak aktivnosti na implementaciji arbitražne presude u onom dijelu u kojemu to Slovenija može učiniti sama, pri čemu se misli na granicu na moru.

Slovenska vlada u međuvremenu je, u studenome pa potom u prosincu, u parlament po hitnom postupku poslala “implementacijske zakone” prema kojima bi Slovenija mogla sama primijeniti arbitražnu odluku na moru, a onda pričekati moguće posredovanje Europske komisije da se implementira i granica na kopnu “uz korekcije”.

U Sloveniji je međutim malo onih koji vjeruju da će premijeri dviju država u “pet do 12” naći sveobuhvatno rješenje za dugogodišnji otvoreni problem, koji je već postao i dio pozicioniranja slovenskih političkih stranaka pred izbore u lipnju iduće godine.

Potpuno neizvjesno tko će sastaviti novu vladu

Kako će nakon njih izgledati nova slovenska vlada i tko će je formirati, u sadašnjem je trenutku teško reći, iako sva ispitivanja pokazuju da će sadašnji premijer vrlo teško postići rezultat koji bi mu omogućio da ponovi mandat.

U protekloj je godini to, međutim, uspjelo slovenskom predsjedniku Borutu Pahoru, koji je u drugom krugu izbora pobijedio dosadašnjeg političkog anonimusa, gradonačelnika Kamnika Marjana Šareca, koji sada sa svojom strankom, Listom Marjana Šareca, najavljuje sudjelovanje na parlamentarnim izborima.

S obzirom na višegodišnju nestabilnost i kolebanje slovenskog biračkog tijela, koje svake izborne sezone privlače nova lica i nove stranke, ponekad bez jasnog izbornog programa, ne može se predvidjeti tko će formirati novu slovensku vladu.

Prema ispitivanju koje je u ponedjeljak objavilo ljubljansko “Delo”, vrlo je mali broj birača zadovoljan sadašnjim sastavom vladajuće koalicije, a samo ih nešto više zna za koga će glasovati na sljedećim izborima. Tako je 33 posto ispitanih navelo da se još nisu odlučili, 36 posto navodi da će zaokružiti istu stranku kao prije tri i pol godine, 28 posto da će glasovati za neku drugu stranku, pa možda i onu koja se prvi put pojavi na glasačkom listiću, a ostali da na izbore neće izaći.

Djelovanjem sadašnje trostranačke koalicije Cerarove Stranke modernog centra (SMC), Židanovih Socijalnih demokrata (SD) i Demokratske stranke umirovljenika (DESUS) Karla Erjavca nezadovoljno je 54 posto ispitanika, pokazala je anketa.

Prema većini ispitivanja s kraja ove godine, najviše mandata u novom sastavu parlamenta dobit će ili desno orijentirana Slovenska demokratska stranka (SDS) Janeza Janše ili lijevo orijentirani Socijalni demokrati (SD) Dejana Židana, dok su ostale stranke u popriličnom zaostatku pa je sastav buduće vlade potpuno neizvjestan.

Komentiraj

FOTO:FaH/ STA/ Tamino Petelinsek
PIŠE:Luka Fiamengo
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.