Komemorativni sastanak u spomen na redovitoga člana Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) i istaknutoga hrvatskog književnika akademika Slobodana Novaka, koji je umro 25. srpnja 2016., održan je u srijedu u HAZU.

Predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić istaknuo je kako se o jednom od najistaknutijih članova u povijesti Akademije, velikom intelektualcu i eruditu koji je član HAZU bio 33 godine te, uz ostalo, bio i voditelj Zavoda za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe kao i član Upravnog odbora Zaklade HAZU.

“Bio je jedan od najautentičnijih hrvatskih književnika, čudesne imaginacije i stila koji je pokazao da hrvatska književnost može biti europska i svjetska”, rekao je akademik Kusić.
Podsjetio je na tri Novakova zavičaja koja su odredila njegov život: rodni Split, otok Rab gdje je odrastao i Zagreb. Spomenuo je i njegovu polemičnost, čvrstinu u stavovima i protivljenje dogmama.

“Bio je jedan od onih članova HAZU koji su stvorili djela trajne nacionalne i međunarodne vrijednosti”, rekao je dodavši kako je Novak zadužio hrvatsku književnost i kulturu, HAZU i hrvatski narod.

Tajnik Razreda za književnost akademik Pavao Pavličić smatra da je Slobodan Novak vrhunac stvaralaštva imao tijekom šezdesetih godina 20. stoljeća, kad u hrvatskoj književnosti prestaje modernizam i dolazi do smjene epoha.

Istaknuo je važnost njegova romana “Mirisi, zlato i tamjan” iz 1968. ocijenivši kako se radi o slojevitoj alegoriji i vrhuncu litetarne tehnologije moderne epohe.

“Prvi je shvatio koliko je velik potencijal naoko sitnih i nevažnih zbivanja i kako ona mogu sinuti pod rukom pravog majstora”, rekao je dodavši kako je Novak bio autentični pisac od jednog komada, a to je bio i kao čovjek.

Akademik Krešimir Nemec je istaknuo kako je Novak u književnost ušao kao pjesnik, a zatim se prebacio na prozu slijedeći egzistencijalistički model pisanja. U romanu “Mirisi, zlato i tamjan” glavni junak je ideologija koja zaokuplja čovjeka i ljudske odnose, a prikaz sukoba katoličke i marksističke ideologije aktualan je i današnje doba, ustvrdio je.

Po riječima akademika Tonka Maroevića, Sabrana djela Slobodana Novaka koja sadrže osam svezaka demantiraju tezu o njegovom opsegom skromnom opusu. “To je literatura koja nas se tiče i koju bismo i sami izrazili kad bismo to znali”, rekao je.

Slobodan Novak  rodio se u Splitu 3. studenoga 1924., a umro je u Zagrebu 25. srpnja 2016. Autor je, između ostaloga, i knjiga “Izgubljeni zavičaj”, “Izvanbrodski dnevnik”, “Pristajanje” i “Protimbe”.

Komentiraj

FOTO:HINA/ Damir SENČAR
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.