Možemo biti vrlo zadovoljni stanjem u obrazovnom sustavu, ustvrdila je u srijedu načelnica Istraživačko-razvojnog odjela Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) Jasminka Buljan Culej u Opatiji, u završnoj raspravi državnog stručnog skupa ravnatelja osnovnih i srednjih škola te učeničkih domova.

Buljan Culej je takvu svoju ocjenu potkrijepila rezultatima posljednjeg PISA istraživanja među učenicima, po kojem su hrvatski srednjoškolci u prosjeku europskih srednjih škola po većini pokazatelja, osim po matematici. U osnovnim školama rezultati su i bolji, jer su učenici po čitalačkoj pismenosti izvrsni, u prirodoslovlju su natprosječno dobri, a u matematici su popravili rezultat u odnosu na prethodno istraživanje, kazala je.

Načelnik Službe općih poslova i odnosa s javnošću NCVVO-a Nenad Marković rekao je kako se u u obrazovnom sustavu ništa više ne može sakriti, jer se sve ono što je dobro i što nije može izmjeriti te dostaviti podatke ministarstvu, agencijama i osnivačima škola, koji imaju zadatak poboljšati škole.

Načelnik Odjela za organizaciju i provođenje ispita u tom centru Zlatko Zadelj je, na pitanje sudionika skupa da ocijeni aktualno stanje u srednjim školama, kazao kako NCVVO izvrsno surađuje sa školama na provedbi ispita državne mature, te se ne slaže sa zamjerkama u javnosti da je sustav loš i ne valja.

Tijekom završne rasprave, iz redova ravnatelja mogao se čuti prijedlog da se ukinu strukovne gimnazije, jer predstavljaju kompromis između gimnazija i strukovnih škola, a u biti nisu ni jedno ni drugo već, rečeno je, privlače pažnju na upisima samo zbog naziva i vanjskih odlika ustanove. Škole trebaju biti ili strukovne ili gimnazije, a onda treba raditi na njihovoj kvaliteti, isticali su ravnatelji.

Ravnateljica NCVVO-a Maja Jukić rekla je kako je zasad rano govoriti o vrijednosti ovakvog tipa škola, jer je nužno pričekati da se vidi koje su kompetencije i znanja stekli učenici te, ako kasnije krenu na fakultet, kakvi će biti studenti. Izdvojila je primjer Poljske koja se, kaže, već sedam godina trudi ukinuti takav tip škola, jer je povećan broj upisnih mjesta u školama za koja potom nema odgovarajućih radnih mjesta. Sličan problem, dodaje, ima i Makedonija zbog nedostatka radnih mjesta koja bi trebala proizaći iz strukovnih škola, pa mora uvoziti radnu snagu.

Komentiraj

FOTO:HINA/ Tomislav PAVLEK/ ua
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.