SKRIVENI MILIJUNI: Sudski proces otkriva tajne veze i mešetarenje Bandića i Anđelka Leke

Nacional posjeduje dokument koji snažno produbljuje indicije da je Milan Bandić dio svojeg korupcijom stečenog novca sakrio u hotelijersku tvrtku HUP-Zagreb jer je kao posrednik nagovarao nasljednike Anđelka Leke da plate manju proviziju i izbjegnu sud

Nacional je koncem proteklog tjedna dobio uvid u dokument koji ozbiljno produbljuje indicije da je bivši zagrebački gradonačelnik Milan Bandić dio svoje ogromne prikrivene imovine, stečene trgovinom utjecajem i korupcijom, sakrio u hotelijersku tvrtku HUP-Zagreb, koja je godinama bila u većinskom vlasništvu poduzetnika Anđelka Leke. Kao i da je profitirao od njene prodaje.

Pišući o razmjerima Bandićeva kriminalom stečenog bogatstva, Nacional je već naznačio kako postoje indicije da je Bandić bio tajni partner pokojnog zagrebačkog hotelijera Anđelka Leke. Dijelom i zato što se ponudio organizirati jedan poslovni sastanak na kojem bi se razriješile nesuglasice između Lekinih nasljednika i dugogodišnjeg njihova savjetnika u transakciji povezanoj s prodajom Lekinih hotela.

Anđelko Leko bio je dugi niz godina direktor hotelske kuće HUP, u čijem portfelju su i zagrebački hoteli Westin i Sheraton. Porijeklom je iz Gruda iz Hercegovine, baš kao i bivši zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. U Zagrebu se isprva zaposlio kao mladi konobar 1959. u Pivovari u Ilici i dogurao do jednog od utjecajnijih hotelijera u Hrvatskoj. Pozlilo mu je iznenada u 85. godini u lipnju 2018., u hotelu Panorama, nakon čega je preminuo. To se dogodilo svega četiri mjeseca nakon što je prodao većinski udio u HUP-Zagrebu Adris grupi i najavio povlačenje u mirovinu.

Anđelko Leko i Milan Bandić bili su izuzetno tijesno povezani. Koncem lipnja 2018., nedugo nakon smrti Anđelka Leke, to je u intervjuu za Večernji list otkrio i tadašnji ruski ambasador u Hrvatskoj Anvar Azimov, rekavši da se s Lekom sastajao svakoga tjedna, ali da je tim sastancima redovito prisustvovao i Milan Bandić. O tomu je Azimov rekao: “Leko, Bandić i ja nalazili smo se svakoga tjedna na ručku u Sheratonu. Bandić je poštovao Leku kao oca, kod njega je i odsjeo kad je došao iz Hercegovine u Zagreb, ali nikad nisam čuo da razgovaraju o poslu.”

Nacional je već neposredno nakon Bandićeve smrti otkrio da on nije bio samo političar i gradonačelnik, nego i mešetar nekretninama. I zadnjeg dana svog života sastao se s Muhamedom Alabarom, moćnim arapskim tajkunom koji je trebao graditi kontroverzni projekt „Zagreb na Savi“. S njime je ujutro na dan svoje smrti doručkovao burek na Dolcu.

Potom je Nacional počeo razotkrivati razmjere Bandićeva neobjašnjivo stečenog bogatstva – ogromnu hacijendu u Hercegovini, brojne kuće koje je tamo uredio, kolekciju skupocjenih satova i navode o desecima milijuna eura u gotovini koje je posuđivao raznim poduzetnicima. Potom se pokazalo da se Bandić kao tajni posrednik uključio u spor u koji su posredno uključeni i Adris Grupa i njen čelnik Ante Vlahović.

 

Ako je Bandić bio tajni partner Anđelka Leke, onda je od prodaje tvrtke HUP-Zagreb Adris Grupi i osobno profitirao. Pa je i svojim novcem trebao platiti posredničke usluge investicijskom bankaru Ratku Kneževiću

 

Milan Bandić vrlo vjerojatno je to učinio zato što je za taj spor bio i osobno zainteresiran. Ako je bio tajni partner Anđelka Leke, onda je od prodaje tvrtke HUP-Zagreb i osobno profitirao. Pa je vjerojatno i s dijelom vlastitog novca trebao platiti posredničke usluge koje je u toj transakciji odradila osoba koju je po ugovoru trebalo platiti. Riječ je o investicijskom bankaru Ratku Kneževiću. Kako se to nije dogodilo, Knežević je pokrenuo spor protiv nasljednika Anđelka Leke. I tu se u njihovu priču uključio Bandić, vrlo vjerojatno kao skriveni Lekin partner, svega par mjeseci nakon Lekine smrti.

Bandić je bio zainteresiran za to da Lekini nasljednici plate manju posredničku proviziju. Htio je da se ona umanji za 1,5 milijuna eura i za zatezne kamate. Koliko god Bandić i Leko bili bliski, Bandićev angažman intrigantan je zato što se radilo o poslovnoj transakciji u kojoj su Leko, njegovi nasljednici i partneri ostvarili prihod od gotovo 200 milijuna eura. Bandić je kao potencijalni skriveni partner u toj transakciji također mogao ostvariti višemilijunske prihode. Pa tako i biti zainteresiran da uštedi na isplati posredničke provizije.

Kneževićevi odvjetnici sumnjaju da su Leko i Bandić povezani i zbog čudnih koincidencija koje su se odvijale gotovo usporedo s prodajom HUP-Zagreba. Kao kupac se na koncu pojavila moćna Adris grupa Ante Vlahovića.

Vlahović je na koncu za HUP-Zagreb platio otprilike pet milijuna eura manje nego što su nudili drugi kandidati. Zanimljivo je da je otprilike mjesec dana nakon što se Bandić uključio u te diskretne pregovore, Ante Vlahović od Bandićeve supruge Vesne otkupio 38,49 četvornih metara stana koji se nekad nalazio u kućici u dvorištu zgrade u Preradovićevoj 13, a koja se u međuvremenu srušila, za 150 tisuća eura. Drugim riječima, Vlahović je za četvorni metar stana u srušenoj kućici platio 3897 eura. To se vidi iz zemljišnih knjiga u kojima je u zbirci položenih ugovora i onaj koji su Vesna Bandić i Ante Vlahović sklopili 28. rujna 2018. Vlahović je na parceli pokraj ove izgradio svoju vilu.

Vila je izazvala veliki interes javnosti i struke već kada su postali jasni njeni prvi obrisi. Nazvana je kolokvijalno „vilom bez prozora“ jer je, pojednostavljeno gledajući, ulici okrenuta „leđima“. Iako se radi o projektu poznatog portugalskog arhitekta Eduarda Souto de Moure, brojni stručnjaci koji su je otad javno komentirali izjavili su da vila, u najmanju ruku, diplomatski govoreći, ne pridonosi izgledu Preradovićeve ulice u središtu Zagreba. Usput je pritom otvoreno i pitanje bi li neki drugi, manje utjecajan investitor uopće uspio ishoditi građevinsku dozvolu za tako orijentirani projekt. Vlahović tih problema s Bandićevom administracijom nije imao.

Sada je u kontekstu transakcije u koju se Bandić izravno uključio, Vlahović jedan od svjedoka koji su pozvani da objasne okolnosti svoje investicije u hotelsko poduzeće koje je, zbog Lekina i Bandićeva monopola nad određenim procesima u Zagrebu, pridonijelo tomu da Zagreb u dva desetljeća ne dobije hotel klasificiran s pet zvjezdica.

I Kneževićevi odvjetnici uvelike sumnjaju na tajnu povezanost Leke i Bandića te da se Bandić u tajno arbitriranje i traženje kompromisa uključio zato što je u svemu imao i vlastite skrivene interese. Pa bi zato vjerojatno i sam uštedio ako bi se smanjila posrednička naknada Ratku Kneževiću.

Kneževićev odvjetnik Fran Olujić o tomu je za Nacional izjavio: „Knežević je više od četiri godine radio na prodaji tih dionica i kad je ishodio lukrativne ponude svjetskih hotelskih grupacija, druga strana je dionice prodala Adrisu za nižu cijenu. To je predmet spora. Znači, upravo njegovom zaslugom je postignuta cijena koju je platio Adris, a njega se odlučilo izigrati, kako to smatra Knežević, i zbog toga je prisiljen voditi sudski postupak. Vjerujemo da će se upravo kroz sudski postupak rasvijetliti uloga svih sudionika, kako čelnih ljudi Adrisa tako i pokojnog gradonačelnika Bandića koji je iz određenih razloga bio osobno zainteresiran za mirno rješenje spora te je organizirao sastanke u tom smjeru. Vjerujemo u hrvatsko sudstvo i dokazni postupak koji bi trebao uključiti aktere i svjedoke, pored obimne dokumentacije kojom raspolažemo. U tom smislu bismo se suzdržali od bilo kojih daljnjih komentara.“

Detalji sastanka koji je Bandić organizirao opisani su podnesku Kneževićevih odvjetnika.

Radi se o podnesku koji su potpisali odvjetnici Tamara Sardelić i Fran Olujić, a koji je 1. rujna predan u spis sudskog predmeta koji je tvrtka RMK Strategos Consulting, investicijskog bankara Ratka Kneževića, pokrenula protiv nasljednika Anđelka Leke, navodeći da su joj oni uskratili pet milijuna eura zarađene posredničke naknade kroz posao koji je tijekom više godina odradila za HUP-Zagreb kako bi ga pripremila za prodaju.

Knežević je taj sudski spor pokrenuo još 16. veljače 2018., ali do današnjeg dana, dakle, više od pune tri godine, nije održano ni pripremno ročište. Ono je bilo zakazano koncem protekloga tjedna, ali su odvjetnici tuženih Lekinih nasljednika zatražili dodatnu odgodu upravo zbog spomenutog dokumenta, napisanog na dvadesetak stranica, gdje se u cijelosti rekapituliraju i dokumentiraju okolnosti na temelju kojih Knežević smatra da je oštećen za pet milijuna eura. Postupak bi napokon trebao započeti za par tjedana.

Anđelko Leko i Milan Bandić bili su izuzetno tijesno povezani. Koncem lipnja 2018., nedugo nakon smrti Anđelka Leke, to je u intervjuu za Večernji list otkrio i tadašnji ruski ambasador u Hrvatskoj Anvar Azimov, rekavši da se s Lekom sastajao svakoga tjedna, ali da je tim sastancima redovito prisustvovao i Milan Bandić. FOTO: Goran Stanzl/PIXSELL

U tom dokumentu piše da se Bandić umiješao u taj spor tako što je organizirao sastanak u svom gradonačelničkom uredu i precizira se sljedeće: „Tako je na inicijativu pokojnog gradonačelnika Zagreba Milana Bandića (o čijim motivima se samo može špekulirati) dana 19. kolovoza 2018. održan sastanak kojem su bili prisutni, osim Milana Bandića, tadašnji odvjetnik tužitelja Tomislav Orehovec i Ivan Leko, u uredu pokojnog gradonačelnika Zagreba Milana Bandića, i to upravo na njegovu inicijativu, koji je održavanje istog sastanka zatražio od odvjetnika Orehovca. Na istom sastanku je usmeno dogovoreno da bi tužitelj otpustio 30 posto dugovanog iznosa te cjelokupan iznos zatezne kamate, te da bi tuženici isplatili tužitelju iznos od 3,6 milijuna eura. Navedeni događaj, osim o priznanju tražbine tužitelja prema tuženicima, govori i o postupanju tuženika suprotno načelu savjesnosti i poštenja. Naime, već sljedećeg dana, 20. kolovoza 2018., punomoćnik tužitelja sastavio je nacrt nagodbe te isti poslao punomoćniku tuženika putem e-maila, a koji je onda hineći nehotičnost, izmijenio iznos iz nagodbe s 3,6 milijuna eura na 3,6 milijuna kuna, a koja ponuda tužitelju, naravno, nije bila prihvatljiva. Iz navedenog proizlazi da su tuženici spremni na baš sve kako bi izbjegli plaćanje tužitelju dugovanog iznosa na koji tužitelj po pravu i pravdi ima pravo.“

Odvjetnici Ratka Kneževića predlažu sudu saslušavanje svjedoka koji su prisustvovali tom sastanku u Bandićevu uredu, kao i da se kao dokaz njihovim navodima priloži e-mail prepiska koja potvrđuje što se potom dogodilo.

Bandić se u taj spor uključio oko šest mjeseci nakon što je Knežević podigao sudsku tužbu. Knežević je tužio Lekine nasljednike Ivanku, Miroslava i Ivana Leku te manjinske dioničare HUP-a Miroslava i Dušanku Marčinko i Jasenku Marković. Od njih traži posredničku naknadu jer je s Anđelkom Lekom, odnosno HUP-om, Kneževićeva tvrtka potpisala ugovor kojim su dogovorili suradnju tako da Knežević pripremi i omogući prodaju HUP-Zagreba potencijalnim kupcima. U ugovoru o angažmanu utvrđeno je da se, među ostalim, u biti prodaje tvrtka Expertus koja je držala 58,56 posto temeljnog kapitala tvrtke HUP-Zagreb, koja je u svom vlasništvu imala veći broj poznatijih zagrebačkih hotela. Kao i dodatne dionice spomenutih malih dioničara. U ugovoru je utvrđeno i da je svrha njegova angažmana dovesti treću osobu u vezu s prodavateljima kako bi se realizirala prodaja spomenutih dionica, jer inače izvršitelj tih usluga ne bi imao pravo na naknadu. U njihovu ugovoru nije bilo utvrđeno da se ponuđena kupoprodajna cijena za taj paket dionica treba uvećati za iznos posredničke naknade koja bi trebala pripasti Kneževiću.

 

Bandić je u svom uredu predlagao da Lekini nasljedici plate posredničku naknadu manju za 1,5 mil. eura, a odvjetnik Fran Olujić vjeruje da će se na sudu razjasniti uloga Milana Bandića i Ante Vlahovića

 

Knežević u tužbi navodi niz dokaza da je izvršio traženo – uključujući opsežnu e-mail prepisku, dokumentaciju, kao i konkretne ponude za kupnju HUP-a. To je, na koncu, rezultiralo time da je tvrtka Starwood Capital 28. lipnja 2017. ponudila ukupnu cijenu od 238 milijuna eura, odnosno 139.372.800 eura za dionice u vlasništvu Anđelka Leke i 25.823.000 eura za dionice spomenutih malih dioničara, odnosno 550,9 eura po dionici.

Starwood Capital, prema javno dostupnim podacima, predstavlja jednu od najvećih hotelskih grupacija – Starwood Hotels & Resorts Worldwide – koja se spojila s Marriot grupacijom i unutar koje su hoteli pod nazivom Sheraton, Westin, St. Regis, Le Meridien i slični.

Potom je 7. srpnja 2017. tvrtka Hotel Properties LTD iz Singapura ponudila iznos od 555,56 eura po dionici, odnosno ukupno 140.552.791 euro za dionice Anđelka Leke. Radi se o iznosima koji su viši od 139.142.000 eura, kolika je bila minimalna cijena koju je Knežević za Leku trebao postići da bi ostvario pravo na naknadu.

Tvrtka Hotel Properties LTD kotira na burzi Singapura od 1982., primarno se bavi ulaganjem u vlasništvo hotela koji u svijetu posluju pod imenima Four Seasons, Hilton International, Como Hotels, InterContinental Hotel Groups itd. Nedavno je privukla pozornost javnosti u Hrvatskoj jer je početno investirala i najavila dodatno investiranje u hotelski resort u Kuparima u Župi Dubrovačkoj.

Kneževićevi odvjetnici u dopisu Sudu navode kako je jasno i dokumentirano da je Knežević s Anđelkom Lekom intenzivno komunicirao oko pristiglih ponuda, da je Leko zagonetno odugovlačio, da se sastajao s predstavnicima tih zainteresiranih strana, ali da je iza svega toga imao skrivenu agendu. Ovako su sudu opisali kakvu: „Odgovor je vrlo jednostavan. Zato što je želio ishoditi ponude Starwood Capitala i Hotel Properties Ltd. kako bi na temelju njih ishodio ponudu konačnog kupca,Adris Grupe i s takvim ponudama ‘licitirao’ i podizao cijenu koju će ostvariti od kupca Adris Grupe.“

Zbog toga predlažu da se kao svjedok na sudu sasluša Ante Vlahović, predsjednik Nadzornog odbora Adris grupe, Plinio Cuccurin i drugi njihovi suradnici, kao i da se dostave sve njihove ponude vezane uz kupnju dionica HUP-Zagreba. Kneževićevi odvjetnici na sudu će otvoriti i pitanje zašto je Anđelku Leki bilo u interesu oštetiti za razliku u cijeni druge male dioničare.

Komentiraj