Skok: ‘Građani bi trebali prijavljivati svoje susjede koji neprimjereno drže pse’

Damir Skok govori o novoj akciji komunalnih redara, policije i veterinarske inspekcije u Zagrebu kojoj je cilj provjeriti jesu li psi mikročipirani

 

Komunalni redari, policija i veterinarska inspekcija nedavno su započeli zajedničku akciju koja za cilj ima kontrolu jesu li psi na području grada Zagreba mikročipirani. Akcija je započela u istočnom dijelu grada i postepeno će se odvijati u svim gradskim kvartovima. U akciji će obilaziti i kuće i stanove, ali u njih neće ulaziti bez dozvole vlasnika, a vlasnicima čiji psi nisu mikročipirani ispisivat će kazne. Podsjetimo, kazna za nečipiranje psa iznosi od 2000 do 30.000 kuna.

O ovoj akciji Gradskog ureda za poljoprivredu, Komunalnog redarstva Grada Zagreba, Prijatelja životinja i Skloništa Dumovec, za Zagreb News je govorio Damir Skok, ravnatelj Zoološkog vrta Zagreb pod čijom ingerencijom se nalazi i Sklonište za napuštene životinje u Dumovcu.

“Bitno je da svi psi budu mikročipirani, najprije jer je to zakonom propisano, ali i zato što to donosi i brojne prednosti. Kada, na primjer, naši hvatači nađu izgubljenog psa, ako je mikročipiran, očitaju ga i odmah dođu do vlasnika pa takvog psa i ne vodimo u Sklonište jer ga odmah vratimo vlasniku. Zna se dogoditi i da pas iz nekog razloga odluta od vlasnika, zamiriše mu neki drugi pas, preplaši se petardi ili mu se nešto slično dogodi. Kada takvog psa pronađete, vlasnici su uvijek jako sretni. Mikročip kod pasa je zapravo njihova osobna iskaznica putem koje jednostavno dolazite do njegova vlasnika”, ispričao je Skok i dodao da su psi koje vlasnici traže kad se izgube u pravilu mikročipirani.

Međutim, tvrdi, preko 95 posto pasa koje pokupe na ulicama Zagreba nije mikročipirano za što su odgovorni vlasnici koji se nepravilno brinu o svojim psima. Na mikročipu se, podsjetimo, nalaze svi podaci, od imena psa, datuma rođenja, može se vidjeti je li životinja cijepljena, a ako je sve pravilno uneseno dostupno je ime i prezime vlasnika te njegov broj telefona.

Skok upozorava i da imaju saznanja kako mnogi koji ostavljaju životinje u Zagrebu dolaze iz drugih krajeva Hrvatske, ali i iz susjedne Bosne i Hercegovine i Srbije. “To su neke stvari na koje godinama sumnjamo, a imali smo i neke primjere gdje smo to dokazali. Najviše nam je na to ukazala situacija za vrijeme zaključavanja zbog pandemije, zatvaranja granica i onemogućavanja potpuno slobodno kretanja građana unutar Hrvatske. Kad je krenulo zaključavanje drastično je pao broj pasa u skloništu, a pogotovo broj štenaca. Ne želim nikoga kriviti jer u većini regija u Hrvatskoj, usprkos zakonskim obvezama, prave brige oko napuštenih životinja nema i onda ljudi znaju ako ih puste tu u Zagrebu da će se netko za njih brinuti. Tragedija je to kad netko napusti životinju i štence, ali nije rješenje da ih ostavljaju u Zagrebu”, ispričao je Skok. Dodao je i kako je s popuštanjem mjera odmah počeo rasti broj pasa u Skloništu. Tako trenutno imaju 70 pasa i 30 mačaka, a kada su bile strože mjere imali su oko 30 pasa.

U Zagrebu je mikročipirano oko 60.000 pasa, a Skok smatra da ih oko 15.000 još treba mikročipirati. Pohvalio je i komunalne redare jer su od 2018. do danas provjerili više od 6500 tisuća pasa jesu li mikročipirani. “Oni će sada obavljati pojačani nadzor. Naime, najčešće u zagrebačkim kvartovima i parkovima nailazite na pse koji su dobro održavani, uredno mikročipirani, ali bitno je podizati svijesti građana da ako znaju nekoga tko neprimjereno drži neku životinju, na primjer, neku kuju koja svakih šesti mjeseci okoti nekoliko štenaca i onda ih vlasnik negdje baci, da to treba prijaviti. Jer stvarno imamo tragičnih slučajeva. Evo prije mjesec dana pronašli smo pinča starog devet godina bačenog u kantu za smeće na ulici, a da vam ne pričam što se sve događa sa štencima starim svega nekoliko dana”, rekao je Skok i dodao kako motiv ove akcije nije kažnjavanje ljudi, već podizanje svijesti da je mikročipiranje životinja dobro te da vlasnici koji to ne rade shvate da postoji kontrola.

Osvrnuo se i na problem s mačkama kojih je sve više u Skloništu. Rekao je da mikročipiranje mačaka nije obvezno, ali kako mnogi savjesni građani to rade na vlastitu inicijativu. Spomenuo je i problem s takozvanim kvartovskim mačkama. “Mi smo u skloništu limitirani s prostorom za smještaj mačaka jer je ono zamišljeno prvenstveno kao sklonište za pse. Imamo kapacitet za oko 25 mačaka i radimo na način da prihvaćamo najprije ozlijeđene mačke. Međutim, imamo problem s kvartovskim mačkama. One žive posvuda u gradu, i u samom središtu u dvorištima. Neki ih stanari hrane i smatraju svojim mačkama, a drugom dijelu stanara smetaju. Mi smo u prošlosti pokušavali kontrolirati njihovo razmnožavanje tako da smo ih hvatali, kastrirali i vraćali, jer su te kvartovske mačke jako teško udomljive”, ispričao je Skok. Dodao je i kako te mačke nisu posve pitome, nisu naviknute biti u kući, često bi bježale od udomitelja i nisu se uvijek ponašale kako se to očekuje od kućnih ljubimaca.

Istaknuo je primjer Ljubljane, u kojoj je nedavno izgrađeno novo sklonište za pse i mačke u kojem je smješteno svega 11 pasa i čak 300 mačaka. “U Sloveniji su zakonima, kontrolom, mikročipiranjem pa i prijavama građana uspjeli doći do jako malog broja napuštenih pasa. No isto kao i mi imaju kvartovske mačke, a te mačke imaju često probleme sa zdravljem, imaju razne zarazne bolesti, parazite, stradavaju od hladnoće i u prometu, tako da su naši susjedi shvatili da to nisu baš najsretnije mačke. Mijenja se pomalo i u nas taj trend, mačke postaju normalni kućni ljubimci, a ne poludivlje životinje koje se nekontrolirano razmnožavaju, koje mnogi hrane i doživljavaju kao svoje. Jer mačka je poput psa sretna kada živi u kontroliranim uvjetima u nečijem domu”, zaključio je Skok.

Komentiraj