Škare Ožbolt: “Sigurno i drugi kandidati imaju dobre projekte, ali meni Zagreb nije generalna proba kao Tomaševiću”

Kandidatkinja za gradonačelnicu Zagreba, Vesna Škare-Ožbolt gostovala je na N1 Televiziji.

Govorila je o lokalnim izborima, obnovi Zagreba i stanju u pravosuđu.

Osvrnula se na situaciju u kojoj je u subotu na Trgu bana Jelačića nastradao čovjek na kojeg je pao dio skele.

“To je stvarno strašan događaj i strašna je situacija da na glavnom zagrebačkom trgu imate skelu. Znate kakvo je vrijeme, morate kontrolirati gdje su krizne točke, gdje postoje skele, gdje se urušavaju dimnjaci, one gurtne kojima su vezani dijelovi krovova, netko u gradu to mora pratiti. Mislim da je ovo veliki propust grada”, rekla je.

Uvijek je gradska uprava odgovorna jer ona vodi računa o svemu što se događa u gradu, kazala je.

“Sjetimo se djece koja su sa šljemovima morala u školu. Koliko je cigle i građevinskog materijala padalo sa zgrada? Pitate me tko je odgovoran, onaj tko je postavljao skelu, organizator gradilišta, zasigurno je odgovoran. Vlasnici? U ovom slučaju ne znamo tko su vlasnici. Pitam se je li kuća osigurana. Isto je kao kad vam padne lavina snijega s krova zgrade, ista je stvar”, objašnjava.

Zakon o obnovi i pitanje višestambenih zgrada

Osvrnula se i na zakon o obnovi koji, kako kaže, ne pokriva izgradnju višestambenih zgrada.

“Pogledajte slučaj ugao Đorđićeve i Petrinjske, ona zgrada, koja se svakodnevno prikazuje i koja je postala simbol potresa. Zabatnih zidova nema, još namještaj unutra postoji. To je višestambena zgrada, ograđena je, ali za ovakvog vremena svašta može izletjeti i izvan te ograde. Ona dan danas stoji tamo, godinu dana nakon potresa stoji, iako nitko u njoj ne živi”, rekla je.

Dodala je da bi je odmah riješila, čim bi pobijedila na izborima:

“Neće ni minute više stajati, projekt rušenja je već trebao biti napravljen. Od svih kandidata za Grad Zagreb jedino sam ja ukazivala na situaciju koja se sad događa, a to je da Zakon o obnovi nema riješeno pitanje kako izgraditi tu zgradu. Imate riješeno kako izgraditi stambenu kuću, ali ne i višestambenu zgradu, o tome Zakon o obnovi uopće ne govori.

Država može ukloniti tu zgradu, ali pitam tko će je sagraditi, tko će vlasnicima vratiti te stanove? Odgovora nema. Kada pitate ministarstvo onda kažu za to je nadležan Zakon o gradnji. A zašto je nadležan Zakon o gradnji, a ne Zakon o obnovi? Tu dolazimo do ozbiljnog problema, više je takvih kuća u gradu. Na desetine takvih vlasnika stanova su praktički iseljeni, nema regulative kako to sagraditi, pitanje kad će se vratiti. Onda tu dolazimo do sive zone. Mešetari će kupovati po maloj cijeni i to moramo riješiti”, pojasnila je.

“Grad treba osigurati novac”

“Ja sam svaki dan u podsljemenskoj zoni, obilazim te ljude koji su stvarno jadni. Pomažem im ispunjavati formulare, isto tako u centru starijoj populaciji, koja se cijelu zimu smrzavala jer nema plina. Plin je isključen je jer je opasan po život, a nemaju gdje otići i tako su prošli cijelu zimu. Previše je papirologije, pomagala sam im oko toga”, rekla je Škare-Ožbolt.

Sisak i Banija, kaže, imaju drugačiju situaciju i stvari se nekako odvijaju.

“Po istom zakonu ovdje sve stoji. Grad koji se potpuno pasivizirao kad je u pitanju obnova treba osigurati novac. Naravno da taj novac, vjerojatno, grad nema. Podijelili su neki novac, od 25.000 do 50.000 kuna pojedinim domaćinstvima, ne svim. Za druge su sada rekli da nemaju novca i to je to. Podijelili su neke ciglice, građevinski materijal”, komentira Škare-Ožbolt.

Osvrnula se i na činjenicu da država financira 60 posto konstrukcijske obnove.

“Oni su osigurali sredstva za konstrukcijsku obnovu, ne za cijelu kuću. Dakle, konstrukcijska obnova je 35 posto cijele obnove, 20 posto osigurava grad, a 20 posto sami ljudi. Ljudi nemaju novaca ni za 20 posto i sve to stoji. Sve stoji jer ljudi nemaju svoj dio jer prvo moraš uplatiti svoj dio da bi vam grad i država uplatili”.

Potreba za potresnim kreditima

Rekla je i kako bi ona riješila problem nedostatka novca:

“Već su trebali odavno, još dok je Bandić bio živ. Ja sam jasno i glasno na to ukazivala, već je trebao napraviti sastanak sa svim bankama i osigurati tzv. potresne kredite. Grad je mogao preuzeti za plaćanje razlike u kamatama, mogli su se dogovoriti država i grad, pa ukoliko ljudi nemaju ni za kredit, mogli su se upisati na kuću i obnoviti kuću, pa bi se ljudi snašli. Prodati obnovljenu i lijepu kuću je sigurno lakše nego prodati ruševnu.

Može se prodati ukoliko se isplati dug državi i gradu. Prema tome ja ne vidim nekakav veliki problem, sve se to moglo odavno organizirati. Grad je već trebao napraviti Zavod za obnovu, drugi dan nakon potresa sam to rekla. Kada sam pomagala arhitektima i stručnjacima, kada su se radili oni famozni ispravci zakona za Zakon o obnovi, odmah sam rekla – treba nam Zavod za obnovu”, ističe Škare-Ožbolt.

Detaljnije se osvrnula na Zavod.

“Vidjela sam kako funkcioniraju tijela u ovom gradu, kada nosite na jedno mjesto zahtjev, u prostorno planiranje, pa u imovinsko pravne odnose, pa kod zaštitara, vi morate obići pet, šest raznih ureda i čekati. Ovako bi svi ti uredi bili u tom Zavodu i zavod bi vodio računa da se sve radi na jednom mjestu, da se dozvole dobivaju brzo i da se konačno napravi prava strategija.

Hajdemo grad obnoviti strateški, pametno da bude još bolji, a to vam sigurno neće raditi politika, to će raditi stručnjaci”, rekla je.

“Godinu dana prije izbora mijenjaju se zakonske odredbe Izbornog zakona”

Komentirala je i posljednje izmjene u Izbornom zakonu:

“Datum izbora je zakonom određen, to je treća nedjelja u svibnju svake četiri godine. Mislim da se ne kasni, raspisivanje izbora je u okviru normalne procedure. Međutim, izmjene i dopune zakona po kojima se provode izbori, u svakoj demokratskoj zemlji završavaju se godinu dana pred izbore. Tako je bilo i kod nas donedavno, ne znam što se sada dogodilo da se sada mjesec dana pred izbore mijenjaju zakonske odredbe. Godinu dana pred izbore se više ništa ne mijenja. Dakle, peti mjesec prošle godine je bio krajnji rok”, komentirala je.

Osvrnula se i na trenutno stanje u pravosuđu:

“Pravna država nam je u posljednje vrijeme jako šarolika. Različiti su kriteriji. Očito u ovoj zemlji postoje različite kategorije ljudi. Za neke zakon vrijedi, sve redom ide, a neki to sve eskiviraju i povlašteni su. Postoje dva paralelna svijeta kada je riječ o pravnoj državi Hrvatskoj, to vam kažem ja koja sam bila ministrica pravosuđa, to mi tako sad djeluje”, kazala je.

O imenovanju Turudića

Podsjetila je na svoj mandat na čelu Ministarstva pravosuđa:

“Ja sam u to vrijeme napravila velike pomake, digitalizirala sam zemljišne knjige, stavili smo transparentan sustav, nitko više nije mogao mijenjati zemljišno-knjižno stanje, a da vi to ne znate, osnovala sam pravosudnu akademiju, uveli smo suđenje u zakonskom roku, tri godine za lakše i pet godina za teže, ubrzali smo postupke. U ono vrijeme smanjili smo zaostatke na minimum”, kazala je.

Osvrnula se na Turudića koji prije nekoliko dana nije izglasan za suca Visokog kaznenog suda:

“Nakon toga ja sam otišla, znate već pod kojim uvjetima. Nisam pristala na slučaj Turudića, nisam ga tada htjela imenovati, nekako sada mi se otvorilo priznanje. Ne gledam na ovo sada kao na satisfakciju, nego kao na ispravnost moji procjena, koje je onda vladajuća politika osudila, imenovala ga na sve na što ga je mogla imenovati. Moglo bi se reći – sudac miljenik politike. Mislim da bi se pravosuđe trebalo ozbiljno depolitizirati, mislim da je ovo korak u tom smjeru i to dobar korak”.

Komentirala je i slučaj osječkih sudaca.

“Treba raditi sa svima njima, treba dizati ljestvicu standarda u ovom zemlji, etički kodeks sudaca, kontrola posebno onih koji sude korupciji, organiziranom kriminalu, ti suci se moraju staviti pod zaštitu, mora se znati sve što rade. U ovoj zemlji se dogodila situacija da se suci s osumnjičenicima provode na zabavama s tamburašima. Gdje se to može dogoditi? To je apsurd. Treba jako dizati ljestvicu, a nekako se to pustilo. Ništa se ne rješava sustavno”, kazala je.

Pitanje reforme pravosuđa

Rekla je kako se sada ponovno aktualizira njezin projekt:

“Gradit će se Trg pravde, sjećate se to je bila moja inicijativa iz mog vremena, da svi sudovi prvog stupnja budu na lokaciji Ilica-Selska. To je u moje vrijeme bio projekt Vlade Republike Hrvatske i Grada Zagreba, to je bilo 10 strateških projekata. Napravili smo kazneni sud, sud za maloljetnike i trebalo je ići dalje, pa onda su mene smijenili i to je sve stalo.

Koliko je sada prošlo godina? Sudovi su svi više manje u jako lošem stanju, što zbog potresa, što zbog toga što su u najmovima u zgradama koje se uopće nisu sređivale i sada stiže novac iz EU, nema projekata i iz ladice se vadi Vesnin projekt Trga pravde. Super, odlično, kad postanem gradonačelnica ja ću maksimalno dati svoj doprinos da se to realizira”, rekla je Vesna Škare-Ožbolt.

Istaknula je kako je i taj projekt reforma pravosuđa jer dostava između sudova stoji 10 milijuna kuna godišnje.

Trg pravde, prema njenim riječima značio bi silnu uštedu. Dodala je i kako Gruntovnica, koja se seli iz NSK u Eurotower, treba biti u sudu te da bi suci trebali raditi svoj posao, a ne administrativni.

“Prava djeteta važnija su od prava roditelja i od svjetonazora”

Govorila je i o Inicijativi Spasi me koja će tražiti da se zakonom zabrani da djeca žive s osuđenim nasilnicima.

“Mi imamo jako dobre zakone, ali padamo na ispitu provedbe. Svi naši sadašnji zakoni koji su na razini EU, sve to štima, ali mi padamo na provedbi. Ako me pitate jesu li važnija prava djeteta ili roditelja, uvijek ću reći prava djeteta. Ako je roditelj jedan, ili oboje roditelja nasilnika koji maltretiraju djecu, zlostavljaju, bivaju osuđeni pa se opet vraćaju u istu sredinu, pitanje je, što je tu?

Možda se događaju neki pomaci na bolje, ali onda je potreban jako dobar sustav promatranja što se događa u toj obitelji. I to imamo na papiru, ali ne u provedbi. Imamo nekoliko slučaja posljednjih godina, ubijeni socijalni radnici, otac baca djecu s balkona, i sada ovo, pa gdje idemo? Zakon nam je tu dao sve mogućnosti, ali što je s provedbom?

Svi ovi slučajevi događali se se u malim sredinama i svi sve znaju o drugima, ali okreću glavu. Nitko o nikom više ne vodi računa, nemamo ni najmanju razinu empatije, gledamo samo sebe”, rekla je.

Socijalni radnici prvi izlaze na teren, ali i ostatak sustava treba specijalizirati, rekla je.

“Policiju treba specijalizirati, sudove. Često se dogodi da policija privede nasilnika, sud ga oslobodi jer ne zna prepoznati nasilnika, njemu se sve to čini banalno, bez veze. Sve službe koje moraju brinuti moraju biti specijalizirane. To je taj pomak koji se mora dogoditi”.

Osvrnula se i na prednost koja se daje biološkim roditeljima:

“Pravo djeteta je važnije nego svjetonazor. Dakle, zakon je naglasio upravo važnost bioloških roditelja, međutim ovo je izuzetak. Dakle zakon je trebao staviti ‘Da, biološki roditelji zarez, ako biološki roditelji nisu sposobni, ako ne mogu voditi računa o djetetu, onda opcija, a, b, c, ili d. Nema provedbe. To je sve nešto napisano, ali ne provodi se”.

Je li za dijete bolje da bude u domu ili, recimo, kod gay para, komentirala je riječima:

“Udomljavanje djeteta je prednost u odnosu na to da dijete raste u sirotištu. Naši zakoni su prekruti, taj cijeli postupak je prespor, nema elastičnosti, dijete odrasta u sredini bez roditeljske ljubavi, onda odlazi iz tog doma jer je preraslo u drugi dom. Jako puno parova ima problem da ne mogu imati dijete, a htjeli bi. I taj postupak usvojenja je gore nego bilo što. To traje godinama.

Jednostavno, ja sam više za to da imamo što manje djece u sirotištima, a što više sretnije djece i parova bez obzira o kome je riječ, ali da ipak postoji jedan nadzor i da se prati kako dijete napreduje, pa sigurno je bolje nego u sirotištu. Jednostavno, jako je važno da pravo djeteta bude na prvom mjestu, da je dijete zaštićeno i da je najsretnije”, rekla je.

“Filipović i ja ne pucamo na isto biračko tijelo”

Škare-Ožbolt je govorila i o lokalnim izborima i protukandidatima:

“Po čemu mi je Filipović glavni protukandidat? Ne pucamo na isto biračko tijelo. Ja sam uvijek bila desni centar, ali sam uvjereni centar. Za mene će vam glasati svi oni koji su malo lijevo od centra i malo desno od centra, ako su suglasni s mojim projektima. Ja sam 10 godina bila savjetnica predsjednika Tuđmana i potpuno sam prihvatila njegova načela i stupove na kojima je zasnovao državu tada, posebno načelo pomirbe i umjerenosti koju je zastupao dok je bila kriza i rat.

Kasnije je to malo otklizalo u jednom drugom smjeru, razbolio se i nećemo širiti tu temu. U mnogim stvarima sam možda na tim tragovima više nego današnji HDZ. Međutim, ja sam osoba koja voli stvarati, voli se razvijati i u ovu kampanju sam ušla isključivo radi projekata i da se stvari u Gradu Zagrebu počnu mijenjati”, iznijela je Šakre-Ožbolt.

Rekla je i kako Filipović ima stranku, dok ona ima Zagreb te da joj neće biti problem skupiti ni deset tisuća potpisa iako je potrebno pet tisuća. Ne vjeruje, dodala je, da će joj HDZ biti prepreka. Njezina je prednost,. kaže, što iza nje ne stoji stranke jer nema tereta ni obvezu uhljebljivanja ljudi po stranačkom ključu.

Govorila je i o financiranju kampanje.

“Moja kampanja je vrlo skromna, ja ću se financirati koliko je zakonski maksimum. Sve će biti transparentno, jedan dio ću financirati sama, dio donacijama. Sve moje projekte osmislili su stručnjaci i ja sama. To je naš motiv. Mene veliki donatori ne zanimaju, ja ne želim biti talac nikoga. Nikada u životu nisam dopuštala da budem talac”, rekla je.

O svom odvjetničkom poslu ne želi govoriti, ali, naglasila je, nije u sukobu interesa jer je s Gradom Zagreba radila jednom, prije deset godina.

“Svi moji postupci su kontra Grada Zagreba. To je to. Jako dobro iskustvo imam, jako dobro poznajem ono što ne štima”, kazala je.

Iako je, kako kaže, među kandidatima koji su u užem krugu, nju se ne poziva ni približno toliko koliko njih, komentirala je.

“Ja nemam stranku iza sebe, ali imam svoje znanje, iskustvo, ime. Našla sam se u tom krugu ne zahvaljujući interesnim zonama, nego građanima koji su u anketama rekli koga bi izabrali. Iz tih razloga mi je žao, jer me ljudi pitaju zašto me nema u medijima. Teško je to objasniti”, rekla je.

“Meni Zagreb nije generalna proba”

Rekla je kako misli ni da joj Jelena Pavičić Vukičević neće uzeti dio biračkog tijela.

“Milan Bandić je imao jako šaroliko tijelo. Jelena Pavičić Vukičević je SDP, ona je bila tajnica SDP-a, Mogla bi otkinuti biračko tijelo SDP-u”, smatra Škare-Ožbolt.

Osvrnula se i na favorita po anketama, Tomislava Tomaševića:

“Vidjet ćemo na izborima koliko doista Tomašević ima glasova, mislim da su njegove ambicije daleko više, njegova ambicija je biti premijer, a ovo mu je neka generalna proba. Izjavili su da se planiraju proširiti po cijeloj zemlji i pucaju na vlast na nacionalnoj razini. Nameće se zaključak da on puca na mjesto premijera.

To mu je očito generalna proba. Meni Zagreb nije generalna proba, meni je to izazov koji želim realizirati. Ja sam sve u životu u napravila, imam jako veliko iskustvo, vodila sam možda najsloženije operacije u zemlji, dobro sam ih završila. Prema tome, imam iskustvo koje možda nitko od kandidata nema. Nemam više ambicija osim poboljšati grad, jer to je grad u kojem ja živim i volim. Dat ću sve od sebe, izaći iz svog lagodnog života i dati sve od sebe da to krene na bolje”, rekla je.

Što se tiče programa  svatko ima svoj specifičan projekt koji drugi nemaju, kazala je.

“Ja imam tzv. zagrebačke kartice gdje preko njih dajemo 500 kuna svakom umirovljeniku koje mora potrošiti taj mjesec na male proizvođače, te na kulturu i sport koji se financira preko grada Zagreba. Preko umirovljenika, od kojih mnogi žive jako loše, zavrtjet ćemo male proizvođače i obrtnike, pomoći ćemo kulturi koja se ionako financira iz gradskog proračuna kao i sport”, rekla je.

Kritizirala je platformu Možemo! i Tomaševića:

“Ja sam govorila o Zavodu o obnovi, oni govore o novom uredu. Ja govorim o nečem sasvim drugom, da svi važni uredi vezani za obnovu budu u jednom i da se stvari vrte brže. Tomašević je odmah nakon potresa imao priliku pokazati inicijativu.

Uopće se nisu digli na tome. Stranka Možemo! nije bila u stanju pritisnuti Milana Bandića, kojima se to apsolutno nije dalo, da mjesec i pol sazovu skupštinu nakon potresa. Mjesec i pol dana. Ja sam sama znala napraviti urnebes u Saboru. Mjesec i pol dana nisu bili u stanju sazvati Skupštinu. Četiri oporbena zastupnika, plus zastupnici SDP-a, plus drugi oporbeni zastupnici, mogli su to napraviti”.

Novi projekti: Pametni šaht i vodeni tramvaj

Govorila je i o svojim drugim projektima:

“Pametni šaht nije ni egzotika, niti je to veliki novac, to je šaht koji napravite na pločniku, ne na cesti i to je mali kompjuter koji pokazuje gdje je nastao kvar na cijevi, kakva je razina otpadnih voda, gdje vam se dila droga, sve vam pametni šah može reći. Jedan pametni šaht možda košta 10 tisuća eura, ali taj pokrije 10 kilometara.

Vodeni tramvaj je rezultat jednog cijelog postupka reguliranja Save. Krešimir Ivaniš arhitekt je izradio sjajan projekt, ja ću ga realizirati. Regulirati tok Save znači nagraditi male hidroelektrane na svaki, najmanje četiri od Siska do slovenske granice, neće se više izlijevati, dobit ćete ogromne površine, dobit ćete najmanje 20 posto više energije da je građani mogu koristiti, a novci se mogu koristiti iz EU fondova.

Kada se voda stavi u korito, dobivate raznorazne mogućnosti, turističke, stambene, a onda posljednji dolazi tramvaj na Savi”, kazala je.

Rekla je da je Zagreb u krizi, ali da joj nije važno hoće li joj Vlada pomagati ili ne.

“Grad Zagreb ima velikih potencijala i njegovi prihodi nisu upitni. Upitni su njegovi rashodi. Rashode treba detektirati, gdje je taj novac otklizao zadnjih 20 godina kod Milana Bandića i Jelene Pavičić Vukičević. Zagreb ima dovoljno potencijala da ne treba ovisiti i tražiti novac od države”, smatra.

Voljela bi da se u Skupštini napravi velika koalicija:

“Sve su funkcije važne i funkcija obnove i Zavoda za obnovu koji će možda biti mega zavod. Napravit će se nova reorganizacija svega i tražit će se podrška u skupštini. Nijedan od kandidata nije objavio svoje zamjenike. Ja ću ih isto tako tek objaviti, to će biti stručnjaci za pojedina područja, jako ću se oslanjati na stručnjake. Bila bih jako sretna kada bi se u Skupštini napravila velika koalicija.

Zagreb je u nikad većoj krizi i to zahtjeva stavljanje svih glava na kup. Ja neću pljuvati ni po čijem projektu. Ovo je sad prva emisija da nešto razgovaramo o protukandidatima, ima lijepih i dobrih projekata sigurno i kod njih. I bilo bi dobro kada bi svi zajedno napravili sinergiju i grad zaslužuje barem jedan mandat da svi radimo u njegovu korist.

Ja bih radila sa svima. Ja kao gradonačelnica bi radila sa svima. Moji ljudi su sve gradske četvrti pokrili i najveći dio mjesnih odbora, imat ću listu i voljela bih da svi zajedno radimo barem jedan mandat. Jako bi puno napravili”, poručila je Vesna-Škare Ožbolt za N1.

Komentiraj