SKANDALOZNO PONAŠANJE NAJGLASNIJEG SABORNIKA: Ivo Lončar kralj nepotizma Hrvatske pošte

Objavljeno u Nacionalu br. 572, 2006-10-30

Kao šef nadzornog odborA HP-a, Ivo Lončar u toj je tvrtki zaposlio više članova svoje obitelji i čovjeka koji HP tuži za 400 tisuća kuna

Iako se jedan od najglasnijih saborskih zastupnika, nezavisni Ivo Lončar, prikazuje kao borac za pravdu i protiv svake korupcije, čini se kako i sam nije cijepljen protiv nepotizma. Lončar je ne samo saborski zastupnik, nego je, a o čemu javnost malo zna, i predsjednik Nadzornog odbora Hrvatske pošte, u kojoj odnedavno radi više članova njegove obitelji. Kako

Nacional doznaje, sestra Ive Lončara zaposlena je upravo u toj tvrtki, a njegova supruga Davorka početkom studenoga prošle godine dobila je posao u Odjelu za kredite za građanstvo Hrvatske poštanske banke, banke čiji je suvlasnik Hrvatska pošta. Njegova sestra Jelena Parlov posao je dobila u poslovnici Hrvatskih pošta u Cisti Provo. Njegov rođak Hrvoje Lončar također je našao posao u pošti kao zaposlenik Sektora marketinga. Sam Lončar ne vidi ništa sporno u tome što su mu sestra i žena zaposlenje dobile u njemu vrlo bliskim institucijama. “Sa zaposlenjem svoje sestre nisam imao nikakve veze. Moja žena posao u Hrvatskoj poštanskoj banci dobila je u studenome 2005., a tamo je prešla iz Croatia banke, i to nema veze s mojim položajem u Nadzornom odboru Hrvatskih pošta”, kazao je Lončar koji je već tri godine u Nadzornom odboru Hrvatskih pošta, a u prosincu 2005. postao je i njegov predsjednik.

Zašto je Vlada imenovala Lončara za predsjednika Nadzornog odbora Hrvatske pošte nema nikakve logike, osim ako nije riječ o političkoj trgovini, jer je Vladi – koja ima tijesnu većinu u Saboru – potreban svaki glas, pa je očito Lončara kupila tom sinekurom. On je po struci agronom, nikada nije imao veze s poslovima kojima se bavi pošta, nikada nije radio u privredi, nema menadžerskog iskustva, niti bilo kakve druge kvalifikacije koje bi ga legitimirale da bude na čelu jedne iznimno važne institucije za funkcioniranje države sa 12 tisuća zaposlenih. Da je on potpuno nespreman za taj posao Nacionalu su rekli neki od vodećih ljudi Hrvatske pošte. Prema tvrdnjama Nacionalovih sugovornika iz vrha tvrtke, vrlo brzo nakon odlaska Martine Dalić s mjesta predsjednice Nadzornog odbora i dolaska Lončara na to mjesto, on je počeo sukob s Upravom Hrvatskih pošta, a posebno s kasnije smijenjenim predsjednikom Uprave Milanom Skoblarom. Skoblara je Vlada smijenila prošloga travnja na izvanrednoj telefonskoj sjednici navodeći kao razlog nepravodobnu isplatu mirovina prije Uskrsa. Iako je Skoblar 2005. proglašen menadžerom godine, nakon što je HP 2004. iskazao gubitak od 135 milijuna kuna, a iduće godine dobit od 7 milijuna kuna, to mu nije pomoglo da izbjegne otkaz zbog kašnjenja mirovina.

Od njegova odlaska – kako tvrde Nacionalovi sugovornici – Uprava i Nadzorni odbor Hrvatske pošte stopirali su nekoliko velikih projekata započetih za njegova mandata. Na njegovo mjesto postavljen je dotadašnji član Uprave Andrej Sardelić s kojim se Lončar mnogo bolje slaže nego sa Skoblarom. Osim smijenjenog Skoblara Lončar je u najveći sukob došao s članicom Nadzornog odbora Jadrankom Dumbović, inače predsjednicom Hrvatskog sindikata pošte. Prijeteći joj kaznenim prijavama i otkazom, Lončar je pokušavao “slomiti” otpor Jadranke Dumbović koja se nije slagala s njegovom vizijom razvoja tvrtke. Poseban sukob izbio je u vezi s pokretanjem tzv. printing centra, nečega što ima većina pošta u Europi. Prema tvrdnjama nekih stručnjaka pošte riječ je o financijski vrlo isplativom poslu koji ima višestruku namjenu. Ti moderni informacijski centri u mogućnosti su automatski tiskati sve račune, automatski ih kuvertirati, nakon čega dolaze do poštanskog vagona i odlaze u distribuciju. Osim te, ima i ostalih mogućnosti kao što je distribucija stranih novina u vrlo kratkom roku. Primjerice, novine koje se inače čekaju nekoliko dana ili tjedana, zahvaljujući tom projektu mogle bi do korisnika, većinom stranaca turista ljeti, stizati praktički istodobno kad i u matičnim zemljama. Naime, podaci, odnosno novinski materijal koji bi se slao u taj centar brzo bi bivao otiskan i spreman za distribuciju. Pošta je u taj segment poslovanja trebala ući preuzimanjem tvrtki Trigger i Xagent, koje imaju više od 60 posto toga tržišta. Budući da pošta ima organiziranu dostavu, bez većih teškoća preuzela bi lidersku poziciju na tome tržištu. Za ilustraciju koliko je taj posao profitabilan dovoljan je podatak kako je neto dobit tih dviju tvrtki sa samo 12 zaposlenih 2004. bila oko 7 milijuna kuna, koliko je iznosila i dobit cijeloga HP-a. Te dvije tvrtke trebale su formirati tvrtku Hitra produkcija dokumenata koju je trebao preuzeti HP. Tada tročlana uprava na čelu sa Skoblarom odobrila je projekt, a on je prošao i na Nadzornom odboru sa 5 naprama 2 glasa. Protiv su bili Ivo Lončar i Drago Jakovčević. Sjednice Nadzornog odbora često su prolazile u nelagodnoj i mučnoj atmosferi zbog Lončarovih istupa koji je sve koji se ne slažu s njegovim mišljenjem nazivao kriminalcima koje će dati na sud.

Najviše je napadao Jadranku Dumbović koju je, navodno, i uspio zastrašiti prijetnjama otkazom. Lončar je i u Saboru poznat po žučnim istupima protiv političkih oponenata. Iako je 2003. bio izabran u Sabor kao nositelj liste Hrvatske demokratske seljačke stranke u 3. izbornoj jednici, nakon manje od godine mandata prekinuo je sve veze s tom strankom i postao nezavisni zastupnik, što mu je donijelo dodatnih 250 tisuća kuna godišnje. Lončar je odrastao u selu Zmijavcima pokraj Imotskog, a studij agronomije završio je u Zagrebu.

Profesionalna karijera bila mu je vezana uz novinarstvo gdje se pretežno bavio temama iz poljoprivrede. Godine 1982. počeo je raditi kao stalni vanjski suradnik u poljoprivrednoj redakciji Radio Zagreba. Javnosti je postao poznat kao urednik i voditelj poljoprivredne emisije HTV-a “Plodovi zemlje”. Često se kritički osvrtao na HDZ-ovu poljoprivrednu politiku, a posebno na tadašnjeg ministra poljoprivrede Dominikovića. “Tko ima pravo cenzurirati ono što mi seljak kaže u kameru? Nitko. Ljudi žuljevitih ruku ne znaju lagati, a nemaju vremena za spletkarenje, kao uostalom ni ja sam”, oštro je govorio Lončar o tadašnjoj HDZ-ovoj politici dok danas uredno diže ruku u Saboru za tu stranku. Godine 1998. dobio je nagradu “Veselko Tenžera” za novinara godine, a prvi mandat u Saboru zaradio je na HSS-ovoj listi. “Kada sam bio novinar, mislio sam kako su novinari napokvarljivija roba na svijetu. No otkako sam u Saboru, uvjerio sam se da su novinari anđeli u odnosu na političare. Sramotno je gledati gladan narod na Markovu trgu na kojem je ergela skupocjenih automobila”, svojedobno je pričao Lončar. Danas nema takvih primjedbi na službeni vozni park Sabora, ali mu smetaju istupi oporbenih zastupnika koje često naziva pogrdnim imenima.

Nakon njegova dolaska na čelno mjesto Nadzornog odbora, član Uprave Hrvatskih pošta postao je kontroverzni Ante Bilić. Kao direktor pošte u Splitu, Bilić je početkom 90-ih osumnjičen da je podijelio otkaze zaposlenicima srpske nacionalnosti čime je prouzročio višemilijunsku štetu Pošti. Naime, otpušteni zaposlenici dobili su visoke odštete za neopravdane otkaze. Nakon dolaska koalicije na vlast, Bilić je smijenjen s mjesta prvoga čovjeka splitske pošte. Potom je započeo spor s Poštom, a sada je s njim nastala jedinstvena apsurdna situacija. Naime, iako je postao član Uprave HP-a, i dalje je u sporu sa svojom tvrtkom od koje traži 400 tisuća kuna na ime duševnih boli zbog smjene. Uz zaustavljanje projekta printing centra, nakon Skoblarove smjene zaustavljeni su i mnogi drugi projekti koji su uključivali preuzimanje platnoga prometa od Fine, uvođenje osiguranja putem pošte, osnivanje novoga fiksnoga operatera koji bi bio u vlasništvu države, distribuciju školskih knjiga putem poslovnica pošte, a možda i najvažniji – projekt stvaranja Hrvatske poštanske banke kao nove nacionalne banke. Iako nije krenuo u tome smjeru, rast HPB-a je praktički zaustavljen, a planirana je i njegova privatizacija, bilo samostalno, bilo u paketu s Croatia osiguranjem. Osim toga zastalo se i u naplati potraživanja od HT-a koji HP-u na račun korištenja prostora duguje više od 50 milijuna kuna, ne uključujući kamate. OKVIRI Udar na Poštu iznutra Upućeni u zbivanja u Hrvatskoj pošti upozoravaju da Ivo Lončar kao glavni nadzornik kontinuirano odbija dati odobrenje za uvođenje novih djelatnosti koje bi tvrtki donijele zaradu. Za razliku od većine članova Nadzornog odbora Lončar je bio protiv uvođenja printing centra koji bi uštedio troškove i vrijeme u distribuciji pošte. Nakon smjene bivšeg direktora spriječeno je da Hrvatska pošta preuzme platni promet, osnuje kompaniju za fiksnu telefoniju i pokrene distribuciju školskih knjiga preko svojih poslovnica. Uvrede na račun kolega Osim smijenjenog direktora Hrvatske pošte Milana Skoblara, najžešće sukobe s Ivom Lončarom imala je članica Nadzornog odbora i predsjednica Hrvatskog sindikata pošte Jadranka Dumbović. Kako se više puta usprotivila Lončarevim metodama i za mnoge odlukama koje nisu imale poslovnu logiku, Jadranki Dumbović prijetio je kaznenim prijavama i otkazom. Nju i ostale članove Nadzornog odbora koji se nisu s njim slagali na sjednicama bi nazivao kriminalcima.

Komentiraj

Source:Stanko Borić