Vlada je u četvrtak na sjednuici u saborsku proceduru uputila nekoliko prijedloga zakonskih izmjena.

Jedan od upućenih prijedloga je ponovno omogućavanje predaje zahtjeva za ozakonjenje nelegalnih građevina, i to do 30. lipnja 2018. godine, no nije riječ o novoj legalizaciji, jer se ovaj rok odnosi samo na osobe koje su pravo na predaju zahtjeva imali i 2012. godine. “Takav prijedlog izmjena i dopuna Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama donosi se zbog velikog broja neriješenih slučajeva, a kako bi se izašlo u susret građanima da riješe taj problem”, rekao je Andrej Plenković.

Lovro Kuščević naglasio je kako nema nove legalizacije, već se radi o onima koji su i kod stupanja na snagu Zakona, u kolovozu 2012. imali to pravo, ali nisu uspjeli u roku predati zahtjev.

Predložene su i promjene u Zakonu o prostornom uređenju, radi usklađivanja s EU direktivom 2014/89/EU o uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog područja, a njima se omogućava prostorno planiranje u zaštićenom ekološkom i ribolovnom pojasu (ZERP) i epikontinentalnom pojasu.

U saborsku proceduru upućen je i prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o tržištu plina, kojim se, po riječima ministra zaštite okoliša i energetike Slavena Dobrovića, donosi hitno uređivanje rokova oko zakupa kapaciteta skladišta plina. Dobrović naglašava kako se time zbjegava opasnost poteškoća koje bi mogle doći u skladištenju i opskrbi plina kućanstava u slijedećoj sezoni grijanja.

Također, dodao je, ukida se o obveza proizvođača plina da cjelokupnu proizvedenu količinu plina prvenstveno ponude opskrbljivačima za područje Hrvatske. “Time u potpunosti otvaramo domaće tržište plina”, rekao je Dobrović.

Vlada je danas donijela i uredbu o načinu financiranja decentraliziranih funkcija, za što je u ovogodišnjem proračunu osigurano 2.19 milijardi kuna. Riječ je o uslugama čije je financiranje posebnim zakonima za osnovno i srednje školstvo, socijalnu skrb, zdravstvo i vatrogastvo preneseno na jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno županije, gradove i općine, a financiraju se iz dodatnog udjela poreza na dohodak i pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije.

Uz tu uredbu, donesene su i odluke o kriterijima i iznosima pomoći po pojedinim decentraliziranim funkcijama, pa je tako gotovo polovina ukupnog iznosa, odnosno 850,9 milijuna kuna namijenjeno za financiranje osnovnog školstva.

Za potrebe srednjih škola i učeničkih domova predviđen je iznos od gotovo 420 milijuna kuna, a za zdravstvene ustanove 373 milijuna kuna. Za financiranje rashoda centara za socijalnu skrb i troškova ogrjeva korisnicima koji se griju na drva predviđeno je 95,16 milijuna kuna, za domove za starije i nemoćne osobe 153 milijuna kuna, a za javne vatrogasne postrojbe 302,8 milijuna kuna.

Vlada je donijela i odluku o preoblikovanju Agencije za opremu pod tlakom u trgovačko društvo s ograničenom odgovornošću, „Oprema pod tlakom“ d.o.o.

U hitnu saborsku proceduru upućeni su prijedlozi zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti, izmjene Zakona o poticanju zapošljavanja i prijedlog o prestanku važenja Zakona o potporama za očuvanje radnih mjesta, a ministar rada i mirovinskog sustava Tomislav Ćorić ističe kako se njima omogućava redefiniranje mjera aktivne politike zapošljavanja s kojim treba krenuti što je prije moguće.

“Naša je namjera već početkom ožujka krenuti s ovi mjerama u ukupnom iznosu od 1,5 milijarde kuna čime mislim da ćemo dati snažan poticaj zapošljavanju nezaposlenih osoba u Hrvatskoj, prije svega mladih i dugotrajno nezaposlenih osoba”, rekao je.

Ovim se prijedlogom olakšavajhu procedure pravnim i fizičkim osobama za obavljanje djelatnosti u vezi sa zapošljavanjem jer ubuduće više neće trebati ishoditi prethodnu dozvolu nadležnog ministarstva, propisuju se i posebne visine novčane pomoći, a omogućava se i dobrovoljno osiguranje za slučaj nezaposlenosti članova posade broda u međunarodnoj plovidbi plaćanjem posebnog doprinosa na temelj ugovora sklopljenog sa Zavodom za zapošljavanje.

Izmjenama zakona o poticanju zapošljavanja redefiniraju se uvjeti koje moraju ispuniti osobe za stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja odnosa, a odnose se na dob i razinu obrazovanja. Predlaže se da se to pravo ograniči na dobnu skupnu do 30 godina, a njezin obuhvat proširuje se na sve nezaposlene osobe sa završenim srednjoškolskim obrazovanjem.