Sindikat Preporod u četvrtak je neprihvatljivim ocijenio rješenje po kojem će samo ravnatelji, školski odbori i osnivači odlučivati o prijavi škole na javni poziv Ministarstva znanosti i obrazovanja osnovnim školama za sudjelovanje u eksperimentalnom programu cjelodnevne škole.

Sindikat Preporod pozvao je prosvjetnu vlast da u proceduri prijave budu uključena učiteljska vijeća i radničko vijeće ili skup radnika.

Nakon najdemokratskijeg provedenog izjašnjavanja, a čemu treba prethoditi potpuna informiranost sviju o najvažnijim detaljima promjena, eksperimentalni će projekt cjelodnevne nastave moći ispuniti sve zbog čega se s njim kreće, poručio je u priopćenju predsjednik Preporoda Željko Stipić.

Ističe da sveobuhvatne promjene odgojno-obrazovnog procesa koje se od rujna najavljuju u 50 eksperimentalnih školskih ustanova, od veće satnice pojedinih predmeta i povećanja učiteljske norme, preko promjene organizacije nastavnog dana i značajno dužeg boravka na radnom mjestu, do neusklađenosti povećanog opsega poslova i najavljene povišice plaće – nalažu da se učitelje, ali i sve ostale radnike škola uključi u donošenje odluke o prijavi na natječaj Ministarstva.

Ne bude li njihov zahtjev prihvaćen, iz Preporoda najavljuju preispitivanje svoje dosadašnje podršku najavljenim promjenama, “naročito stoga što je u Nacionalnom planu razvoja sustava obrazovanja za razdoblje od 2021. do 2027. dogovoreno da će sama konkretna operacionalizacija rješenja biti definirana u uskoj suradnji sa svim relevantnim dionicima sustava odgoja i obrazovanja te predstavnicima sindikata”.

“To je već u ovom konkretnom slučaju izostalo”, navodi Stipić.

Na odgovornima je, a ponajprije na ministru Radovanu Fuchsu, da se natječajni postupci provedu transparentno, uz maksimalno uvažavanje mišljenja učitelja i radnika. Samo će se tako, u doglednoj budućnosti, stvarno provesti promjene u radu osnovnoškolskih ustanova, stoji u priopćenju.

Prije vrlo kratkog vremena čelnik Preporoda najavljene je reforme u nastavi nazivao  vrlo ozbiljnom pričom, koja se po njegovu mišljenju “može uspoređivati s nekim sudbonosnim, historijskim prekretnicama u našem odgoju i obrazovanju, još tamo od 19. stoljeća do danas.”.

“Od Mažuranićeve reforme mi nismo imali takav sveobuhvatan zahvat kojim se ide s jedne strane na rastakanje nečeg postojećeg i s druge strane na stvaranje nečeg novog, to je veliki izazov”, izjavio je još potkraj veljače Stipić, kako je tada izvijestio portal Srednja.hr.