On kaže kako su u razgovorima s premijerom fokusirani na rast cijena te da Andreja Plenkovića zanima kako građani gledaju na sve to. “Rekli smo mu da je vrlo visoka percepcija očekivanja građana da Vlada učini nešto, u granicama mogućeg”, kaže Sever dodajući da se jučer razgovaralo upravo o tome koliko bi Vlada mogla napraviti.

“Razgovarali smo bez konkretnih mjera, a premijer je rekao da rade na tome i da će pokušati obuhvatiti sve što je moguće”, kaže Sever objašnjavajući da je to teško kada se radi o cijeni plina jer na nju utječu i “vanjski faktori”.

“Shvatili smo da će do početka ožujka imati cjeloviti paket koji će uputiti kao prijedlog, puno prije nego što se dogodi ovo očekivano poskupljenje plina i struje”, rekao je gostujući u programu N1 Televizije.

Na pitanje što vidi kao glavni problem u svemu što slijedi, Sever kaže: “Teret krize će se sručiti na jedan široki krug građana, ne samo na najsiromašnije.

“Sad je jesno da je, osim električne energije, izuzetno važan trošak plina i grijanja. Jasno je da će se morati proširiti obuhvat. Ne samo na one koji su dobivali potporu za električnu energiju. Jasno je onda da se iznosi moraju dizati, da 200 kuna nije dovoljno, ali ne znamo do kojeg iznosa. To će pomoći samo onima najsiromašnijima. Ali, to neće udariti samo na njih nego na jedan široki krug građana koji nisu ni energetski siromašni niti pripadaju onima najsiromašnijima.”

“Treba pogledati i umirovljenike, oni su i ovako u ugroženoj kategoriji. Onda kad širimo dalje obuhvat, to su i staračka kućnastva, samačka kućanstva, obitelji s više zemlje, ljudi u ruralnim sredinama… Mi dođemo na brojku veću od 2 milijuna ljudi koji će ovime biti pogođeni. U Hrvatskoj je toliko nizak dohodak u kućanstvu da su ogromni udjeli ovih osnovnih troškova”, objašnjava.

Preveliki trošak hrane

Dodaje i da je u Hrvatskoj trošak za hranu oko 27,2 posto, a u zemljama EU-a je u prosjeku oko 13 posto.

“Ne treba zaboraviti da se pojave i lovci u mutnom koji već puno ranije krenu u poskupljenje, već od najava. Bilo bi dobro čim prije početi s tim crnim listama da se vidi tko diže cijene, a treba sve učiniti i da Vlada pomogne koliko je moguće”, govori.

Govoreći o neopravdanim poskupljenjima, kaže da se to događalo i ranije. “Kad je spušten PDV na ribu ili neke farmaceutske proizvode, nisu pale cijene. Te crne liste, javna prozivanja su nešto što je dobro. Puno je toga na tragu priče, kad se zaziva inflacija, dogodi se inflacija…”, govori.

“Ne može vlada mnogo učiniti kod podizanja cijena, ali mogu građani. Vidjet će tko diže cijenu pa neće kupovati kod njega. Ono što moramo svi skupa tražiti, a to je svima jasno, da nema bolje borbe protiv rasta cijena od rasta plaća, a onda i rasta mirovina”, zaključuje.