SIMON THOMAS: ‘U Ujedinjenom Kraljevstvu postoji široka javna potpora našoj pomoći Ukrajini’

Britanski veleposlanik u Hrvatskoj govori o političkoj situaciji u svojoj državi nakon smrti kraljice Elizabete i promjena triju premijera u kratkom roku, odlučnosti u potpori Ukrajini te o posljedicama Brexita, odnosno izlaska iz Europske unije

Nakon svih velikih promjena koje su se dogodile u Ujedinjenom kraljevstvu,  odnosno smrti kraljice i promjene tri premijera u relativno kratkom roku, tjednik Nacional razgovarao je sa Simonom Thomasom, britanskim veleposlanikom koji je preuzeo dužnost u Republici Hrvatskoj u srpnju 2021.

Nakon što je diplomirao ruski jezik i književnost na Sveučilištu u Birminghamu, pridružio se Foreign Office-u 1997. godine. Obnašao je različite  diplomatske dužnosti u inozemstvu, uključujući Varšavu, Misiju Ujedinjenog Kraljevstva pri Ujedinjenim narodima u New Yorku i Predstavništvo EU pri EU u Bruxellesu. Bio je zamjenik šefa misije u Buenos Airesu od 2009. do 2013., pokrivajući i Argentinu i Paragvaj. Od 2016. do 2019. bio je zamjenik šefa misije u Veleposlanstvu Velike Britanije u Harareu, Zimbabve.

U karijeri se intenzivno bavio pitanjima nacionalne sigurnosti, uključujući krizni centar britanske vlade (COBR), na protuterorističkoj politici i kao voditelj Odjela za obavještajnu politiku FCDO-a. Diplomirao je na Kraljevskom koledžu za obrambene studije i ima diplomu magistra međunarodne sigurnosti i strategije sa Kraljevskog koledža u Londonu.

NACIONAL: Na dan kada vodimo ovaj razgovor po prvi puta igra hrvatska reprezentacija na Svjetskom nogometnom prvenstvu. Kakva su vaša očekivanja, hoće li se naše reprezentacije naći u nekom polufinalu?

Da budem iskren – gledanje engleske ili hrvatske reprezentacije uvijek je podjednako emotivno. Pola vremena provedem strahujući da nikako ne možemo pobijediti, a onda kad nam dobro krene i počnem vjerovati da ćemo ove godine možda ipak to biti mi. Ja ću zapravo navijati i pratiti tri momčadi jer Ujedinjeno kraljevstvo na ovom Svjetskom prvenstvu ima i reprezentaciju Walesa, što je sjajno. To je doduše mali problem za princa od Walesa, Williama, kojeg su pitali za koga navija – za Englesku ili za Wales, a on je predsjednik Britanskog nogometnog udruženja. Dakle – mora navijati za jedne i druge. Želim uspjeh Vatrenima, no nadam se da ipak nećemo ponovo igrati prijelomnu utakmicu jedni protiv drugih!

‘Posve mi je neobjašnjivo kada čujem neke međunarodne glasove, koji govore kako bi Ukrajina trebala pristati na pregovore i odustati od obrane cjelokupnog teritorija svoje države’

NACIONAL: Ovo prvenstvo, osim što se događa u zimi, prate i brojne kontroverze, vezane uz Katar, zemlju koja ne poštuje pretjerano ljudska prava. Kakav je stav Ujedinjenog kraljevstva prema toj činjenici?

Mi imamo snažne odnose s Katarom i koristimo ih kako bi upozorili na neka pitanja, poput ljudskih prava, među kojima su i  prava LGBTQ zajednice. Naime, na tom planu je Ujedinjeno kraljevstvo, kao što znate,  među vodećima u svijetu. No, naš savjet svim našim građanima i navijačima  je isti kao i kad putuju bilo gdje po svijetu – poštujte lokalne zakone i pravila zemlje domaćina.

NACIONAL: Hoće li navijači preživjeti bez pive?

Vidjet ćemo. Ali, sudeći po prvim prizorima naših navijača, mislim da uživaju u nogometu i bez pive.

NACIONAL: Posljednjih nekoliko mjeseci bilo je burno za Ujedinjeno kraljevstvo – nakon smrti kraljice, koja je potresla cijeli svijet, u kratkom roku dobili ste i novog premijera – Rishi Sunaka, nakon što je Liz Truss nakon samo 44 dana dala ostavku. Pogreb pokojne kraljice okupio je državnike iz cijelog svijeta – što je to značilo građanima Ujedinjenog kraljevstva i na koji je način njena smrt u ovim teškim vremenima djelovala na moral nacije?

Smrt kraljice bila je svakako trenutak velike tuge za cijelu naciju, ali, kao što ste i sami rekli – i za cijeli svijet. Bio je to veliki gubitak za sve nas.  Mene osobno su vrlo dirnuli izrazi sućuti koje sam dobivao ovdje u Hrvatskoj – i službeno, ali i od strane običnih ljudi i hrvatskih prijatelja. Ipak, tijekom ove godine imali smo sreću proslaviti njen platinasti jubilej – 70 godina na tronu – i tako proslaviti njen izvanredan život koji su obilježili mnogi veliki društveni preokreti, osobito unutar Ujedinjenog kraljevstva. Bili su to trenuci posebnog zajedništva za cijelu zemlju ali i trenutak refleksije o značenju kraljevske obitelji, a osobito kraljice, za našu zemlju. Osobito u vremenima kada je politika ta koja nas dijeli, u kojoj ljudi zauzimaju suprotne strane u različitim raspravama, a to je fenomen kojem svjedočimo diljem svijeta. Zato je doista nešto posebno imati nekoga iznad politike, nekoga tko simbolizira nacionalno jedinstvo, osobito u trenucima velike globalne krize koju proživljavamo.

NACIONAL: Na kralju Charlesu III je veliki teret, kraljica je postavila visoke standarde..

To je točno, ali imao je vremena učiti od svoje majke i pripremati se za svoju dužnost. Naravno da je promjena monarha nešto novo za većinu nas, ali ako pogledamo prve mjesece njegove vladavine, mislim da nas je uvjerio ne samo u svoju predanost da nastavi sa onime što je Kraljica najbolje radila, a to je usklađivanje tradicije sa suvremenim svijetom i modernom Britanijom. Naravno da kralj Charles neće biti isti i imat će svoj stil vladanja, no njegove prve javne izjave i potezi kao monarha vrlo su ohrabrujući. Kao što znate, on je nekoliko puta posjetio Hrvatsku i jako voli vašu zemlju. Posebno ga se dojmila srdačnost s kojom su on i njegova supruga Camilla dočekani.  Uostalom, možda se sjećate da je njihova božićna čestitka iz 2016. godine bila fotografija snimljena za vrijeme njihovog posjeta Osijeku.

NACIONAL: Odmah nakon smrti Kraljice su se pojavile spekulacije o novom referendumu o odcjepljenju Škotske i ujedinjenju Sjeverne Irske s Irskom. Kako to komentirate?

Smatram da je trenutak Kraljičine smrti bio trenutak nacionalnog jedinstva, osobito zbog činjenice da je umrla u svom dvorcu Balmoral u Škotskoj, a Edinburgh, glavni grad Škotske bio je prvi grad u kojem je ispraćen njen lijes na svom putu do Londona. Redovi građana koji su strpljivo čekali kako bi odali počast Kraljici nisu bili ništa kraći u Edinburghu nego u Londonu. Škoti su voljeli i poštovali Kraljicu, kao što je ona voljela Škotsku. Uostalom, i prve dane svoje vladavine kralj Charles III proveo je obilazeći sve dijelove Ujedinjenog kraljevstva, kako bi pokazao svoju predanost Kraljevini, ali i kako bi dobio od njih dobio potvrdu vjernosti. Zato ponavljam – smatram da je kraljevska obitelj i dalje snažan simbol nacionalnog jedinstva.

NACIONAL: Vrhovni sud prošloga tjedna presudio je da škotski parlament ne može odobriti drugi referendum o neovisnosti bez pristanka Westminstera. No čini se da škotska premijerka Nicola Sturgeon ne odustaje. Koliko su te ambicije realne?

Što se tiče Škotske, ta politička rasprava je uvijek aktualna, ali, kao što znate, referendum je održan 2014. godine, kada su Škoti uvjerljivom većinom glasali za ostanak u Ujedinjenom Kraljevstvu. Svima je tada bilo jasno da se radi o odluci koja se donosi jednom u generaciji. Odluka koju je prošlog tjedna donio Vrhovni sud vrlo je jasna – ne postoji ustavni temelj za još jedan referendum. I sami ste spomenuli izazovna vremena – i što se tiče ekonomije i energije i sigurnosti u Europi – i doista mislim da trenutačno postoje važnije stvari od tog referenduma.

NACIONAL: A Sjeverna Irska? Za njih je najvažnije pitanje hoće li ponovo biti uspostavljena tvrda granica između Irske i Sjeverne Irske, nakon Brexita? Budući da je za mandata Borisa Johnsona donijet zakon koji jednostrano ukida neka pravila iz trgovinskog sporazuma o brexitu, koja reguliraju pitanje Sjeverne Irske, postoji bojazan da bi se to moglo dogoditi…

To se apsolutno neće i ne može dogoditi. Postoje oni koji gledaju na Protokol o Sjevernoj Irskoj kao na još jedan trgovinski sporazum, ili sporazum o carini i carinskoj kontroli. No, taj Protokol je puno više od toga, on ulazi  u srž identiteta zajednica koje tamo žive i pitanja koja ih dijele. A znamo da su te podjele u Sjevernoj Irskoj puno predugo bile preduboke i zbog njih su mnogi ljudi izgubili život. Ujedinjeno kraljevstvo jasno je dalo na znanje da ni pod koju cijenu ne želi natrag i ne želi ugroziti mir koji je postignut Sporazumom na veliki petak, a koji, usput rečeno, sljedeće godine slavi 25-tu obljetnicu. I zato intenzivno radimo zajedno s EU, kako bismo pronašli rješenje koje će odgovarati svima.  Iskreno, smatram da ljude najviše zanima da opstanu ustavna rješenja koja je omogućio Sporazum na Veliki petak i svima je, a osobito britanskoj Vladi najvažnije da to i dalje funkcionira. To je jedan od razloga zbog kojeg vršimo pritisak na EU, kako bismo to pitanje konačno riješili do kraja.  Premijer je bio potpuno jasan u tome da mi želimo snažne i pozitivne odnose s Europskom unijom. Ako smo izašli iz EU, mi nismo napustili Europu, a to se najviše ogleda u našoj zajedničkoj sigurnosnoj politici.

‘Mi smo, s ostalim saveznicima i prijateljima, uključujući i Hrvatsku, apsolutno predani pomaganju Ukrajini i izoliranju Rusije’, rekao je britanski veleposlanik Simon Thomas Nacionalovoj novinarki. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Jesu li tako brze promjene na čelu britanske Vlade, a izmijenilo se tri premijera u relativno kratkom roku,  bile previše čak i za državu višestoljetne demokracije, kakvo je Ujedinjeno kraljevstvo?

Ne. Naravno, priznajem da smo imali neobično zanimljivo ljeto u britanskoj politici. No, na kraju ono što smo vidjeli jest zrela parlamentarna demokracija na djelu. Naime, ono što je važno za svakog premijera u Ujedinjenom Kraljevstvu, jest da uživa podršku ne samo građana, već i parlamenta. A Parlament ima svoje načine upravljanja situacijom kada premijer gubi podršku ili javnosti, ili parlamentarne većine.  I ono što je jednako važno – bez obzira što se događalo na toj razini, ostatak državne mašinerije i dalje je besprijekorno funkcionirao. U tom smislu, to je doista bio zanimljiv trenutak, jer su svi državni poslovi išli dalje, kao da se ništa ne događa.

NACIONAL: Novi je premijer indijskog porijekla, što su pozdravile mnoge azijske zemlje, osobito Indija, koja je ponosna na tu činjenicu. Što njegov izbor govori o raznolikosti i multikulturalnosti britanskog društva, pa i Konzervativne stranke same po sebi?

Točno, imate pravo, ovo jest važan trenutak i važna prekretnica za sve nas. Imati prvog premijera koji nije bijelac i prvog ministra vanjskih poslova, koji također nije bijelac, puno govori o raznolikosti i multikulturalnosti modernog britanskog društva. Međutim ono što je meni osobno zanimljivo jest da je to puno više bila tema izvan Ujedinjenog Kraljevstva, nego unutar same zemlje. Jer tijekom naše „zanimljive političke rasprave“ ovog ljeta fokus je bio na ekonomiji i tražio se premijer koji nas može voditi u izazovnim vremenima, postaviti ekonomiju na noge i nositi se sa sigurnosnim ugrozama s kojima se suočava Europa. Pitanje kakve je boje kože ili odakle dolaze njegovi roditelji uopće nisu bili dio te rasprave.

NACIONAL: Jesu li Britanci požalili zbog Brexita?

Mislim da je premijer bio jasan: postoje neke loše strane Brexita, ali Brexit je otvorio i niz novih mogućnosti za nas izvan EU i na nama je da od toga napravimo uspjeh. U posljednje dvije godine potpisali smo preko 70 bilateralnih trgovinskih sporazuma s različitim zemljama svijeta, što je rezultiralo sa 800 milijardi funti zarađenih preko bilateralne trgovine.  Ekonomska situacija u Velikoj Britaniji nije uzrokovana  Brexitom, nego prvo krizom koju je izazvao Covid 19,  kao i Putinovom zloporabom energenata kao oružja. A premijer Rushi Sunak, odnosno njegova Vlada, nedavno je izašla  je s paketom mjera koje bi do polovice sljedeće godine trebale prepoloviti inflaciju, zaustaviti recesiju, sačuvati radna mjesta i zaštiti javne institucije i najranjivije skupine. Ekonomija je njegov prvi prioritet i zbog toga je i izabran.

NACIONAL: Velika Britanija je zajedno sa saveznicima intenzivno angažirana na pružanju pomoći Ukrajini, a najavila je još veću pomoć tijekom zime. Rusija, odnosno Putin do sada su vas optuživali da ste preduboko upleteni u rat, dapače, tvrdili su da su britanski specijalci direktno uključeni u napad bespilotnim letjelicama na rusku crnomorsku flotu. Koliko su te njegove optužbe opasne i mogu li doista dovesti do eskalacije sukoba?

Kao prvo, želio bih istaknuti da je od samog početka ruske protuzakonite i ničim izazvane agresije na Ukrajinu, nezavisnu i suverenu državu,  Ujedinjeno Kraljevstvo snažno uključeno u pružanje svih vrsta pomoći – od humanitarne preko novčane do vojne. Iskreno – ona vojna je i najpotrebnija Ukrajini. U tom smislu mi smo poslali oružje vrijedno preko 2,3 milijarde funti – od  protuzračne zaštite, do protutenkovskog i ostalog oružja. Mi smo, zajedno s ostalim saveznicima i prijateljima, uključujući i Hrvatsku,  apsolutno predani pomaganju Ukrajini i izoliranju Rusije. Želimo jasno pokazati da je ovakvo ponašanje potpuno neprihvatljivo međunarodnoj zajednici. Što se tiče Putinovih optužbi, mislim da smo svi svjesni ruskih dezinformacija koje su dio njihovog specijalnog rata. No – naravno moram reći da ovo jest ozbiljna situacija, jer imamo rat u srcu Europe i da su na kocki veliki ulozi, ne samo u Ukrajini, već i u cijeloj Europi. Ne želim spekulirati o tome što bi Rusija mogla učiniti sljedeće, ali očito je da Putin želi nastaviti ovu užasnu agresiju na Ukrajinu, u kojoj se događaju neopisivi zločini nad civilima i civilnom infrastrukturom. Zato će i Ujedinjeno Kraljevstvo i saveznici pružati podršku Ukrajini koliko god bude potrebno, kako bi pobijedila Rusiju.

NACIONAL: Puno je paralela s onime što je Hrvatska doživjela u Domovinskom ratu..

Razgovarajući s mojim hrvatskim prijateljima od početka ruske invazije na Ukrajinu, shvatio sam da ljudi ovdje u Hrvatskoj osjećaju taj sukob na vrlo osoban način, zbog vaših iskustava iz devedesetih. Hrvati doista razumiju što znači boriti se za svoju domovinu.  I zato mi je posve neobjašnjivo kada čujem neke međunarodne glasove, koji govore kako bi Ukrajina trebala pristati na pregovore i odustati od obrane cjelokupnog teritorija svoje države. Tko smo mi da određujemo Ukrajini što da radi. Mi nismo u poziciji da od njih zahtijevamo takve stvari. Njihova je odluka do koje će mjere braniti svoje granice i svoj teritorij. I iskreno – ono što gledam svakoga dana je potpuna predanost ukrajinskog naroda da ih do kraja obrane

‘Kralj Charles III. imao je dovoljno vremena učiti od svoje majke i pripremati se za svoju dužnost. On će imati svoj stil vladanja, no njegove prve javne izjave i potezi kao monarha vrlo su ohrabrujući’

NACIONAL: Diplomirali ste ruski jezik i književnost, što je rijetko za nekoga iz UK. Koliko vam ta činjenica pomaže za razumijevanje situacije?

Studirao sam ruski sredinom devedesetih, a to je bilo razdoblje nade, kada se Rusija počela otvarati svijetu nakon završetka Hladnog rata i pada Sovjetskog saveza. Izuzetno sam sretan što sam tijekom svojih studija imao prilike naučiti više o Rusiji i ruskoj kulturi. Sjajna književnost, prekrasna glazba! I zato je za mene osobno jedna od velikih tragedija kojoj upravo svjedočimo činjenica da je Putin politikom koju vodi gurnuo Rusiju unatrag, daleko od bilo kakvog oblika integracije sa Zapadom i zapadnim zemljama. Osim toga, reducirao je ulogu Rusije  isključivo na ulogu agresora. Unutar Rusije, Putin je potpuno zatvorio prostor bilo kakve demokracije, opozicijski vođe su po zatvorima, oni koji se usuđuju kritizirati vladu ili padaju kroz prozore ili su otrovani. To mora da je nepodnošljivo za ruske građane koji se ne slažu s Putinovom diktaturom.

NACIONAL: Vijeće ministara vanjskih poslova EU nedavno je donijelo odluku o zajedničkoj misiji obuke 15 tisuća ukrajinskih vojnika u zemljama članicama. Tom se protiv hrvatski predsjednik i dio opozicije. Iako više nije u EU, sudjeluje li UK u toj obuci i na koji način?

I u EU još uvijek traju rasprave na koji način će članice sudjelovati u toj misiji. Naravno, isključivo je na Hrvatskoj odluka o tome koji je najbolji način na koji će pružiti podršku tim naporima. Što se tiče Ujedinjenog Kraljevstva, obuka ukrajinskih vojnika je dio našeg sveukupnog paketa vojne pomoći Ukrajini. Ukrajinski vojnici dolaze na obuku u našu zemlju i to je dio programa u kojem sudjeluje više zemalja – mi obučavamo 10.000 ukrajinskih vojnika svakih 120 dana. U Ujedinjenom Kraljevstvu postoji široka javna potpora našoj pomoći Ukrajini i suprotstavljanju Rusiji. Naravno da smo očekivali prijetnje s njihove strane zbog takvog našeg pristupa, ali mi smo odlučni u obrani vrijednosti na kojima se temelje sve naše države. To nisu samo zapadne, već univerzalne vrijednosti. Kao što sam rekao, ulozi su puno veći od Ukrajine. Na ovom primjeru će se vidjeti može li zemljama poput Rusije proći ovakva agresija i pokušaj prisvajanja teritorija susjedne države.

NACIONAL: Kako UK gleda na stanje u regiji Zapadnog Balkana, na koji Rusija ima određeni utjecaj, osobito u Srbiji, Crnoj Gori i BiH? Treba li se međunarodna zajednica više angažirati, obzirom da stari sukobi i dalje tinjaju?

Regija Zapadnog Balkana nije samo na našem radaru, već i na našoj agendi. Zbog razloga koje ste naveli međunarodna zajednica već je pojačala svoje aktivnosti – i preko oživljavanja Berlinskog procesa u kojem sudjeluje i Ujedinjeno Kraljevstvo. Odnedavno imamo i posebnog izaslanika za Zapadni Balkan, to je Lord Stuart Peach, koji je bio uključen u ozbiljnu diplomaciju u regiji, a posjetio je i Hrvatsku nekoliko puta. Povećavamo i britanske investicije u regiju, no ostaje činjenica da međunarodna zajednica i dalje ima važnu ulogu na ovim prostorima. Njen je zadatak prije svega da dovede predstavnike razlitičih naroda za zajednički stol, kako bi se konačno osigurao mir, stabilnost i prosperitet za ovu regiju. No, i lokalni lideri imaju vrlo odgovornu ulogu u svemu tome da BiH postane stabilna i prosperitetna država.

NACIONAL: I članica EU. Vi ste izašli iz Unije, a zalažete se za ulazak zemalja Zapadnog Balkana. Nije li to kontradiktorno?

Svaka država procjenjuje što je u njenom najboljem interesu. Zapravo, postati članicom EU-a je sekundarni cilj; glavni cilj je pokrenuti političku i ekonomsku transformaciju koja je sama po sebi dobra za zemlju, i koja će onda dovesti do članstva, ako je to njihov demokratski izbor. U BiH je najvažnije da ta država konačno postane funkcionalna, i prosperitetna. Podupiremo ono što Visoki predstavnik Schmidt radi da bi se to postiglo. No, za to je potrebna politička volja aktera na terenu.

 NACIONAL: Kakvo je vaše osobno iskustvo života u Hrvatskoj i Zagrebu?

Ove godine slavimo 30 godina diplomatskih odnosa i niz britanskih ministara posjetio je Hrvatsku, od vanjskih poslova do trgovine i obrane. Blisko surađujemo u pitanjima obrane i sigurnosti, ali i u borbi protiv klimatskih promjena, tehnologije, inovacija i znanosti. No jedna od najvažnijih veza je ona između ljudi. Ove godine bilo je gotovo 750 tisuća britanskih turista u Hrvatskoj, a bit će ih sigurno još i više sljedeće godine. Dosta sam putovao posljednjih godinu dana po cijeloj Hrvatskoj, jer smatram da tako mogu biti bolji veleposlanik svoje zemlje. Bio sam na konferenciji profesora engleskog jezika u Istri, bio sam i  u Osijeku, gdje sam razgovarao s ljudima koji su u biznis partnerstvu s tvrtkama iz UK-a. U Vinkovcima me iznenadila londonska crvena telefonska govornica, bio sam na Špancirfestu u Varaždinu, na Dubrovačkim ljetnim igrama. Moram reći da uživam živeći u Zagrebu, gdje se osjećam doista dobrodošlim. Zagreb je vrlo zeleni grad, što je meni vrlo važno jer volim prirodu. Zato  volim ići i u okolicu Zagreba, volim planinariti po Samoborskom gorju ili posjetiti Risnjak. Za mene je osobno zadovoljstvo biti ovdje, a i s poslovnog stajališta, vrlo je zanimljivo raditi u Hrvatskoj.

Komentiraj