‘Semafor ekonomske klime’: Rastu izvoz i uvoz, padaju građevinarstvo i maloprodaja

Ekonomski sentiment svih sektora u Hrvatskoj nalazi se u fazi usporavanja od ožujka 2022. godine, tvrde mladi znanstvenici s Ekonomskog fakulteta Zagreb koji su prije nekoliko godina razvili Semafor ekonomske klime preko kojega prate ekonomske procese, piše u četvrtak Večernji list.

Za potrebe semafora poslovne su cikluse podijelili u četiri faze: ekspanzije, usporavanja, recesije i oporavka. Na osnovu dosad poznatih ekonomskih pokazatelja semafor pokazuje da su prve u recesiju dospjele plaće, čija je realna vrijednost znatno ispod stope inflacije.

Svima koji žive od plaća, a ni mirovine i ostala socijalna davanja nisu u boljoj poziciji, standard je lošiji nego što je bio u istom razdoblju prošle godine. Faza recesije nastupa kada su stope rasta promatranog segmenta ispod dugoročnog prosjeka i usporavaju.

Građevinarstvo, industrija, maloprodaja i potrošački sentiment nalaze se u fazi usporavanja, dok se ekspanzija bilježi u četiri područja. To su inflacija, zaposlenost te izvoz robe i uvoz robe! Faza usporavanja znači da je trend ekonomske klime u sektoru i dalje iznad prosječno zabilježenih razina, no pogoršava se.

Hrvatska još živi u oblacima na valu dobre turističke sezone i da nema visoke inflacije, ne bismo bili svjesni problema u okruženju. Stanje na tržištu rada je i dalje dobro, nezaposlenost pada, a zaposlenost se vratila na razine koje smo imali uoči velike financijske krize 2008. godine. Izvoz i uvoz robe i dalje su u fazi ekspanzije jer rastu po stopama od 30 i 50 posto pod utjecajem cijena energenata.

– S obzirom na visoku neizvjesnost na tržištima, energetsku krizu i snažnu inflaciju u Europskoj uniji nezahvalno je prognozirati stope rasta u zadnjem kvartalu ove godine i u sljedećoj godini. Gledajući Hrvatsku, iz zadnje dostupnih podataka vidimo da rast u maloprodaji, industriji i građevinarstvu usporava. Ako se taj trend nastavi, u zadnjem kvartalu 2022. možemo očekivati nisku stopu rasta ili čak pad na godišnjoj razini. Ipak, zbog visokih stopa rasta u prvoj polovici godine i vrlo dobre turističke sezone u cijeloj 2022. godini hrvatsko gospodarstvo ostvarit će snažan rast – objašnjava Marin Levaj sa zagrebačkoga Ekonomskog fakulteta. Dodaje kako za 2023. godinu nema previše razloga za optimizam, piše Večernji list.

Komentiraj