Najveća afera unutar bankarskog sustava zatresla je HNB, krovnu hrvatsku financijsku instituciju tereti se za niz nedopuštenih trgovanja u posljednjih dvadeset godina. Naime, kako donosi Index, više od 40 zaposlenika Hrvatske narodne banke (HNB) trgovalo je vrijednosnim papirima banaka za čiji je nadzor zadužen upravo HNB. Zabilježeno je ukupno više od 400 transakcija u vrijednosti većoj od deset milijuna kuna.

Uvidom u dokumentaciju povijesnih transakcija Središnjeg Klirinškog i Depozitarnog Društva (SKDD), među onima koji su posljednjih dvadesetak godina trgovali nalaze se aktualni guverner Boris Vujčić, aktualna zamjenica guvernera Sandra Švaljek, bivši viceguverneri, aktualni i bivši direktori unutar HNB-a te ostali zaposlenici unutar sustava HNB-a.

Kazneno djelo

Iznimno je vjerojatno kako je riječ o kaznenom djelu zlouporabe povlaštenih informacija, kao i nečemu što Europska središnja banka strogo zabranjuje.

S obzirom na činjenicu da HNB obavlja nadzor banaka prikupljanjem i analizom izvješća i informacija te kontinuirano prati poslovanje banaka, uslijed čega zaposlenici HNB-a u određenom trenutku raspolažu informacijama o poslovanju banaka koje nisu dostupne javnosti, na temelju istih mogu donositi odluke o trgovanju vrijednosnim papirima tih istih banaka o kojima imaju povlaštene informacije. Upravo zbog tih podataka kojima imaju pristup, zaposlenici HNB-a ne bi smjeli trgovati vrijednosnim papirima institucija koje izravno nadziru.

Europska središnja banka, čiji je HNB član, svojim zaposlenicima strogo zabranjuje trgovanje bilo kakvim vrijednosnim papirima banaka. Iz HNB-a su kazali kako je, prema njihovom vlastitom zakonu, Zakonu o HNB-u, zabranjeno trgovanje dionicama banaka guvernerima, viceguvernerima i izvršnim direktorima, no nije im, primjerice, zabranjeno trgovanje obveznicama tih istih banaka. Zanimljivo, a naglasili su kako će to zabraniti od ožujka ove godine.

Zakon je jasan

Ante Samodol, bivši šef Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA), koja nadzire financijska tržišta, naglasio je kako je zakon u slučaju afere HNB-a, odnosno masovnog trgovanja zaposlenika vrijednosnicama banaka koje HNB ujedno i nadzire, vrlo jasan.

“Kada bih rekao da nisam iznenađen, jesam, a opet, kad bih rekao da jesam, nisam. Ipak, kad se sve ovo pročita, kako se Hanfin parnjak zadužen za nadzor banaka pravda institucionalno i pojedinačno, čovjeka jednostavno rastuži razina odgovornosti”, kaže Samodol za Index.

“Ključna stvar je u činjenici da je HNB supervizor banaka, ali isto tako provodi monetarnu politiku kojom može izravno utjecati na financijski položaj banke, u ovom slučaju izdavatelja vrijednosnica u koje ulažu zaposlenici HNB-a. Za razliku od Hanfe koja je puki policajac na tržištu kapitala i nema instrumente monetarne politike, HNB ima dvostruku moć.

Drugim riječima, kad zaposlenik HNB-a, a naročito član Savjeta HNB-a, kupi neki vrijednosni papir od banke, može npr., unatoč utvrđenim nepravilnostima u poslovanju banke, staviti svoj financijski interes ispred zakona i tako propustiti djelovati po zakonu, a sve da bi sačuvao svoj ulog u dionice ili obveznice. Zapravo, zaposlenici središnje banke ne samo da imaju povlaštene informacije pa su insajderi već zbog ovlasti provođenja monetarne politike postaju superinsajderi”, ističe Samodol