‘Šef HEP-a Barbarić želi smjeniti privedenog Rukavinu’

Nakon što je prošloga tjedna pritvoren član Uprave HEP-a, ne prestaju unutarnji sukobi u toj državnoj tvrtki, a predsjednika Uprave Franu Barbarića čak se optužuje da je pokušao proizvesti pritisak na institucije kako bi istraga završila nepovoljno za Nikolu Rukavinu

Nacional je od tri neovisna izvora doznao da predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić koristi sav svoj utjecaj da ishodi hitnu smjenu Nikole Rukavine, člana Uprave Hrvatske elektroprivrede koji je trenutno u pritvoru zbog sumnje da je jedan od najodgovornijih za katastrofalni požar koji je 10. siječnja zahvatio HE Dubrovnik u Platu.

Jedan od izvora bliskih Vladi čak ide toliko daleko da tvrdi da je Barbarić nastojao svojim utjecajem proizvesti pritisak na institucije kako bi i rad na istrazi u tom predmetu povezanom s dubrovačkom havarijom, svakako završio nepovoljno po Rukavinu.

ODLUKU O PROFESIONALNOJ SUDBINI Nikole Rukavine u HEP-u donose Skupština i Nadzorni odbor te tvrtke. Ali nisu rijetki oni koji tvrde da bi se o tome bitno trebalo odlučivati u samom vrhu Vlade jer se na toj razini odlučivalo i tko će na koncu zasjesti na koju poziciju u vrhu HEP-a. Izvor upućen u ta zbivanja navodi sljedeće: „Bez prejudiciranja ishoda ovog postupka bilo bi loše kada bi na njega presudno utjecao osobni sukob Barbarića i Rukavine, jer se ti tragovi osobnog obračuna naziru u ovom slučaju do te mjere da stvaraju osjećaj mučnine. Njih se dvojica međusobno ne podnose, jedan drugome štošta zamjeraju, a sve to počelo je u trenutku kada Rukavina nije izabran na mjesto predsjednika Uprave. Rukavina je to teško primio, za njega su lobirali brojni utjecajni pojedinci, ali Plenković je prelomio na stranu Barbarića. Sada njihova netrpeljivost, čini se, kreira i dinamiku rada institucija na tom slučaju. Prvenstveno jer se u krugovima lokalnog državnog odvjetništva prepričava da se odluka o Rukavininu pritvaranju bazira na žestokim pritiscima iz sfere politike, koji to neformalno opravdavaju ‘pritiskom javnosti’.“

ODLUČI LI VLADA maknuti Rukavinu s mjesta člana Uprave HEP-a, njegov je ugovor takav da nakon odlaska iz Uprave mora biti vraćen na radno mjesto u HEP-u te mu se zato ne može automatski dati otkaz

Pišući o prvom preliminarnom izvješću nakon nesreće, Nacional je objavio i da je Barbarić dobio odriješene ruke da sasvim rasvijetli tko je i za što odgovoran u toj situaciji. Već tada taj izvor u Nacionalu je najavio mogućnost rekonstrukcije Uprave, a ne samo utvrđivanje odgovornosti na nižim razinama.

IZVOR BLIZAK VLADI SADA NAVODI i kako je intrigantno da se tužiteljski krugovi pozivaju na „pritisak javnosti“ u tom slučaju, dok ga ignoriraju u nekim drugim situacijama gdje je interes javnosti također izrazito naglašen, a šteta po državu suštinski još izraženija.

Isti izvor navodi da se u istražiteljskim krugovima propituju pritvorske osnove zbog kojih je Rukavina uopće završio u pritvoru, a sve to u kontekstu u kojem su neki pojedinci iz piramide zapovjednog lanca u tom slučaju navodno potpuno isključeni iz istrage. To je, čini se, ozračje u kojemu predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić dizajnira dinamiku obračuna s Rukavinom. A obračun se svodi na sljedeće: prvo smjena, a potom uručivanje izvanrednog otkaza.

Nikola Rukavina priveden je prošlog ponedjeljka pod sumnjom da je kao nekadašnji čelnik HEP-ove tvrtke kćeri HEP Proizvodnja bio odgovoran za lošu sanaciju HE Dubrovnik u Platu, koja je rezultirala katastrofalnim požarom i smrću trojice radnika HEP-a: Davora Pozniaka, Mate Maškarića i Ivice Zvrka. Već od samog početka istrage bilo je jasno da je baš Rukavina, sa Željkom Starmanom, bio u fokusu cijele istrage.

Odluči li ga Vlada smijeniti s mjesta člana Uprave HEP-a, njegov je ugovor takav da nakon odlaska iz Uprave mora biti vraćen na radno mjesto u HEP-u te mu se zbog toga ne može automatski dati otkaz. Kako je Nacionalu potvrđeno iz HEP-a, Rukavina trenutno koristi godišnji odmor koji mu je „odobren sukladno općim aktima poslodavca“. Istovremeno, iz HEP-a nisu željeli potvrditi informacije da se Rukavini sprema i izvanredni otkaz.

TVRDI SE DA BI PROCEDURA izvanrednog otkaza Nikoli Rukavini trebala biti skrojena tako da mu se izvanredni otkaz daje pod izlikom da ne dolazi na posao. Drugim riječima, jednom kada Rukavina potroši cijeli godišnji odmor i ne bude mogao dolaziti na posao, bude li i tada u pritvoru, bit će mu uručen izvanredni otkaz. Te informacije pokušali smo provjeriti i kod Kreše Škarice, odvjetnika Nikole Rukavine, koji nam je kazao da nema informacija o mogućem otkazu svom klijentu te je samo potvrdio da Rukavina trenutno koristi godišnji odmor koji mu je odobrio HEP.

Međutim, drugi upućeni izvori u HEP-u tvrde da takva procedura izvanrednog otkaza Nikoli Rukavini nije po zakonu i da se Rukavini otkaz ne može uručiti dok god protiv njega ne postoji pravomoćna presuda. No da je već lagano počelo ograđivanje od Nikole Rukavine, pokazuje i posljednja sjednica Sabora Hrvatskog košarkaškog saveza u kojem je Rukavina do sada bio na funkciji potpredsjednika Saveza i člana Upravnog odbora. Na Saboru HKS-a održanom prošle subote nigdje se nije spomenulo njegovo ime, a nema ga ni među novoizabranim članovima Upravnog odbora. Zanimljivo je i to da je upravo HEP jedan od najvećih sponzora HKS-a pa je vjerojatno baš zato Rukavina do prošle subote bio na visokoj funkciji unutar tog saveza. I dok je Rukavina izostavljen s pozicija u HKS-u, iz hrvatske vlade do zaključenja ovog broja Nacionala nisu odgovorili na upit hoće li i kada Rukavina biti maknut s mjesta člana Uprave HEP-a te tko bi ga na tom mjestu mogao zamijeniti.

NACIONAL JE PRVI, I TO DESETAK DANA nakon požara, pisao o sadržaju preliminarnog izvješća o toj havariji koja je već u toj fazi naznačila moguću odgovornost Nikole Rukavine kao bivšeg direktora HEP Proizvodnje. On je bio odgovorna osoba za raspisivanje natječaja za radove na obnovi HE Dubrovnik u Platu. Međutim, neki izvori bliski Upravi HEP-a navode da su predstavnici HEP Proizvodnje u to vrijeme postavili gotovo identične tehničke uvjete kada su u pitanju neke okolnosti koje su, kako se tvrdi, dovele do pogibije trojice radnika. Pa se u tom kontekstu otvara pitanje kako utvrditi Rukavininu odgovornost ako su i njegovi prethodnici imali iste tehničke specifikacije kod izgradnje tog postrojenja, a koje su kasnije kao identične korištene u postupku obnove.

Radovi na obnovi i sanaciji stropa, zidova i poda strojarnice i obližnjeg dijela dubrovačke hidroelektrane započeli su 5. travnja 2017., nakon što je Frane Borovina, diplomirani inženjer građevinarstva, dostavio prijavu radilišta građevinskih radova na tom dijelu objekta.

UGOVOR O IZVOĐENJU RADOVA (tip V1) potpisali su u ime naručitelja upravo Nikola Rukavina, pritvoreni član uprave HEP-a koji je tada bio na čelu HEP Proizvodnje, i Maja Borovina koja je zastupala izvođača radova, splitsku tvrtku Spegra. Ugovor je potpisan 18. siječnja 2017. U pratećoj specifikaciji radova navedeno je da se u toj fazi mora pristupiti promjeni dijela PVC konstrukcije stropa. To je konkretno navedeno na petnaestoj od 32 stranice pod stavkom 1.12 – Pregled ab konstrukcije svoda, skidanje dijela obloge stropa 300 četvornih metara te sanacija pukotina u svodu strojarnice od 80 četvornih metara. Ukratko, nakon pregleda panela stropa zaključeno je da veći dio stropa zbog starosti ne udovoljava traženim uvjetima pa je donesena odluka da se mora promijeniti. Važno je napomenuti da su predstavnici HEP Proizvodnje, odnosno investitora, postavili uvjete da se ugrade istovjetne ploče u pogledu dimenzija i karakteristika kao i one postojeće. Ako je tako, ispada da su i prethodne PVC ploče bile jednake razine zapaljivosti.

Nakon toga Miljenko Vučić iz tvrtke Spegra zatražio je ponudu za valoviti poliester u roli profila 76/18 milimetara, tipa Guttagliss Opaque, a njegove reakcije na vatru opisane su ovako – Euro klasa F EN 13501-1 – zapaljivi materijali – lako zapaljivi. Upravo je taj materijal ugrađen u dubrovačku hidroelektranu. Zanimljivo je da je tvrtka Apsida u projektu naznačila da su se sudionici u izgradnji dužni pridržavati programa kontrole i tehničkih uvjeta, kako bi se osigurali traženi faktori sigurnosti u izgradnji i korištenju hidroelektrane.

NACIONAL JE NEDUGO POTOM DOZNAO da je cijeli projekt obnove Plata – u koji je u proteklih šest godina uloženo gotovo stotinu milijuna eura – rađen površno, nestručno i necjelovito, što je po svemu sudeći jedan od glavnih uzroka manjkave protupožarne zaštite u toj hidroelektrani. Nadalje, kompleks izgrađen još šezdesetih godina prošlog stoljeća inspekcije zadužene za zaštitu od požara i sigurnost na radu godinama nisu nadzirale, a i sam projekt obnove strojarnice – u kojoj se dogodila katastrofa i izgubljena su tri ljudska života – izrađivala je i nadzirala tvrtka u kojoj su zaposlene osobe u bliskim rodbinskim odnosima s nekim djelatnicima HEP-a.

Cijeli niz nelogičnosti i propusta dosad nije bio u fokusu istražitelja, koji su se u jedinom poznatom preliminarnom izvješću – o kojemu je Nacional pisao sredinom siječnja, neposredno nakon nesreće – najviše bazirali tek na materijalu kojim je bio obložen strop strojarnice, koji se pokazalo da nije adekvatan i lako je zapaljiv. Međutim, znatno pogubnijom mogla bi se pokazati činjenica da hidroelektrana u sklopu multimilijunske obnove uopće nije imala protupožarni projekt, što znači da je ostavljena na standardima koji su vrijedili prije pola stoljeća. To je Nacionalu potvrdio stručnjak iznimno dobro upućen u sva zbivanja oko Plata, pojasnivši situaciju vrlo jednostavno: „Hidroelektrana se obnavljala segment po segment, bez cjelovitog projekta i građevinske dozvole koja bi, između ostalog, zahtijevala konkretan protupožarni projekt odobren od stručnjaka Ministarstva unutarnjih poslova. Revitalizaciju HE Plat prepustilo se lokalnim snagama HEP-a i na koncu se pokazalo da ‘ne zna lijeva što radi desna’. Potrošena je značajna svota novca, gotovo stotinu milijuna eura, a nisu osigurane ni osnovne pretpostavke poput sigurnosti radnika“, zgrožen je taj stručnjak.

‘NA LOKALNOJ RAZINI postoji uvjerenje da se pravi krivci unutar HEP-a skrivaju te se sve želi zatrpati svaljivanjem krivnje prvenstveno na Rukavinu’, izjavio je za Nacional izvor blizak hrvatskoj vladi

„Da je projekt revitalizacije rađen cjelovito umjesto po segmentima i da je postojao protupožarni projekt, hidroelektrana bi – pa tako i njena strojarnica – bila podijeljena u požarne zone i sektore koji bi bili propisno označeni i izolirani u slučaju opasnosti. Odnosno, postojala bi znatno veća vjerojatnost da bi se radnici imali kamo skloniti. HEP je upravo tako postupio prilikom nedavne obnove hidroelektrane Zakučac, što se pokazalo korisnim: upravo nedavno dogodila se poplava i veliki prodor vode pa su aktivirane brane i brtve koje su spriječile prelijevanje u dio strojarnice i ostatak kompleksa“, objasnio je taj stručnjak.

Drugim riječima, sve bi navedeno trebalo biti zona u kojoj su istražitelji detaljno analizirali tko je i što eventualno zanemario tijekom obnove i kako je tom prilikom prekršen zakon. Izvor blizak Vladi, međutim, sada o tom procesu kaže: „Na lokalnoj razini postoji uvjerenje da se pravi krivci unutar HEP-a skrivaju te se sve želi zatrpati svaljivanjem krivnje prvenstveno na Rukavinu.“

I DOK RUKAVINA U PRITVORU čeka nastavak procesa, u HEP-u se javljaju i oni koji su nezadovoljni načinom na koji predsjednik Uprave Frane Barbarić vodi tvrtku te mu zamjeraju neke poteze u slučaju požara u HE Dubrovnik. Tako mu se zamjera da nije bio na sprovodu trojici zaposlenika koji su poginuli u HE Dubrovnik, već je istovremeno bio u Zagrebu na potpisivanju ugovora o leasingu (14. i 17. siječnja) za šest automobila marke Škoda Superb za Upravu HEP-a te za šestero direktora tvrtki kćeri HEP-a. Iz HEP-a nisu direktno odgovorili na te optužbe, već su samo napisali da se „Uprava, pa tako ni predsjednik Uprave, sukladno aktima koji reguliraju područje nabave i drugim internim aktima HEP grupe, ne bavi poslovima pripreme i provedbe postupaka nabave“ te su dodali da je „Uprava HEP-a odmah po dojavi o tragediji stigla na mjesto događaja i stavila se na raspolaganje kriznom stožeru“: „Uprava HEP-a d.d. donijela je i odluku o obilježavanju Dana žalosti, spuštanjem zastava na pola koplja i minutom šutnje u svim organizacijskim dijelovima HEP grupe diljem Hrvatske.“

Osim toga, iz HEP-a su otkrili i da su, suprotno informacijama da obitelji poginulih nije isplaćena odšteta, prema obiteljima stradalih radnika ispoštovana sva prava koja proistječu iz Kolektivnog ugovora za HEP grupu, odluka i propisa poslodavca, ali nisu željeli otkriti detalje o isplatama jer ih smatraju osobnim podacima koje ne mogu javno iznositi, kako zbog zakonskih ograničenja, tako i zbog pijeteta prema obiteljima stradalih radnika.

Komentiraj