U riječkoj Galeriji Kortil otvorena je prva ovogodišnja izložba – „Sedam lica grada“. Izložba je spoj inovativnih, novomedijskih izložbenih i izvedbenih praksi, koja posjetiteljima programa prezentira i komunicira sadržaje moderne riječke povijesti, postavivši u fokus istraživanja sedam država pod čijom je upravom ili okupacijom Rijeka bila tijekom burnog 20. stoljeća.

Zajednički projekt Kortila i mladih povjesničara umjetnosti Zlatka Tota i kustosice Katarine Podobnik, „Sedam lica grada“ istražuje i interpretira etape moderne riječke povijesti kao odraze društveno-političkih, ekonomskih i kulturno-umjetničkih odrednica, reflektirajući tako heterogenost urbane strukture i multikulturalnost kao glavna obilježja suvremenog riječkog identiteta. Moderna riječka povijest ispričana je kroz sedam novomedijskih umjetničkih instalacija. Prvo lice, razdoblje Austo-Ugarske Monarhije, ilustrirala je umjetnica Marina Rajšić konceptom kojim “gasi svijetla hotela Continental”. Razdoblje Talijanske regencije Kvarnera predstavlja umjetnica Sara Salamon, postavivši u fokus svog umjetničkog istraživanja arhitektonsko naslijeđe talijanske prisutnosti na riječkom teritoriju, Zavjetni hram Kozala. Razdoblje Slobodne Države Rijeke audiovizualnom instalacijom interpretirao je umjetnik Michel Mesarić, dok je “podvojenu Rijeku” između Kraljevine Jugoslavije i Kraljevine Italije, s odgovarajućim pandanima – Hrvatskim kulturnim domom na Sušaku / hotelom Neboder i Riječkim neboderom, ilustrirao student Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci, Josip Knežević. Razdoblje okupacije Njemačkog Reicha, sa sjedištem u današnjem Rektoratu Sveučilišta u Rijeci, interpretirano je igrokazom autorice Dorotee Škrabo, dok su Eševi, neboderi izgrađeni 1970-ih godina, koncept kojim studentica Akademije primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci, Sandra Ružić, predstavlja razdoblje SFRJ. Naposlijetku, sedmo lice grada, suprotstavljanjem Tower Centra Rijeka i Zapadnog trgovačkog centra Rijeka izgrađenih u razdoblju Republike Hrvatske, umjetnički je koncept Juraja Milardovića, kojim autor propituje konzumerističku ideologiju 21. stoljeća i odgovarajuću joj estetiku.

Oblikovanje vizualnog identiteta za izložbu koja se može razgledati do 26. veljače, zapravo njih sedam, napravio je Leo Kirinčić uz ilustracije riječkih dizajnera kojima je svima zajedničko što više ne žive i ne rade u svojem rodnom gradu: Tanja Modraković, Ivo Matić, Zrinka Buljubašić, Sven Sorić, Vanja Cuculić i Hana Stojaković.