SDSS-ov načelnik od države dobio pomoć za izgradnju obiteljske kuće. Izgradio apartmane za turiste i razvio biznis

SDSS-ov načelnik male općine Vrhovine, nedaleko od Plitvičkih jezera, Milorad Delić dobio je od Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje građevni materijal za izgradnju obiteljske kuće u Donjem Babinom Potoku. Međutim, on je tu pomoć iskoristio da tamo sagradi turističke apartmane i odmah ih je krenuo iznajmljivati, piše u subotu Telegram.

Načelnik Delić za Telegram priznaje da ne živi u nekretnini za koju je dobio državnu pomoć, već u roditeljskoj kući u Vrhovinama. Uz to, Delić je kraj te kuće sagradio još jednu, koju također iznajmljuje, a uopće je nije prijavio u imovinsku karticu. Međutim, tvrdi da od “države nije dobio ništa”.

Priča počinje 24. kolovoza 2009., kada je Delić suglasnošću Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, a temeljem Zakona o područjima posebne državne skrbi, kao nositelj obitelji sa suprugom i djetetom, ostvario pravo na darovanje građevnog materijala za izgradnju obiteljske kuće na svom zemljištu u Donjem Babinom Potoku.

“Na osnovu ugovora o darovanju građevnog materijala sklopljenog 27. siječnja 2010., Milorad Delić ugradio je isporučeni darovani građevni materijal za izgradnju obiteljske kuće stambene površine 55 metara kvadratnih”, odgovorili su Telegramu iz Ureda.

Razvio biznis u turizmu

Ipak, na stranici Booking.hr može se vidjeti da državnu pomoć nije iskoristio kako bi stambeno zbrinuo obitelj, nego je odmah nakon izgradnje počeo iznajmljivati apartmane. Tako ispada kako je država Deliću, koji je načelnik Vrhovina od 2006., omogućila da razvije biznis u turizmu.

Budući da je Delić načelnik, redovno mora ispunjavati imovinsku karticu. Tamo je naveo kako je spomenuta kuća “financirana kupnjom iz primitaka ostvarenih od nesamostalnog rada, kupnjom od drugih izvora dohotka te zaduženjem kod banke”. Državnu pomoć ne spominje. Uz to, u srpnju 2013. upisao je kako kuća ima površinu od 90 četvornih metara. Zatim je 2017. izmijenio svoju prijavu, ispravljajući površinu u 120 četvornih metara, a potom u kolovozu 2019. na 260 metara.

To pak ne odgovara podacima iz zemljišnih knjiga, gdje je navedeno kako je na tom zemljištu kuća od 108 četvornih metara te pomoćna zgrada od 151 metra kvadratnog. S tim da je “pomoćna zgrada” u naravi još jedna kuća s apartmanima.

Druga kuća sagrađena je nakon 2018., ali Delić ni to nije unio u imovinsku karticu.

Iz Ureda za obnovu se od svega ograđuju. Tvrde kako nisu imali saznanja o prenamjeni stambenog objekta i o načinu korištenja koji im je Telegram naveo u upitu te samo kratko dodaju kako je, na osnovu ugovora, u zemljišnim knjigama zabilježena zabrana otuđenja u trajanju od deset godina od dana potpisivanja ugovora te da je korisnik bio dužan useliti u stambeni objekt u roku od 90 dana od dana zadnje isporuke darovanog građevnog materijala.

Zakon ni Ugovor ne predviđaju sankcije

Problem je u tome što se Delić tamo nikada nije uselio, a to nije ni skrivao kada su ga kontaktirali. Na pitanje gdje živi, odgovorio je “s roditeljima u Vrhovinama”, navodeći i svoju adresu. Otvoreno je izjavio kako su on i supruga kuću sagradili baš za iznajmljivanje.

Delić je i za tu obiteljsku kuću u Vrhovinama također dobio pomoć. Rješenjem Ureda državne uprave Ličko-senjske županije od 4. rujna 2003., a u skladu sa Zakonom o obnovi u ratu oštećenih objekata, utvrđeno je da nositelj obnove i dva člana obitelji, od kojih je jedan član bio Milorad Delić, imaju pravo na isplatu novčane potpore za objekt I. stupnja oštećenja na adresi Senjska 17, Vrhovine.

Iz Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje Telegramu su na kraju priznali kako Delića ne mogu kazniti zbog toga što je prvu kuću sagradio, a da se u nju nije kasnije uselio.

“Ni ugovor, ni odredbe navedenog Zakona ne predviđaju sankciju ako se isto ne učini. Osim toga, kada bi se osnova za raskid ugovora tražila u drugim važećim propisima, za poduzimanje bilo kakvih radnji nastupio je rok zastare”, otkrili su iz Ureda.

U cilju da se ovakve situacije u budućnosti izbjegnu, razmotrit će, kažu, izmjene i dopune trenutnog Zakona o stambenom zbrinjavanju na potpomognutim područjima.

Komentiraj