Saborski SDP upozorio je u utorak kako bi zakon o dodatnom porezu na dobit lako mogao završiti na Ustavnom sudu, odnosno da bi zbog njega poduzetnici mogli podići tužbe.

Ako se to dogodi, jesu li ugrožena sredstva prema umirovljenicima, pitao je u raspravi o tom zakonu Boris Lalovac (SDP).

Da bi tvrtke, koje će biti dodatno oporezovane, mogle štiti svoja prava, smatra i Domovinski pokret.

Tvrtke s ozbiljnim poslovnim uspjesima imaju i odlične odvjetničke timove, tamo ne „sediju bedaki“, pa će te tvrtke znati zaštiti svoja prava, kaže Davor Dretar.

Puljak: Porez na uspješne

Rasprave oporbenih klubova pokazale su da zakon koji je predložila Vlada podržavaju Hrvatski suverenisti i načelno SDP, a protive mu se Centar, Glas, Socijaldemokrati, Domovinski pokret.

Ovaj će porez biti zapamćen kao porez na uspješne, kazala je Marijana Puljak (Centar) koja tvrdi da će uvođenje dodatnog poreza ograničiti investicije, rast i razvoj poduzeća i cijelog gospodarstva.

Vesna Vučemilović (HS) smatra kako ne stoji argument da će nas investitori zaobilaziti zbog dodatnog poreza, jer nas i sad zaobilaze. Zakon donosi na godinu dana pa zbog njega neće propasti ni jedan poduzetnik.

Nije nam prihvatljivo da se kazne uspješni, da najuspješniji moraju plaćati taj porez, poručuje Anka Mrak Taritaš (Glas).

Ovo nije Robin Hoodovski, nego zakon koji se donosi jer ima 77 ruku koje će glasovati za sve što Vlada pošalje, dodaje Zvane Brumnić (Socijaldemokrati) koji drži da naš zakon nema nikakve veze sa EU-ovom direktivom.

U njoj piše da se solidaran porez odnosi na naftni, rudarski i prerađivački sektor vezan za naftu, a kod nas najveći broj tvrtki koje će platiti taj porez dolazi iz proizvođačke djelatnosti, kaže zastupnik.

Čemu navlačenje ovakvih sredstava, pita se Zvonimir Troskot (Most) i tvrdi kako će poduzetnici koji će stradati zbog tog poreza nastaviti kreditirati HEP. Vlada je u listopadu dala toj tvrtki novi kredit od 250 milijuna eura, jer je nelikvidna, objasnio je.

Perić: Države članice mogu uvesti i solidarni doprinos

Grozdana Perić (HDZ) odgovara kako direktiva EU-a dozvoljava državama članicama da uvedu i solidarni doprinos čiji je cilj premostiti negativne posljedice energetske krize.

Dodatni porez na dobit predlaže se radi jednokratne, solidarne i privremene mjere za 2022. koja će se jednokratno naplatiti u 2023, kaže zastupnica HDZ-a koji bezrezervno podržava Vladin prijedlog.

Nećemo biti protiv zakona, ali on mora biti kvalitetan, kaže SDP.

Načelno smo za ideju da se u teškim vremenima oni koji imaju više odreknu dijela dobiti u korist osobito ranjivih skupina, no model koji je ponudila Vlada nije bezuvjetno prihvatljiv, poručuje Branko Grčić.

Tvrdi kako će po Vladinu modelu biti kažnjeni oni koji to ne zaslužuju, prije svega izvoznici, tvrtke iz IT sektora, a ispod radara će proći mnoge tvrtke koje imaju prihod ispod 300 milijuna kuna.

Prije svega mislim na male energetske firme koje su gradile  vjetroelektrane uz pomoć države, pa sada izašle iz ugovora s njom, konkretizirao je Grčić.

Vlada predlaže da obveznici dodatnog poreza na dobit budu tvrtke s povećanom dobiti neovisno o djelatnosti koju obavljaju. Plaćat će ga one koje su u ovoj godini imale prihod veći od 300 milijuna kuna, po stopi od 33 posto, no samo na dobit veću od 20 posto u odnosu na četverogodišnji prosjek.

Prikupljena sredstva ići će za potpore krajnjim kupcima energije, osobito ranjivim kućanstvima, pa dodatni porez na dobit ima element solidarnog doprinosa.