SDP: “Tko kontrolira hranu u Hrvatskoj?”

Ministarstvo poljoprivrede u ponedjeljak je u priopćenju navelo da veliki broj povlačenja prehrambenih proizvoda s tržišta zbog pojave pesticida ili drugih nedozvoljenih tvari dokazuje da funkcionira sustav sigurnosti hrane i zaštite potrošača.

“To bi bilo odlično da se ne događa u posljednjih tjedan dana. Što je bilo prije toga javnost ne zna, a pretpostavljamo ni Ministarstvo poljoprivrede. Ne možemo se oteti dojmu da je tek sada nakon nedavne istrage Europola Ministarstvo poljoprivrede shvatilo važnost službenih kontrola i inspekcijskih nadzora”, poručuje u srijedu SDP, koji se u priopćenju pita – ‘Tko kontrolira hranu u Hrvatskoj?’

Njihovo priopćenje u nastavku prenosimo u cijelosti:

“Koristimo ovu priliku da podsjetimo ministricu kako je SDP od početka ove godine upozoravao na kaotično stanje u području službenih kontrola hrane i hrane za životinje, ostalih inspekcijskih nadzora kao i na potencijalnu opasnost za potrošače. Upozoravalo se kroz rasprave na pojedine zakonske prijedloge u saborskoj proceduri kao i kroz medije putem priopćenja i tiskovnih konferencija. Također smo na sve zakone iz područja poljoprivrede dali amandmane sa željom i potrebom da se nelogičnosti i pogrešan pristup problemima bar donekle ispravi. Naravno, niti jedna naša sugestija nije od strane vladajućih prihvaćena, o njoj se čak nije niti ozbiljno raspravljalo.

Na sreću svih potrošača za sada se još nije dogodio propust koji bi izazvao nesagledive posljedice, iako smo svjedočili da su informacije o povlačenju pojedinih prehrambenih proizvoda s tržišta zbog njihove nepravilnosti objavljene kada je taj proizvod već potrošen (u ožujku ove godine) ili da se konjetina prodavala kao teletina što su otkrile Europske institucije, a naše o tome skoro nisu znale ništa. Građani, kao potrošači znali su i znaju još manje.

No, vratimo se na početno pitanje iz ovog priopćenja. Sustav službenih kontrola o hrani, hrani za životinje, o zdravlju i dobrobiti životinja, zdravlju bilja i sredstvima za zaštitu bilja i inspekcijskih nadzora iz područja poljoprivrede uspostavljao se više od 10 godina prije ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju. Važan alat u kreiranju i provođenju politika predstavljale su inspekcije u sastavu Ministarstva poljoprivrede (veterinarska, fitosanitarna, poljoprivredna, šumarska, lovna, ribarska), sanitarna inspekcija u sastavu Ministarstva zdravstva i carinska uprava pri Ministarstvu financija. Osnovana je i Hrvatska agencija za hranu sa sjedištem u Osijeku. Rad sustava provjeravale su i nadležne službe Europske komisije tijekom njegove uspostave. I što se onda dogodilo?

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave (NN br. 116/18) od 1. travnja 2019. počeo je s radom Državni inspektorat kao središnje tijelo državne uprave koje treba objediniti gotovo sve inspekcije. No u sastavu Ministarstva poljoprivrede ostala je ribarska inspekcija. U okviru Uprave ribarstva Služba za nadzor i kontrolu u ribarstvu, između ostalog organizira i izvršava poslove ribarske inspekcije iz djelokruga morskog i slatkovodnog ribarstva. Postavlja se pitanje kako je moguće da je ribarska inspekcija ostala u sastavu Ministarstva poljoprivrede, a sve druge inspekcije nisu? Odgovore zna ministrica, nadležni ravnatelj i glavni državni inspektor, ali javnost ne.

Uz promjene u sustavu inspekcijskih nadzora s 31. prosincem 2018. prestaje s radom i Hrvatska agencija za hranu te nastavlja djelovati u sklopu nove institucije Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu kao Centar za sigurnost hrane. Kao što smo prethodno naveli, grupa Zakona koja se odnosila na službene kontrole, ali i inspekcije u području poljoprivrede (Zakon o veterinarstvu, Zakon o službenim kontrolama, Zakon o poljoprivredi), bila je u saborskoj proceduri od siječnju do svibnja ove godine, a u primjeni su tek od nedavno. Pitamo se zašto Ministarstvo poljoprivrede nije paralelno pripremilo i sve potrebne izmjene zakona koje je trebalo uskladiti s početkom rada Državnog inspektorata te kome je bilo u interesu da se uspostavljeni sustav vezan uz sigurnost i zaštitu potrošača ponovno gradi iz početka?

Sve navedeno ukazuje na nejasno određenu nadležnost Ministarstva poljoprivrede i Državnog inspektorata, pogodovanje pojedinim inspekcijama i nametanje neutemeljenih odluka koje između ostalog predstavljaju visok rizik. No, to nije sve. Čini se da pojedini Zakoni, ali i podzakonski akti, još uvijek nisu usklađeni s organizacijom Državnog inspektorata i postavlja se pitanje hoće li i kada biti.

Na kraju još jednom apeliramo da se inspekcije iz područja poljoprivrede vrate u sastav nadležnog Ministarstva prije svega zbog zaštite i sigurnosti potrošača. Takav stav javno su iznijele razne stručne službe i institucije ali ih, kao i nas, Ministarstvo poljoprivrede nije htjelo saslušati. Inzistiramo da se inspekcijski nadzori pojačaju i provede ne samo na osnovi godišnjih planova već i po prijavi potrošača. Osim toga, javnost bi trebalo informirati o broju provedbenih nadzora, pokrenutim postupcima i naplaćenim novčanim kaznama na osnovi prekršajnih odredbi. Koliko znamo, do sada nije bilo akcija na nacionalnoj razini koje bi se odnosile na prijevare s hranom, a kamoli izdavanjem naloga za uhićenje po ovom pitanju kao što je to bio slučaj kod Europola. Sve ovo ima negativne posljedice i na naše poljoprivredne proizvođače koji su izloženi nelojalnoj konkurenciji protiv koje nadležno ministarstvo ne poduzima gotovo nikakve mjere”.

Komentiraj