Arthur Schopenhauer bio je njemački filozof idealist, klasični predstavnik pesimizma. Rođen je 22. veljače 1788. Učio je da je volja osnova svega, ali i da je volja vječito nezadovoljena. Zato je smatrao da je život jedna beskrajna patnja, a ovaj svijet najgori mogući svijet. Cilj svega je nirvana.
Zadovoljstvo je samo rijedak trenutak, neka vrsta predaha, odsustva bola na osnovu pritajenosti volje. Po Schopenhaueru čovjekov je život klaćenje između boli i dosade koji su, u stvari, dva njegova osnovna, sastavna dijela. Konačni slom i propast svakog čovjeka su neizbježni, jer volja vodi naš brod života baš u pravcu smrti.

Mnogi biografi slažu se u ocjeni da je ovaj okrutni i negativan stav prema ljudima kod Schopenhauera samo posljedica teškog djetinjstva i odrastanja s roditeljima koji su ga na svaki način kritizirali i uvijek očekivali bolje i više. Otac je planirao da mu sin bude trgovac, kao i on, dok je majka bila čudna duha i vječito je težila za slobodom. Nakon smrti oca, Schopenhauerova majka se preselila u Weimar gdje je počela pisati i postala jedna od najomiljenijih spisateljica romana svoga vremena. Upravo je ona usmjerila Arthura da se okrene nauci i filozofiji, da ne odustaje od svojih ideala. Ali mu je istovremeno i pisala najkritičnija pisma, zbog kojih je Schopenhauer očigledno i stvorio otpor i gotovo mržnju prema ženama.