‘Sateliti Elona Muska pomažu Ukrajincima da im Rusi ne blokiraju internet, ali tolika moć je opasna’

Slobodan Danko Bosanac, molekularni fizičar sa zagrebačkog Instituta ‘Ruđer Bošković’ i stručnjak za istraživanja svemira, otkriva novi aspekt rata koji se vodi u Ukrajini, gdje važnu ulogu imaju sateliti multimilijardera Elona Muska u Zemljinoj orbiti

Molekularni fizičar s Instituta „Ruđer Bošković“ Slobodan Danko Bosanac je predsjednik hrvatske svemirske agencije Adriatic Aerospace Association (A3). On je doktorirao na britanskom sveučilištu University of Sussex, potom dvije godine bio istraživač na sveučilištu u Bristolu, engleskom gradu drugom po veličini u Velikoj Britaniji, da bi se 1974. godine vratio na Institut Ruđer Bošković.

Inicijalni povod za razgovor sa Slobodanom Dankom Bosancem, stručnjakom za istraživanje svemira, nije bio pad letjelice, nego jedan drugi aspekt rata u Ukrajini koji se vodi i u svemiru, a u čemu važnu ulogu imaju sateliti multimilijardera s Forbesove liste Elona Muska u Zemljinoj orbiti. I hrvatska svemirska agencija Adriatic Aerospace Association, kojoj je Bosanac na čelu, od 2018. od kada je postala članica Europske svemirske agencije (ESA) radi na projektu prvog hrvatskog satelita Perun I. Taj projekt vodi Bosanac, kao međunarodno priznati stručnjak za istraživanja svemira. Perun I trebao je biti poslan u Zemljinu orbitu već ove godine, ali je njegovo lansiranje ponovo odgođeno za 2023. zbog nedostatka novca. Bosanac je dodao da se osim na Perunu, radi na još jednom hrvatskom satelitu, a opremi li ga se moćnim kamerama, njegova bi upotreba mogla biti i u nadzoru zračnog prostora ne samo Hrvatske, nego i susjednih zemalja. Ranim otkrivanjima sličnih letjelica izbjegli bi se incidenti poput onoga prošloga četvrtka na zagrebačkom Jarunu.

Postavlja se pitanje hoće li u orbiti na udaljenosti od 45 do 50 kilometara od Zemlje biti mjesta za taj hrvatski satelit, a Bosanac je u razgovoru naglasak stavio na militarizaciju svemira. „Nekada se govorilo o militarizaciji svemira zato što su Sovjetski Savez i Sjedinjene Američke Države lansirale ofenzivno oružje s nuklearnim glavama u svemir. Zatim se u Ujedinjenim narodima zaključilo da se zaustavi takva militarizacija svemira. Međutim, sada je Vladimir Putin ponovo otvorio pitanje militarizacije svemira, ali ovaj put putem informacija. Putin je rekao da ruska lansirna rampa Bajkonur u Kazahstanu neće lansirati satelite ako prije toga ne potpišu da se neće koristiti u vojne svrhe. Britanci su nakon toga odustali od lansiranja svojih satelita. Novi tip militarizacije svemira sada se vodi informacijama“, smatra Bosanac.

I dodaje: „Ne bih ulazio u političke aspekte jer nemam uvid u vjerodostojne informacije, ali Moskva se jako ljuti na Elona Muska koji je navodno već lansirao 2000 satelita Starlink u svemir, a ima namjeru lansirati ukupno 40.000 takvih satelita“. Te satelite Musk je sada već ustupio Ukrajini, a dostavio im je i terminale za njihovu uporabu. Prema pisanju The Financial Timesa, Josef Aschbacher, šef Europske svemirske agencije (ESA) također je upozorio europske lidere da prestanu dopuštati Elonu Musku realizaciju njegove ambicije dominacije novom svemirskom ekonomijom. To što nedostaje koordinacije između zemalja, naglasio je Aschbacher, znači da američki milijarder sam stvara pravila za lansiranje i djelovanje satelita. Aschbacher kao novi glavni direktor ESA-e smatra da brza ekspanzija Muskove kompanije Starlink smanjuje prostor razvoju europskih kompanija, koje također žele ponuditi satelitske usluge.

 

‘Elon Musk je financijski jači od 150 država svijeta, a s tim kapitalom može što god poželi. Može voditi privatne ratove. Naravno, ne oružjem nego informacijama’, rekao je Slobodan Danko Bosanac

 

U razgovoru za Nacional na tu se činjenicu osvrnuo i Bosanac: „Uzmite na primjer Elona Muska. On raspolaže s 2000 milijardi dolara. Samo pedesetak država u svijetu ima BDP na toj razini, a ostalih 150 imaju manje prihode od Muska. Elon Musk je financijski jači od 150 država u svijetu, a s tim kapitalom može što god poželi. Može voditi privatne ratove. Naravno, ne oružjem nego informacijama. Musk sada pomaže Ukrajini tako da u postojećim okolnostima Rusija ne može Ukrajini blokirati internet. Sada se na to gleda pozitivno, ali što kad bi on recimo to svoje informacijsko oružje u Hrvatskoj primijenio protiv hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića. Ako se njemu Milanović ne sviđa, može ga tim svojim sustavom napasti. Može napasti predsjednika jedne države proizvodeći svjetsku histeriju. Ono što je sada korisno Ukrajini, sutra može biti upotrijebljeno protiv bilo koga tko se Musku ne sviđa. Ako mu se ne sviđa, on taj svoj sustav može okrenuti i protiv američkog predsjednika Joea Bidena ili britanskog premijera Borisa Johnsona. Može ono što trenutačno ne mogu činiti države poput SAD-a ili Velike Britanije. Ali može učiniti bogati poduzetnik s privatnim kapitalom“.

I Europska svemirska agencija planira poslati satelite u svemir da bi parirala Musku. Prema riječima Bosanca, na nebu će umjesto zvijezda osvanuti sateliti. „To će biti smrt za astronomiju. Veljko Ivezić, član naše svemirske agencije A3 koji radi na izradi velikog opservatorija u Čileu, govori da će vidljivost zvijezda doći u pitanje. On je profesor u Seattleu u SAD-u i sudjeluje na tom projektu velike zvjezdarnice za analizu i detekciju vrlo malih objekata. U taj projekt bit će uloženo 1,5 milijardi dolara, a financira ga američka zaklada National Science Foundation. Taj teleskop gradi se u Čileu na Andama, na više od 3000 metara nadmorske visine, gdje nema vlage. Kolega Ivezić kaže da će zbog satelita taj teleskop izgubiti potrebnu preciznost, jer će stalno prolaziti svjetleći objekti’’, objašnjava Bosanac svoju rezervu prema ambicijama Elona Muska.

Bosanac se osvrnuo i na rusku aneksiju Krima 2014., do tada ukrajinskog poluotoka na Crnom moru. U tome vidi početak ruske invazije u Ukrajini, a ključan je bio Sevastopolj, ruska vojna luka na Krimu. „Kad su Ukrajinci rekli da hoće u NATO, značilo je da bi i Sevastopolj, crnomorska luka s posebnim statusom, prešla u ruke Zapada. To Rusi nisu htjeli dozvoliti. Sve je od tuda krenulo. Sevastopolj je Rusiji bio jedini izlaz na toplo more. Imaju još jednu luku na Pacifiku, sjeverno od Norveške, ali ona po svojim performansama nije mogla odgovoriti potrebama ruske mornarice“, rekao je Bosanac. Podsjetio je da je o tome 2014. u Washington Postu pisao i Henry Kissinger, važan diplomat u američkoj povijesti koji je od 1973. do 1977. obavljao dužnost državnog tajnika, ali je i kasnije bio ključni strateg vanjske politike kao savjetnik ostalim američkim predsjednicima.

 

‘Tko god da je lansirao bespilotnu letjelicu koja je pala na Zagreb, pokazalo se da je NATO-ova protuzračna obrana probušena poput švicarskog sira. Na sreću, bez većih posljedica i ljudskih žrtava’

 

Od početka ruske invazije na Ukrajinu mnogi su podsjećali na Kissingerov tekst objavljen u Washington Postu 5. ožujka 2014. Tekst ide u korist onima koji smatraju da se ruski napad mogao izbjeći drukčijom politikom Kijeva, ali ne uvažava činjenicu da je i Putin prema Kijevu proteklih godina djelovao sličnim metodama koje su prije 50 godina Kissinger i CIA testirali u Latinskoj Americi. Kissinger je tada napisao da će doći do rata ako Ukrajina uđe u NATO, jer Rusija ne može dozvoliti da NATO preuzme kontrolu nad Sevastopoljem. Onaj tko drži Sevastopolj kontrolira Crno more, jer Turska na Crnom moru nema važnu luku iako kontrolira dva tjesnaca: Bospor i Dardanele. Ipak, Vladimir Putin krenuo je rat u Ukrajini iako Kijev nije davao ikakve nagovještaje da će ući u NATO, a sada iz Washingtona svakodnevno stižu poruke da se NATO neće miješati u rat u Ukrajini ili bilo gdje drugdje sve dok ne bude napadnuta bilo koja članica zapadnog vojnog saveza.

O incidentu u zagrebačkom Jarunu, gdje je prije nekoliko dana pala bespilotna letjelica sovjetske proizvodnje, Bosanac je rekao: „Nemamo dovoljno podataka. Kakva god se namjera krila iza lansiranje tog drona i tko god ga lansirao, pokazalo se da je NATO-va protuzračna obrana ovaj put bila probušena poput švicarskog sira. Na sreću, bez većih posljedica i ljudskih žrtava. Letjelica je preletjela tri zemlje NATO-a, Rumunjsku, Mađarsku i Hrvatsku, najduže se zadržala u mađarskom zračnom prostoru, a nijedna država nije reagirala. Nitko nije podigao ni uzbunu. Tek sutradan se počelo istraživati što se i kako se to dogodilo. Moj prijatelj, znanstvenik iz područja aeronautike koji ima pristup i provjerenim informacijama, nije isključio mogućnost da su Rusi namjerno lansirali bespilotnu letjelicu tešku 6 tona koja se srušila na Jarunu. Nije isključio tu mogućnost, iako je ta letjelica vjerojatno doletjela s ukrajinskog teritorija. Smatra da bi objašnjenje moglo biti da su Rusi testirali NATO-ov sustav protuzračne obrane na istoku Europe“, rekao je za Nacional.

Komentiraj