Bivši premijer i predsjednik HDZ-a Ivo Sanader u utorak je ponovno odbacio optužbe da je od direktora MOL Zsolta Hernadija, koji je nedostupan hrvatskom pravosuđu, primio mito kako bi mađarskoj naftnoj kompaniji prepustio upravljačka prava u Ini.

“Ne osjećam se krivim”, kazao je Sanader na početku ponovljenog suđenja koje je uslijedilo nakon što je Ustavni sud 2015. srušio raniju pravomoćnu presudu.

Prvom presudom Sanader je za primanje mita od Hernadija, ali i provizije od austrijske Hypo banke osuđen na jedinstvenu kaznu od 10 godina, što je Vrhovni sud smanjio na 8,5 godina.

Osim za prepuštanje upravljačkih prava u Ini, za što je preko tvrtke Roberta Ježića navodno trebao primiti 10 milijuna eura, Uskok Sanadera u slučaju Ina-MOL tereti i da je s Hernadijem dogovorio izdvajanje nerentabilnog dijela plinskog poslovanja iz Ine. Optužnicom je predloženo i da Sanader, ako ga se osudi i presuda postane pravomoćnom, državi vrati 10 milijuna eura.

Tijekom prošlog suđenja nekadašnji Sanaderov prijatelj, a kasnije i kruski svjedok optužbe Ježić posvjedočio je da je polovina dogovorenog mita uplaćena na račun njegove tvrtke. No, tih pet milijuna eura nikada nije vratio u državni proračun, a nakon što je pravomoćna presuda ukinuta tvrdio je da za povrat novca nema utemeljenja.

Prije čitanja optužnice Hernadijeva obrana istaknula je da suđenje ne bi smjelo početi jer Vrhovni sud još nije odlučio o njihovu ranijem zahtjevu da se dio dokumenata prevede na mađarski kako bi ih Hernadi mogao pročitati na materinjem jeziku. No, sudsko vijeće pod predsjedanjem sutkinje Maje Štampar Stipić odlučilo je početi s glavnom raspravom.

I dok je Uskok ustvrdio da će “materijalnim i personalnim dokazima” ukazati da su Sanader i Hernadi počinili nedjela iz optužnice, Sanaderova obrana nije željela iznijeti svoj uvodni govor najavivši da će to učiniti nakon što budu provedeni dokazi optužbe.

Hernadijeva obrana ustvrdila je, pak, da ne mogu iznijeti uvodni govor niti se očitovati o dokazima jer o tome nisu dobili uputu stranke. Ponovili su da se rasprava nije trebala održati dok Vrhovni sud ne odluči o prijevodu dokumenata.

Sutkinja Stipić odgovorila je da sud, kada je riječ o okrivljeniku kojemu se sudi u odsutnosti ne razliku između onih koji znaju i ne znaju hrvatski. “Od 2014. imamo pravomoćno rješenje o suđenju u odsutnosti, prevedena mu je optužnica i u njoj je upoznat sa svim dokazima”, istaknula je sutkinja.

Komentiraj