Davor Javorovic/PIXSELL

Sanader Bruxellesu obećao odgodu ZERP-a

Objavljeno u Nacionalu br. 622, 2007-10-16

Ostane li HDZ na vlasti nakon izbora 25. studenog, aktiviranje ZERP-a bit će odgođeno do završetka pregovora s EU o ribarstvu, a to znači još najmanje godinu i pol dana

Predsjednik Vlade Ivo Sanader obećao je u posljednjim kontaktima s predstavnicima Europske komisije da u slučaju HDZ-ove pobjede na parlamentarnim izborima 1. siječnja 2008. Vlada neće aktivirati odredbu o Zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu. Umjesto toga, ostane li na vlasti Hrvatska demokratska zajednica, aktiviranje ZERP-a bit će odgođeno do završetka pregovora o ribarstvu s Europskom Unijom, a to znači još najmanje godinu i pol dana. Tako neće doći do blokade pristupnih pregovora, koju je najavio Bruxelles, a isto tako, Sanader u predstojećoj kampanji neće biti izložen kritikama iz Europske komisije, doznao je ovih dana Nacional iz dobro obaviještenih diplomatskih izvora.

Ovakav razvoj događaja pokazuje da su u Vladi, unatoč javnim tvrdnjama da nema promjene politike, dobro razumjeli kako pregovori o ribarstvu, a time i dovršetak procesa pristupanja Europskoj Uniji, nisu mogući uz ustrajavanje na primjeni ZERP-a. U proteklih mjesec dana to su vrlo jasno istaknuli i Olli Rehn i sadašnji i bivši predsjednici Europske komisije José Manuel Barroso i Romano Prodi. Koliko god hrvatski dužnosnici pokušavaju relativizirati izjave koje dolaze iz Bruxellesa, u visokim političkim krugovima u Zagrebu postoji potpuno razumijevanje kako je ZERP, figurativno govoreći, postao pretežak uteg.
“Situacija sa ZERP-om je otišla tako daleko da više nema uzmaka bez obzira na to radi li se o opoziciji ili vladajućoj stranci. U igri više nisu samo gospodarski elementi nego i nacionalni ponos jer ne možemo popustiti u nečemu što nam pripada po svim pravima. Još prije nekoliko godina sve se dalo riješiti u tišini, i posebno u vezi s Italijom, tako da im damo određene koncesije, ali da to sada netko napravi, doživio bi strahovitu osudu cjelokupne javnosti. Zbog toga nisam siguran da će bilo koja vlada riješiti ovo pitanje, a da ne postane meta brojnih kritika”, ispričao je političar koji je dobro upućen u razvoj događaja oko ZERP-a.

Njegove riječi potvrđuju istinu koja je poznata u vrhovima Vlade i svih parlamentarnih stranaka. ZERP je proglašen kako bi se dobili glasovi birača koji žive uz obalu, makar je svima bilo jasno da, u stvarnom smislu, od tog pojasa nitko neće imati korist. Ribarski kapaciteti u Hrvatskoj isuviše su mali za utrku s konkurencijom iz Italije, flora i fauna su uništeni i unutar nacionalnog mora, i nitko ne zna kako bi spasio ekološku situaciju u mnogo širem području. Ali stižu izbori, i zbog demagoških razloga, niti jedna stranka nije spremna javno priznati realnu situaciju.

Prve ideje oko proglašenja ZERP-a pojavile su se u drugoj polovini devedesetih, dok je na vlasti bio Franjo Tuđman, ali odustalo se zbog lošeg međunarodnog položaja zemlje.

Promjenom vlasti i dolaskom vlade Ivice Račana, pojavili su se zahtjevi za proglašenjem gospodarskog pojasa, na čemu je posebno inzistirala Hrvatska seljačka stranka. Budući da je poslije razlaza s Budišinim liberalima HSS postao glavni SDP-ov partner unutar Vlade, Račan je popustio i uoči samog kraja mandata tadašnji saziv Sabora donio je 3. listopada 2003. Odluku o proširenju jurisdikcije Republike Hrvatske na Jadranskom moru. Međutim, zbog snažnih kritika iz Rima i Ljubljane, zastupnici su primjenu ZERP-a odgodili za 12 mjeseci. Pritom je zanimljivo da je HDZ žestoko napao tadašnju vladajuću koaliciju, optužujući je zbog odgode primjene ZERP-a.

Ali kada je 2003. pobijedio na izborima, Sanader je promijenio taktiku i 3. lipnja 2004. predložio Saboru donošenje odluke prema kojoj se ZERP ne bi odnosio na članice EU. Idućega dana, 4. lipnja 2004., održao se sastanak zbog kojeg je sada Europska komisija spremna zaustaviti pregovore o ulasku Hrvatske u EU. Tada je u Bruxellesu održan sastanak na kojem su sudjelovali Hidajet Biščević, državni tajnik Ministarstva vanjskih poslova, Roberto Antonioni iz Italije, Andrej Logar iz Slovenije i predstavnik Europske komisije Michael Leigh. Biščević je nedavno tvrdio kako je tom prilikom potpisao samo “agreed minutes”, dakle, zapisnik na kojem se navodi kako je 24 sata ranije Hrvatska privremeno odgodila aktiviranje ZERP-a na članice Unije, međutim Olli Rehn i Europska komisija tvrde kako se radilo o trilateralnom sporazumu Hrvatske, Italije i Slovenije.

Premda se danas okrivljuje Biščević, očito je da je on samo radio prema Sanaderovim uputama. Državni tajnici ne donose samostalne odluke o tako krupnim pitanjima, pa to sigurno nije napravio niti Biščević.

U prvih pola godine na vlasti osnova Sanaderove politike bio je početak pregovora s EU. Jedan od najvažnijih preduvjeta koje je trebalo ispuniti, osim uhićenja Ante Gotovine, bilo je i rješavanje nesuglasica sa susjednim državama. To je i odgovor na pitanje zašto je odgođena primjena ZERP-a.

Pritom su napravljene najmanje dvije krupne pogreške. Prvo, potpisan je dokument koji Europska komisija sada koristi kao krucijalni dokaz u korist svojih dviju članica, i drugo, dopunjena odluka o ZERP-u sastavljena je tako nespretno da je ribarenje unutar pojasa zabranila svima, osim državljanima EU. Problem je taj što su tako onemogućeni ribari iz Južne Koreje i Japana koji pohode Sredozemlje, ali i ribolovci iz Hrvatske.

Realno gledajući, time hrvatskim ribarima nije nanesena prevelika šteta jer po svojim kapacitetima većina njih i nije u stanju loviti dalje od 12 milja od obale, gdje počinju hrvatske teritorijalne vode. Problem je u zastarjelim brodovima, zbog čega godišnji izlov talijanske flote iznosi 200.000 tona, hrvatske oko 20.000 tona, a Slovenci ulove maksimalno 3000 tona ribe. Prema procjenama hrvatskih stručnjaka, Talijani u području koje obuhvaća ZERP godišnje izlove ribu vrijednu između 80 i 150 milijuna eura.

Iako sada ZERP podržavaju sve parlamentarne stranke i službena diplomacija, apstrahira se podatak kako je Ministarstvo vanjskih poslova u travnju 2002. uputilo tadašnjoj vladi službeni dokument u kojem je upozorilo na negativne posljedice proglašavanja gospodarskog pojasa u Jadranskom moru. Prema mišljenju diplomacije, proglašenje pojasa ne bi riješilo gospodarske niti ekološke probleme Jadrana, a istovremeno bi izazvalo teške vanjskopolitičke probleme.

Diplomati su upozorili kako će gospodarski pojas izazvati probleme u odnosima s Italijom. Slovenija je spomenuta samo u pitanju morske granice, zbog toga jer u to vrijeme još nije bila članica EU. Naglašeno je da sve manje država posljednjih godina proglašava gospodarske pojaseve, a kada su to napravile Litva i Norveška, one su se prije donošenja odluke u svojim parlamentima konzultirale s EU.

Ali tada je inicijativu preuzeo HSS i prisilio Račana da zbog opstanka vladajuće koalicije podrži Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas.
Račanov nasljednik Ivo Sanader vrlo je brzo reterirao jer je znao da ustrajavanje na ZERP-u vodi u neizbježan sukob s EU. Zato je odgodio primjenu do 1. siječnja 2008. i ovlastio Biščevića da potpiše sporni dokument.

U dnevnopolitičkom smislu, Sanader je za svoju stranku povukao dobar potez jer ako HDZ dobije izbore, od ZERP-a će odustati na početku novog mandata. Ionako bi u iduće 2-3 godine trebali završiti pregovore o pristupanju EU, a u tom slučaju, davno dana obećanja ribarima postat će nezanimljiva. Ako pak pobijedi SDP, njihova vlada naslijedit će obvezu da provede ZERP i bori se s Europskom komisijom. Odustanu li od ZERP-a, HDZ i ostale stranke dobit će adut da optuže SDP za izdaju nacionalnih interesa. Sve u svemu, scenarij nalik “remakeu” situacije viđene prije četiri godine.

Komentiraj

Source:Robert Bajruši