SANACIJA HE DUBROVNIK KASNI, poslovi su dijeljeni bez javnog natječaja, a cijene nerealno visoke

DOKUMENTI OTKRIVAJU da su izvođači radova na sanaciji postrojenja odabrani direktnom pogodbom, uz sumnjive troškove – montaža skela košta 3,75 mil. kuna, čišćenje opožarenih površina 12,8 mil. kuna a projektni papiri 24,9 mil. kn

Izvještaj o tijeku sanacije u požaru oštećene hidroelektrane Dubrovnik koji su u studenome Upravi HEP-a podnijeli članovi Tima za uspostavu spremnosti HE Dubrovnik za pogon i koji je Nacional dobio na uvid, upozorava da sanacija elektrane dobrano kasni, da su pojedine stavke, odnosno cijene dijela radova na obnovi postrojenja nerealno visoke te da je stvarna sanacija hidroelektrane počela tek u listopadu prošle godine, nakon punih devet mjeseci zastoja i administrativnih natezanja. Osim toga, planirani datum puštanja u pogon prvog od dvaju agregata hidroelektrane Dubrovnik koja je prije više od 13 mjeseci stradala u požaru i u kojoj su život izgubila trojica zaposlenika HEP-a, kako se sada čini, neće se dogoditi 20. veljače kako je bilo planirano jer HEP još uvijek nema valjanu građevinsku dozvolu za to postrojenje, saznaje Nacional iz dobro upućenih izvora. U ponedjeljak poslijepodne pojavila se, međutim, neslužbena informacija da bi se taj problem mogao privremeno prevladati na način da, umjesto građevinske dozvole, Državni inspektorat izda dozvolu za rad.

No ono što najviše upada u oči jest to da su izvođači i podizvođači radova na sanaciji postrojenja odabrani direktnom pogodbom, a ne temeljem natječaja za javnu nabavu. Uprava HEP-a je, tvrdi to izvor upućen u zbivanja unutar te tvrtke, iskoristila izvanrednu situaciju i zakonsku mogućnost da izvođače radova odabere bez raspisivanja natječaja za javnu nabavu, a posljedica te odluke su suspektno visoke brojke u pojedinim stavkama troškovnika. Budući da je Upravi HEP-a trebalo čak osam mjeseci i pet promjena odluka o imenovanju članova spomenutog Tima za uspostavu spremnosti HE Dubrovnik za pogon, zbog čega sanacija elektrane kasni, opravdano je zapitati se jesu li u tom razdoblju javni natječaji ipak mogli biti raspisani kako bi proces sanacije posljedica havarije bio potpuno transparentan.

Prema članku 131. Zakona o javnoj nabavi „javni naručitelj smije koristiti pregovarački postupak bez prethodne objave poziva na nadmetanje za dodjelu ugovora o javnoj nabavi .. u onoj mjeri u kojoj je to prijeko potrebno ako, iz razloga iznimne žurnosti izazvane događajima koje javni naručitelj nije mogao predvidjeti, nije moguće pridržavati se rokova propisanih za otvorene ili ograničene postupke ili natjecateljske postupke uz pregovore…“. Internetska stranica Elektronički oglasnik javne nabave (eojn.nn.hr) koja registrira sve raspisane natječaje javne nabave u Hrvatskoj, u proteklih osam mjeseci nema registriran nijedan objavljen natječaj za odabir izvođača radova ili isporuke opreme za sanaciju HE Dubrovnik. Poslovi sanacije HE Dubrovnik izvođačima i podizvođačima dodjeljivani su bez javnih natječaja, sistemom direktnih pogodbi, a rezultat takvih pogodbi su i očigledno suspektni iznosi ugovoreni za pojedine radove.

Među njima su i radovi na montaži i demontaži građevinskih skela korištenih tijekom čišćenja strojarnice za koje je izvođač, tvrtka Matić plus, istaknula cijenu od čak 3.750.000 kuna. Za stavku „čišćenje opožarenih i požarom onečišćenih površina u HE Dubrovnik“ tvrtka Aeks ispostavila je račun od čak 12.826.000 kuna, a cijena za stavku „izrada projektne dokumentacije za uspostavu spremnosti HE Dubrovnik za pogon“ iznosi 24.906.000 kuna.

„Navodna izrada projektne dokumentacije je u stvarnosti tek ponavljanje postojećeg projekta HE Dubrovnik koji HEP već ima. Sanacija oštećenog postrojenja sigurno ne zahtijeva izradu opsežne projektne dokumentacije identične onoj za izgradnju novog postrojenja, a ako je dokumentacija potrebna ona sigurno ne košta 25 milijuna kuna i taj je iznos nerealno visok“, kategorički tvrdi Nacionalov dobro upućeni izvor iz HEP-a.

Prema izvještaju iz studenoga prošle godine, ukupni troškovi sanacije opožarenog postrojenja popeli su se do iznosa od 84,3 milijuna kuna, a samo na izradu suspektne projektne dokumentacije otpada čak 30 posto

Prema tom izvještaju iz studenoga prošle godine, ukupni troškovi sanacije opožarenog postrojenja popeli su se do iznosa od 84,3 milijuna kuna, a samo na izradu suspektne projektne dokumentacije otpada čak 30 posto toga iznosa. Isti izvor također tvrdi da brojka od 84,3 milijuna kuna neće biti konačna i da će, uzevši u obzir sve dosadašnje troškove, predviđena suma biti uvelike premašena.

Štošta je još sporno i u procesu sanacije štete nastale požarom u postrojenju hidroelektrane. U HEP-u, na upit Nacionala o procesu sanacije elektrane, odgovaraju da je „Uprava HEP-a smjesta po nesretnom događaju u elektrani, popravak HE Dubrovnik proglasila prioritetnim te je omogućila uvjete da HEP Proizvodnja što hitnije realizira sve potrebne aktivnosti“. „Najvažnije početne aktivnosti odnosile su se na detaljno ispitivanje kvalitete zraka i sigurnosti radnog okoliša te ishođenje odobrenja da se mogu započeti radovi na sanaciji. Tako se tek krajem ožujka 2019. moglo bez ograničenja, a uz korištenje propisanih zaštitnih sredstava, ulaziti u postrojenje. U travnju su počeli radovi na čišćenju postrojenja te se od tada fizički radovi na hidroelektrani odvijaju bez prestanka“, stoji u odgovoru koji potpisuje Sektor za korporativne komunikacije HEP-a.

Dokumenti do kojih smo došli govore drugačije. U izvještaju koji je Tim za uspostavu spremnosti HE Dubrovnik za pogon podnio Upravi početkom studenoga prošle godine koji je Nacional dobio na uvid, navedene su iznenađujuće činjenice o procesu pripreme za sanaciju oštećenog postrojenja. U izvještaju stoji da je 18. siječnja prošle godine, samo osam dana nakon havarije, donesena odluka o imenovanju Tima za uspostavu spremnosti HE Dubrovnik za pogon. Potom je samo mjesec dana kasnije, 22. veljače, donesena Odluka o prvoj izmjeni i dopuni odluke o imenovanju Tima za uspostavu spremnosti HE Dubrovnik za pogon.

Dana 6. svibnja 2019. donesena je nova Odluka o imenovanju Tima za uspostavu spremnosti HE Dubrovnik za pogon, čime su prethodne dvije odluke stavljene izvan snage. Posljednjeg dana svibnja smijenjena je i kompletna Uprava tvrtke HEP proizvodnja na čelu sa Željkom Starmanom. Na tome se nije stalo. Ni sljedećih mjeseci nije se događalo ništa konkretno oko sanacije HE Dubrovnik, osim novih imenovanja. Dana 21. kolovoza donosi se još jedna Odluka o imenovanju novih članova Tima za uspostavu spremnosti HE Dubrovnik za pogon, čime je poništena ranija odluka od 6. svibnja. Potom ni tjedan dana kasnije, 27. kolovoza, donosi se još jedna, peta Odluka o imenovanju članova Tima za uspostavu spremnosti HE Dubrovnik za pogon te je po tko zna koji put ona prethodna odluka stavljena izvan snage. Tek tada je formiran Tim čiji je zadatak bio „upoznavanje s trenutnim stanjem opreme HE Dubrovnik, izrada snimke stanja i prijedloga aktivnosti te sagledavanje i provođenje potrebnih aktivnosti za uspostavu elektrane za pogon“. Tek tada, punih osam i pol mjeseci nakon havarije, počinju konkretni poslovi koji uključuju pregled i snimku stanja opreme i postrojenja te sastanke s konzorcijima i tvrtkama odabranim za izvođenje radova na sanaciji.

Golemu pauzu od čak osam mjeseci u HEP-u tumače ovako: “Nezadovoljna dinamikom radova na sanaciji HE Dubrovnik, Uprava HEP-a 30. svibnja 2019. nije prihvatila izvješće o stanju i sanaciji HE Dubrovnik te je imenovala novu Upravu HEP Proizvodnje. S ciljem da se ubrzaju radovi, Uprava HEP-a je ujedno dala nalog HEP Proizvodnji da iskoristi sve mjere koje su donesene od strane HEP-a te da ubrza sanaciju, u okvirima propisa zaštite na radu i javne nabave te drugih zakonskih propisa i internih akata, a sve kako bi se postigao cilj što bržeg stavljanja HE Dubrovnik u pogon.”

No vrijeme od čak osam mjeseci u kojima se nije učinilo ništa nisu konkretnije objasnili. HEP nije objasnio ni zbog čega se u tom razdoblju nisu mogli raspisati natječaji za javnu nabavu koji bi otklonili svaku sumnju u transparentnost postupka odabira izvođača radova. Osim trošenja vremena oko imenovanja Tima za uspostavu spremnosti HE Dubrovnik za pogon, još je mnogo toga spornog navedeno u izvještaju iz studenoga 2019. koji sadržava i tablicu svih tvrtki i konzorcija odabranih za poslove sanacije postrojenja HE Dubrovnik.

Nepostojanje građevinske dozvole tek je jedan od niza problema povezanih sa sanacijom HE Dubrovnik jer osim štete nanesene vlastitom poslovanju zbog gubitaka nastalih izostankom proizvodnje struje koja se već sada mjeri u desecima milijuna kuna, HEP je odgovoran i za štetu nastalu Elektroprivredi Republike Srpske (ERS) jer je jedan od dva agregata u dubrovačkoj hidroelektrani u vlasništvu ERS-a i proizvedenu energiju isporučuje u elektroenergetski sustav susjedne BiH. Upravo ta činjenica, kako nam je potvrđeno iz istog izvora, bila je tema sastanka delegacije ERS-a s članovima Uprave HEP-a na čelu s Franom Barbarićem 30. siječnja u Zagrebu, na kojem se razgovaralo o problemu nadoknade štete ERS-u zbog izostanka proizvodnje u HE Dubrovnik koji je HEP prešutio hrvatskoj javnosti. Zbog činjenice da HE Dubrovnik ne radi već nešto više od 13 mjeseci, čak i oprezniji proračun štete nastale zastojem proizvodnje koji se temelji na umjerenijoj cijeni megavatsata proizvedene energije, govori o 1,5 milijuna kuna štete zbog neisporučene električne energije svakoga dana. Ta brojka dovodi do oko 625 milijuna kuna izgubljenih u proteklih 13 mjeseci, od čega je polovina gubitka – oko 310 milijuna kuna – na račun HEP-a, a druga polovina je šteta nanesena Elektroprivredi RS-a.

Poznato je da HEP za provedenu sanaciju i revitalizaciju elektrane u Platu koja je provedena 2016. i plaćena više od 100 milijuna eura, nikada nije ishodio građevinsku dozvolu, o čemu je nekoliko puta tijekom prošle godine pisao i Nacional. No posve je nova činjenica da građevinska dozvola ne postoji ni danas za sanaciju oštećenog postrojenja što će, prema našim izvorima, biti glavni razlog odgode planiranog puštanja u rad elektrane, a time i nastavka proizvodnje štete ne samo vlastitom poslovanju, već i poslovanju susjednog ERS-a.

Iz HEP-a su Nacionalu potvrdili da su upravo u tijeku završne aktivnosti na remontu generatora i turbinske opreme, nakon čega slijedi ispitivanje i puštanje hidroelektrane u pogon te da bi prvi agregat trebao biti pušten u rad oko 20. veljače. U isto vrijeme iz ERS-a su Nacionalu kazali da bi drugi agregat trebao biti u funkciji najkasnije u travnju ove godine. No ti su datumi, kako se tvrdi, upitni zbog navedenog problema s nepostojećom građevinskom dozvolom i inzistiranjem nadležne inspekcije da dozvola mora biti valjana. Iz toga se dade zaključiti da nakon tragedije iz siječnja prošle godine više nitko nije voljan preuzeti odgovornost za slične havarije u budućnosti koje bi se mogle dogoditi zbog loše izvedenih popravaka za koje ne postoje valjani dokumenti i dozvole.

Prema službenom izvješću objavljenom nakon kriminalističkog istraživanja i istraživanja vatrogasnih inspekcija, požar u HE Dubrovnik izazvale su lako zapaljive ploče kojima su tijekom obnove 2016., protivno pravilima struke, bili obloženi strop i zidovi strojarnice. Ta činjenica, uz brojne propuste vezane uz zaštitu na radu i sigurnost postrojenja i djelatnika, uzrokovala je tragediju u kojoj su život izgubila trojica radnika HEP-a Mato Maškarić, Davor Pozniak i Ivica Zvrko. Policijsko istraživanje dovelo je do uhićenja tadašnjeg, a i aktualnog člana Uprave HEP-a Nikole Rukavine koji je 2017. na tu poziciju imenovan s mjesta direktora HEP proizvodnje, u čijoj je domeni i HE Dubrovnik. Na policijskom ispitivanju tada je završio i Željko Starman koji je samo mjesec dana prije privođenja smijenjen s mjesta direktora HEP Proizvodnje te još nekoliko osoba koje su sudjelovale u obnovi i revitalizaciji hidroelektrane u Platu.

Privođenje spomenutih HEP-ovaca na površinu je izvuklo i neke međusobne sukobe i trvenja unutar Uprave HEP-a pa je tako Nacional u lipnju prošle godine pisao kako je predsjednik Uprave HEP-a Frane Barbarić pokušao iskoristiti svoj politički utjecaj kako bi ishodio smjenu Nikole Rukavine, pokušavajući ga isturiti kao jednu od najodgovornijih osoba za havariju. Nacionalovi izvori su tada tvrdili da je Barbarić pokušao izvršiti pritisak i na nadležne institucije kako bi istraga dubrovačke havarije završila nepovoljno po Rukavinu. Rukavina je i danas član Uprave HEP-a, a ime osobe – ili osoba – odgovornih za havariju ni do danas nije objavljeno i još je uvijek nepoznato.

Hidroelektrana Dubrovnik električnu energiju proizvodi na dvije turbine, svaka po 126 MW instalirane snage. U uvjetima normalnog, uobičajenog rada hidroelektrane u Platu jedan od dva agregata je u vlasništvu Elektroprivrede RS-a i dio je HE Trebinje – HE Dubrovnik izgrađen je u slivu rijeke Trebišnjice i koristi vode Trebišnjice i akumulacijskog jezera Bileća na teritoriju BiH – i proizvedenu energiju isporučuje ERS-u, što je između 48 i 50 posto ukupne proizvedene energije HE Dubrovnik, dok drugi agregat proizvodi struju za hrvatsku elektroenergetsku mrežu. Nakon što je proizvodnja u hidroelektrani prije više od 13 mjeseci obustavljena zbog požara, Elektroprivreda RS-a je nedostajuće megavate iz HE Dubrovnik dijelom uspjela nadoknaditi energijom iz protočne hidroelektrane u Čapljini koja je u vlasništvu Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg-Bosne. No šteta zbog zaustavljene proizvodnje je osjetna jer je svaki od agregata u HE Dubrovnik u redovnoj proizvodnji u elektroenergetski sustav isporučio po 700 megavata (MW) električne energije na godinu.

HEP: ‘Nezadovoljna dinamikom radova na sanaciji HE Dubrovnik, Uprava HEP-a 30. svibnja 2019. nije prihvatila izvješće o stanju i sanaciji HE Dubrovnik te je imenovala novu Upravu HEP Proizvodnje’

Osim nedostatnih kilovata električne energije, ERS-u su proteklih zimskih mjeseci problem stvarale i visoke vode akumulacijskog jezera u Bileći, iz kojeg se u normalnim okolnostima dio te vode šalje na dubrovačku hidroelektranu, što pomaže reguliranju vodostaja u jezeru. Povremeno ispuštanje vode iz akumulacijskog jezera kako bi se spriječilo prelijevanje vode i moguće štete od poplava također nanosi financijski gubitak ERS-u jer ispuštena voda ne proizvodi električnu energiju. „ERS akumulira vodu u Bilećkom jezeru, iz kojega se napajaju dvije hidroelektrane na Trebišnjici koje su u novim okolnostima u proteklih 13 mjeseci proizvodile tek 30 posto potrebne energije. Onog trenutka kada se agregati HE Dubrovnik puste u pogon, voda akumulirana u Bilećkom jezeru bit će tunelima puštena na turbine u Platu, što će smanjiti pritisak vode u jezeru“, objasnila je Ana Bokonjić Buha, no odbila je precizirati kako će Elektroprivreda RS-a biti obeštećena zbog neisporučene energije u proteklih 13 ili više mjeseci.

Iz Elektroprivrede Republike Srpske potvrdili su nam posjet njihove delegacije Zagrebu i razgovor s članovima Uprave HEP-a. „Delegacija MH Elektroprivreda Republike Srpske na čelu s generalnim direktorom Lukom Petrovićem i direktorom Hidroelektrana na Trebišnjici Gordanom Mišeljićem održala je 30. siječnja ove godine radni sastanak s Upravom HEP-a ne čelu s generalnim direktorom Franom Barbarićem. Predstavnici ERS-a i HEP-a kontinuirano se sastaju oko usuglašavanja brojnih pitanja o zajedničkim projektima i temama, a jedna od njih je i stanje u HE Dubrovnik i njeno puštanje u mrežu nakon prošlogodišnje havarije“, stoji u odgovoru koji je Nacionalu stigao iz Elektroprivrede RS-a, a potpisala ga je koordinatorica za informiranje ERS-a Ana Bokonjić Buha. Ona nam je potvrdila da se puštanje u rad jednog agregata u HE Dubrovnik očekuje u drugoj polovini veljače, dok bi drugi agregat trebao biti u funkciji do travnja. „Time će se stabilizirati i proizvodnja hidroelektrana na Trebišnjici i nadoknaditi jedan dio štete prouzročene njenim neradom, s obzirom na to da se radi o akumulacijskoj elektrani koja dok ne radi povećava razinu vode u akumulaciji, odnosno energetski potencijal“, naglasila je Ana Bokonjić Buha, dodajući kako ERS i HEP dobro surađuju, a u ERS-u očekuju da će takva suradnja biti nastavljena i u narednom razdoblju.

I u HEP-u su Nacionalu potvrdili da je akumulacija HE Dubrovnik puna i da će se nakon puštanja u pogon oba agregata, „s obzirom na zatečeno stanje energetske vrijednosti akumulirane vode, moći precizno utvrditi financijski učinak zastoja proizvodnje u HE Dubrovnik“. Neslužbeno saznajemo da će prvi generator koji će biti pušten u pogon biti onaj koji proizvodi energiju za ERS, što znači da će prva energija proizvedena iz obnovljene HE Dubrovnik otići u RS. Prema riječima Ane Bokonjić Buha, ERS i HEP će dogovorno riješiti financijsku stranu, odnosno međusobno podijeliti dobit od energije proizvedene na prvom agregatu. Neslužbeno nam je također u ERS-u potvrđeno da je njihova delegacija na sastanku u Zagrebu informirana o tome što je dosad napravljeno na sanaciji HE Dubrovnik i kada se može očekivati obnova proizvodnje te su dobili garanciju da će prvi od dva agregata biti pušten u pogon u drugoj polovini veljače. No taj je datum u međuvremenu postao vrlo upitan zbog nedostajuće građevinske dozvole.

U HEP-u su pak potvrdili izjavu Ane Bokonjić Buha:

“Predstavnici Hrvatske elektroprivrede i Elektroprivrede Republike Srpske redovito održavaju sastanke na kojima raspravljaju o zajedničkim projektima i temama. Jedna od tema je i stanje u Hidroelektrani Dubrovnik, čiji agregat B isporučuje proizvedenu električnu energiju u sustav Elektroprivrede Republike Srpske“, stoji u odgovoru Sektora korporativnih komunikacija HEP-a. U nastavku odgovora podrobno navode sve poslove koji su dosad obavljeni na sanaciji opožarenog postrojenja i na kraju tvrde kako su upravo u tijeku „završne aktivnosti na remontu generatora i turbinske opreme, nakon čega slijedi ispitivanje i puštanje hidroelektrane u pogon“. Prvi agregat će, tvrde u HEP-u, biti pušten u rad oko 20. veljače.

Bez natječaja i posao zaštite od požara – Pastor će se žaliti

Nacional je prošlog tjedna dobio na uvid još jedan dio dokumentacije koji se odnosi na obnovu HE Dubrovnik i koji potvrđuje navode o dodjeli niza ugovora za obnovu te elektrane po hitnom postupku, bez javnog natječaja. Riječ je o dvije obavijesti o dodjeli ugovora za sektorsku nabavu i to za ugradnju sustava uzbunjivanja i popravak sustava gašenja u HE Dubrovnik u ukupnoj vrijednosti nabave 1.487.433,33 kuna i za popravak sustava vatrodojave u kabelskom tunelu u HE Dubrovnik u vrijednosti 915.205,00 kuna. Oba posla dodijeljena su tvrtki Aling iz Zagreba, što ne bi bilo problematično da nije riječ o dva postupka dodjeljivanja posla bez objave javnog natječaja, po hitnom postupku. Nacionalovi izvori iz HEP-a koji su i upozorili na taj problem smatraju da je riječ o izigravanju propisa i ismijavanju javnosti i svih onih koji posluju s HEP-om jer je poznato da se tragedija, odnosno požar u HE Dubrovnik dogodila prije više od godinu dana, odnosno 10. siječnja 2019. godine. U pozadini tragedije bio je požar pa je važno kakav će biti sustav dojavljivanja i zaštite od požara u obnovljenoj elektrani. Nacionalovi izvori smatraju da je bilo važno raspisati javni natječaj kako bi se između više konkurentnih ponuditelja mogla odabrati najbolja ponuda.

Izvori iz HEP-a smatraju da ovo nije prvi postupak u kojem se na bezobrazan način izigravaju propisi kako bi se pogodovalo točno određenim tvrtkama interesno povezanima s pojedincima iz HEP-a, a zbog svega bi mogle reagirati i neke tvrtke. Jedna od onih koji su očekivali raspisivanje natječaja u tom poslu bila je tvrtka Pastor, domaći proizvođač sustava vatrogasne zaštite. Sugovornik iz te tvrtke neslužbeno je rekao: “Mogu samo izraziti čuđenje takvim pristupom kritičnoj infrastrukturi i činjenici da se u 13 mjeseci nije našlo vremena za raspisati natječaj.” Nacional je doznao u toj tvrtki trenutno traju konzultacije Uprave s njihovim odvjetničkim timom i da razmatraju opciju podnošenja žalbe Državnoj komisiji za javnu nabavu zbog povrede postupka javne nabave.

Nacionalovi izvori tvrde da su objašnjenja o hitnosti postupka nelogična i kontradiktorna jer se već mjesecima jako dobro znalo da je obnova HE Dubrovnik u tijeku i da će se morati ugraditi sustav uzbunjivanja i popraviti sustav gašenja, kao i da će se morati popraviti sustav vatrodojave u kabelskom tunelu. Sumnjaju da iza svega opet stoji Miljenko Filipović, HDZ-ov general i predsjednik Zajednice branitelja HDZ-a Gojko Šušak koji je u ožujku 2018. bez natječaja i bez adekvatnih uvjeta zaposlen na mjesto predstojnika Ureda za korporativnu sigurnost. Filipović se nedavno našao u središtu pozornosti i nakon što je Nacional otkrio kako se upravo on pod ne sasvim razjašnjenim okolnostima zalagao za lukrativan, ali i po nekima kontroverzan projekt razminiranja dijela HEP-ovih postrojenja čiji bi troškovi mogli premašiti stotinu milijuna kuna. Povod za tu ideju bila je činjenica da je tijekom čišćenja HE Dubrovnik nađena stara eksplodirana eksplozivna naprava, takozvana “pašteta” pa je cijela elektrana morala biti razminirana. No Filipović je dao nalog da se razminira i HE Peruća, ali i uvjerio odgovorne u Upravi da se trebaju razminirati sva postrojenja HEP-a koja su bila blizu prve crte bojišta u Domovinskom ratu.

 

Komentiraj