U sklopu ovogodišnjeg Sajma knjige u Istri koji se održava u Puli, u subotu je održan okrugli stol o Europskoj prijestolnici kulture 2020. koji je okupio predstavnike gradova Pule, Rijeke, Osijeka i Dubrovnika koji su ušli u samu završnicu tog najvećeg europskog natječaja kao i predstavnike Ministarstva kulture.

Bilo je to prvi puta da su se na jednom mjestu zajedno predstavili gradovi finalisti za tu prestižnu europsku titulu, rekla je moderatorica okruglog stola Vlatka Kolarović te istaknula da je procedura bila vrlo zahtjevna i sloežna, kako u administrativnom dijelu, tako i po pitanju samih projekata s obzirom da “nitko u tome nije imao iskustva”.

Pulska pročelnica za kulturu Jasmina Nina Kamber naglasila je kako je bilo puno razloga za kandidaturu Pule, a ono što je pulske predstavnike najviše pokrenulo bila je, kako je rekla, “jasna vidljivost europske dimenzije”. “Europska prijestolnica kulture, samo joj i ime govori, prijestolnica je Europe, a ne regije ili zemlje u kojoj se grad nalazi. Veliki je izazov zadovoljiti u potpunosti taj kriterij oslanjajući se samo na postojeću mrežu suradnji koja je u Puli i Istri izuzetno jaka”, ustvrdila je Kamber te naglasila kako Pula svoju prednost vidi u tome što je “odavno savladala lekcije o suživotu i toleranciji”.

“Procedura je iznimno složena, Europska komisija i Parlament su 2014. donijeli odluku temeljem koje su hrvatski gradovi prvi puta u povijesti dobili priliku kandidirati se i postati 2020. prijestolnicom kulture, pa su se onda počeli prijavljivati na natječaj”, podsjetila je Anera Stopfer iz Ministarstva kulture dodavši da su svi gradovi koji su se kandidirali imali potporu resornog ministarstva. Premda će samo jedan grad ponijeti tu laskavu titulu, smatra ona, svi koji su aplicirali i pokazali veliki trud, u biti su pobjednici.

Slaven Tolj koji je na današnjem skupu predstavljao Rijeku upitao se hoće li za pet godina biti Europe, odnosno Europske unije u kontekstu kako postoji danas te naglasio je da se Rijeka već tri godine bavi sobom, da su teme koje će predstaviti lokalne, ali i europske, te da će tu biti uključeno i dosta partnera. Govoreći o Osijeku Igor Mavrin je naglasio da je to oduvijek bio grad velike raznolikosti, da u njemu postoje brojne nacionalne manjine te da su prvi, na izravan način, bili suočeni s migrantskom krizom. Mario Kikas iz Dubrovnika kazao je kako će tajgrad predstaviti svoj široki spektar, slavnu prošlost u drukčijem svjetlu te se suočiti s raznim aspektima Dubrovnika.

“Grad koji postane prijestolnica kulture dobit će puno toga, povećava se vidljivost grada, broj posjeta, turista, noćenja, a samim time i razvoj poduzetništva, i svega drugog kao uzročno-posljedična veza. Svi koji tu sudjeluju povećat će svoje aktivnosti, a bit će i puno mogućnosti stvaranja partnerstva”, poručila je Anastazija Magaš Mesić, u ime Ministarstva kulture.

Odgovarajući na pitanje iz publike kako Pula namjerava potaknuti “kulturnu proizvodnju”, pročelnica Jasmina Nina Kamber izjavila je da je upravo projekt Europske prijestolnice kulture jedno od  rješenja kojim će se, kako je rekla “ubrzati aktivnosti predviđene kulturnom strategijom i to dugoročno”.