SABOR Zastupnici otišli na desetodnevni odmor

Autor:

Zagreb, 15.07.2016 - Osmi saziv Hrvatskog sabora od petka je i formalno prestao postojati jer je na snagu stupila odluka o samoraspuštanju koju je Sabor donio u lipnju te su poèeli teæi ustavni rokovi za prijevremene parlamentarne izbore koji se moraju održati najranije 30, najkasnije 60 dana od raspuštanja Sabora. Na slici zgrada Hrvatskog sabora.
foto HINA/ Damir SENÈAR /ds

Zastupnici su u petak otišli na desetodnevni odmor, obzirom da je nakon glasovanja o raspravljenim točkama zaključena peta sjednica, a predsjednik Sabora Gordan Jandroković početak nove saborske sjednice, koja će započeti tradicionalnim ‘aktualcem’, najavio je za 8. studenoga.

Sabor je sa 77 glasova “za”, i 47 “protiv” podržao Vladino godišnje izvješće i sve mjere iznesene u izvješću. Podnoseći prošlog tjedna izvješće Saboru, premijer Andrej Plenković ocijenio je kako je bila riječ o jednoj od najizazovnijih godina od završetka Domovinskog rata – i to na gospodarskom, političkom i društvenom planu.

Prirodne nepogode – požari i poplave, kriza u koncernu Agrokor, arbitražni postupci u vezi Ine, rekonfiguriranje parlamentarne većine, rad na smanjivanju ideoloških podjela, zahtjevno međunarodno okruženje. U takvom kontekstu i sadržajnoj godini, Vlada je, istaknuo je, ispunila značajan dio programa, a s tim poslom nastavlja dalje.

Usvojen Zakon o sustavu domovinske sigurnosti

Sa 95 glasova “za”, 25 “protiv” i dva suzdržana Sabor je donio i Zakon o sustavu domovinske sigurnosti uz Vladin amandman da jedinice lokalne i područne, odnosno regionalne samouprave mogu biti angažirane kao tijela sustava domovinske sigurnosti u skladu s njihovim zadaćama koje proizlaze iz Zakona o sustavu civilne zaštite, a koje spadaju u okvir zadaća sustava Domovinske sigurnosti.

Zakonom se definira sustav domovinske sigurnosti kojega čine resursi unutarnjih poslova, obrane, sigurnosno-obavještajnog sustava, zdravstva, civilne zaštite, službe vanjskih poslova, gospodarstva, te drugih tijela koji organizirano i koordinirano obavljaju poslove prepoznavanja, procjene, smanjenja ili uklanjanja sigurnosnih rizika od značaja za nacionalnu sigurnost Hrvatske.

Središnje tijelo za sustav domovinske sigurnosti je Vijeće za nacionalnu sigurnost, kao tijelo koje usmjerava rad sustava domovinske sigurnosti, a ne samo sigurnosno-obavještajnog sustava. Uspostavlja se i Koordinacija za sustav domovinske sigurnosti, kao međuresorno tijelo koje ima nadležnost koordiniranja i usklađivanja razvoja sposobnosti sustava domovinske sigurnosti.

Sabor je donio i Zakon o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma u sklopu kojeg se uspostavlja registar stvarnih vlasnika kao središnja elektronička baza podataka o stvarnom vlasništvu pravnih subjekata.

Dopunio je i Zakon o sigurnosti na cestama radi povećanja sigurnosti u prometu. Zakon propisuje proceduru ukidanja vozačke dozvole zbog sakupljenih 12 negativnih bodova, odnosno devet ako je riječ o mladom vozaču do 24 godine. Izmjenama zakona predviđeno je liberalizacija otvaranja i poslovanja autoškola radi poštivanja europskih pravila o tržišnom natjecanju.

Odbijena dopuna Zakona o zaštiti potrošača

Sabor je odbio prijedlog Gorana Aleksića (SNAGA) o dopuni Zakona o zaštiti potrošača. Predlagatelj, koji je o dopunama zatražio pojedinačno glasovanje, ističe kako se time teži boljoj zaštiti potrošača i propisuje način vraćanja preplaćenih kamata dužnicima koji su konvertirali svoje kredite u “švicarcima”.

Potpredsjednik Sabora i zastupnik talijanske manjine Furio Radin ustvrdio je kako je to prvi put da se u prvom čitanju zakona inzistira na pojedinačnom glasovanju dodavši kako mu to izgleda kao “oblik pritiska” na zastupnike. Aleksić mu je uzvratio kako se “u sabornici često rade predstave”, a spomenutim zakonom rješava se sudbina 100.000 građana.

Sabor je odbio i SDP-ov prijedlog zakona o Hrvatskoj gospodarskoj komori, kao i izmjene zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti koje su predložili Živi Zid i SNAGA.

Podržana je Nacionalna strategija razvojne suradnje RH od 2017. 2021.

Podržano je i više izvješća, među kojima i ono predsjednika Vrhovnog suda o stanju sudbene vlasti za 2015 i 2016. godinu, o provedbi strategije o odnosima RH s Hrvatima izvan Hrvatske, pučke pravobraniteljice, Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti, Hrvatske zaklade za znanost, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa i Hrvatskog memorijalno dokumentacijskog centra.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.