Sabor u srijedu zasjedanje nastavlja raspravom o izmjenama Zakona o državnim službenicima koji je dio paketa sveobuhvatne reforme sustava plaća i vrednovanja rada temeljem rezultata rada i stručnosti, a na sutrašnjem dnevnom redu je i novi Zakon o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma.

Predloženim izmjenama Zakona o državnim službenicima, među ostalim, omogućava se prijem u državnu službu na određeno vrijeme u trajanju dužem od godinu isključivo vezano uz predstojeće obveze Republike Hrvatske u pogledu predsjedanja Vijećem EU, obzirom da postojećim zakonskim rješenjem radni odnos na određeno vrijeme može trajati najdulje godinu dana.

Predlaže se i uspostava novog načina polaganja državnog ispita pisanim odnosno elektroničkim putem, brisanje odredbe o obvezi objave plana prijema u državnu službu u dnevnom tisku, što je bio znatan trošak za proračun. Transparentnost se i dalje zadržava jer ostaje obveza objave u Narodnim novinama i na web stranicama Ministarstva uprave.

Predlaže se i brisanje odredbi o državnim službenicima koje se odnose na klasifikaciju radnih mjesta, ocjenjivanje i promicanje jer se ti instituti planiraju urediti Zakonom o plaćama i provedbenim propisima koji će uslijediti.

Izmjenama se predlaže i promjena statusa namještenika na način da se na njih primjenjuju instituti Zakona o državnim službenicima.

Zakonom o financiranju političkih aktivnosti regulira se i financiranje referendumskih aktivnosti

Novim Zakonom o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma se, među ostalim, regulira financiranje referendumskih aktivnosti što do sada nije bilo uređeno niti jednim propisom.

Predlaže se i uvođenje informacijskog sustava za nadzor financiranja, putem kojeg će subjekti nadzora dostavljati nadležnim tijelima financijske izvještaje.
Ti bi izvještaji bili objavljivani na jedinstvenom mjestu – web stranici Državnog izbornog povjerenstva.

Novim se zakonom utvrđuju i kriteriji za određivanje visine iznosa sredstava koje su jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave dužne osigurati u proračunu za redovito godišnje financiranje političkih stranka.

Pravičnije se, ističu u vladi, uređuje i način raspoređivanja sredstava političkim strankama iz proračuna, za redovito godišnje financiranje.
Novac bi se raspoređivao prema broju dobivenih zastupničkih mjesta, odnosno mjesta u predstavničkom tijelu jedinice samouprave, prema konačnim rezultatima izbora. Sada se novac raspoređuje prema trenutku konstituiranja predstavničkog tijela.

Za donacije čija je vrijednost veća od 5000 kuna utvrđuje se obveza zaključivanja ugovora između donatora i primatelja donacije, te da se naknada troškova izborne promidžbe ne može isplatiti u iznosu većem od ostvarenih troškova izborne promidžbe.

Povećava se i ukupan iznos dozvoljenih troškova izborne promidžbe po kandidacijskoj listi na izborima za članove u Europski parlament iz Hrvatske, s dosadašnjih 1,5 milijun kuna na 4 milijuna kuna.

Novi prijedlog Zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma mijenja priču o financiranju onih stranaka koje su bile zastupljene u vrijeme konstituiranja Sabora. Po novome, stranke će se financirati prema konačnim rezultatima parlamentarnih izbora.

Predlaže se i da, ako nezavisni zastupnik postane član političke stranke koja participira u Hrvatskome saboru, sredstva za redovito godišnje financiranje iz proračuna pripadaju političkoj stranci čiji je postao član, a ne ostaju više tom zastupniku, kako je sada. Isto se odnosi i na nezavisne vijećnike.