Sabor u srijedu o radu Državnog ureda za reviziju

Izvješće o radu Državnog ureda za reviziju za prošlu godinu, tema je kojom će Hrvatski sabor u srijedu otvoriti svoj treći redoviti radni tjedan.

Izvješće će podnijeti glavni državni revizor Ivan Klešić, a bit će to prilika da se progovori o učinkovitosti i (ne) pravilnostima upravljanja javnim novcem.

Državnog ureda za reviziju je u prošloj poslovnoj godini obavio velik posao – Hrvatskom saboru je dostavio 242 izvješća o financijskoj i 25 izvješća o obavljenoj reviziji učinkovitosti kojima je obuhvaćeno 566 subjekata.

Pritom je dao gotovo dvije tisuće preporuka, kako bi se povećala ekonomičnost, unaprijedio pravni okvir te poboljšale usluge građanima.

Ured je prošle godine obavio financijsku reviziju 25 proračunskih korisnika, dakle ministarstava, agencija, instituta. Utvrdio je propuste i nepravilnosti u planiranju i izvršenju plana, računovodstvenom poslovanju, javnoj nabavi. Naime, dio roba i usluga ti su korisnici nabavljali bez propisanih postupaka, a kod jednostavne nabave nisu primjenjivali postupke propisane unutarnjim aktima.

Poslove koje su trebali obavljati njihovi zaposlenici, povjeravali su vanjskim izvršiteljima, pri čemu su kod nekih rashodi za takve poslove premašili propisano ograničenje od dva posto sredstava za plaće u tekućoj godini.

Virovitici dva nepovoljna mišljenja

Ured je lani obavio financijsku reviziju 75 lokalnih jedinica, odnosno 20 županija, Grada Zagreba, 28 gradova i 26 općina. Virovitici je izrekao nepovoljna mišljenja i o financijskim izvještajima i o usklađenosti poslovanja, općini Donji Andrijevci ‘samo’ o financijskim izvještajima.

Opsežnom poslu treba dodati i financijsku reviziju svih 19 javnih ustanova koje upravljaju sa osam nacionalnih i 11 parkova prirode, financijsku reviziju 45 političkih stranaka i šest nezavisnih zastupnika itd.

Sve to, obavio je Državni ured za reviziju, koji djeluje kroz 20 područnih ureda, i u kojemu je od sistematiziranih 370, na kraju prošle godine bilo popunjeno 291 radno mjesto, osam manje nego godinu prije.

Sabor o pristupu EIB-ovom Paneuropskom jamstvenom fondu kao odgovoru na Covid-19

Saborski zastupnici će ovaj tjedan odlučivati i o Vladinim prijedlozima da potvrdi Sporazum o doprinosu između Europske investicijske banke (EIB) i Hrvatske vezano uz Paneuropski jamstveni fond kao odgovor na Covid-19 i Sporazum o jamstvu na prvi poziv između prvotnih jamaca i jamaca pristupnika koji pristupaju s vremena na vrijeme i EIB-a.

Donošenjem tih zakona dovršit će se pristup Hrvatske EIB-om Paneuropskom jamstvenom fondu kao odgovoru na Covid-19, rekao je ministar financija Zdravko Marić, podsjećajući da je taj fond dio paketa Europske unije u iznosu od 540 milijardi eura, dogovorenog na razini EU za pomoć poduzećima, uz ostale dvije mjere – za pomoć radnicima Sure program te europski stabilizacijski mehanizam (ESM) za potporu državama.

Komentiraj