Rasprava o paketu poreznih zakona koje u četvrtak u saboru predstavlja ministar financija Zdravko Marić protiče u znaku učestalih zahtjeva za stankama i burnih prozivki između vladajućih i oporbe, a glavna zamjerka SDP-a je da vlada “povećava plaću Plenkovićevoj eliti od 20 tisuća ljudi koji zarađuju mjesečno više od 17 tisuća kuna”.

“Ove porezne izmjene su neadekvatne trenutku katastrofalnim za ono što smo mogli napraviti. Dok naši ljudi svakodnevno odlaze iz Hrvatske vlada odlučuje za Plenkovićevu elitu, 20 tisuća ljudi na mjesečnoj razini povećati netto plaću. Tko ima više od 17 tisuća kuna imat će višu, a svi ostali ništa. To je katastrofa i o tome se treba govoriti”, poručivao je Maras u svojoj replici ministru financija.

I SDP-ov Peđa Grbin pridružio se Marasovim prozivkama.

“Smatrate li da je društveno prihvatljivije pomoći poreznim rasterećenjem 20 tisuća hrvatskih građana koji već sada zarađuju neto plaću od 17.000 kuna ili više ili bi bilo društveno prihvatljivije predložiti SDP-ov prijedlog, da se neoporezivi dio povisi sa 3800 na 5000 kuna i tako pomogne dvije trećine hrvatskih građana čije se plaće nalaze u rasponu od 3800 kuna naviše”, pitao je Grbin resoronog ministra.

Dizanje neoporezivog dijela bi, pojasnio je Marić, mimoišlo veliku većinu poreznih obveznika. “S druge strane nisam apostrofirao element, a to je činjenica da je prihod od poreza za dohodak prihod jedinica lokalne i područne odnosno regionalne samouprave i za njih bi to značilo velik gubitak poreznih prihoda. Kao takvu mjeru mi smo upravo predložili ovaj dio dizanja neoporezivog godišnjeg primitka”, rekao je ministar Marić.

SDP-ovac Maras zatražio je u ime Kluba stanku da se „konzultiraju oko skandaloznog ponašanja ministra koji ne razumije da građani žive teško, da odlaze 100 tisuća ljudi, a on se bavi sa 20 tisuća ljudi koji će svaki mjesec dobivati veći novac”, poručivao je Maras.

Zahtjevu za stankom pridružio se i HDZ, a njihov Ivan Šuker je poručio kako su u raspravi očekivali da će zastupnici izlaziti s idejama kako vide porezne promjene, a ne što se događalo u prošlosti.

“Ne mogu se oni koji su ukinuli nultu stopu PDV-a na kruh i mlijeko i tako uzeli hrvatskim građanima dvije milijarde kuna, koji su digli stopu PDV-a s 23 na 25 posto, koji nisu znali što će sa zdravstvenim doprinosima, danas nabacivati s idejama što i kako bi trebalo napraviti”, navodio je Šuker.

Marić: Treći krug rasterećenja u okviru jedinstvene porezne reforme

U uvodnom izlaganju ministar financija Zdravko Marić je naglasio kako predloženi paket od devet zakona koji su danas pred zastupnicima u drugom čitanju, predstavlja treći krug poreznog, neporeznog i administrativnog rasterećenja u okviru jedne jedinstvene porezne reforme koja je zaživjela s 1. siječnjem 2017.

Riječ je o konačnim prijedlozima izmjena zakona o PDV-u, prometu nekretnina, trošarinama, porezu na dobit, porezu na dohodak, doprinosima, fiskalizaciji u prometu gotovinom, općem poreznom zakonu i administrativnoj suradnji u području poreza.

“U prvom krugu poreznog rasterećenja ukupno je smanjen porezni teret za 2,3 milijarde kuna, u okviru drugog dodatnih 1,3, dakle u dvije godine možemo reći 3,6 milijardi, a sada u ovom prijedlogu zakona predlažemo dodatno porezno rasterećenje od 3 milijarde kuna, dakle sve skupa u ove tri godine dolazimo do iznosa od 6,6 milijardi kuna”, poručio je Marić.

Ministar financija apostrofirao je najvažnije promjene.

“Kada je riječ o Zakonu o PDV-u, proširuje se stopa od 13 posto na dobra koja čine najznačajniji dio potrošačke košarice svakog građana, to je prije svega svježe ili rashlađeno meso, riba, voće, povrće, jaja te na povezanu uslugu isporuke živih životinja i na dječje pelene”, navodio je.

U odnosu na prvo čitanje propisuje se, kazao je, primjena snižene stope PDV-a od 5 posto na sve lijekove neovisno o tome da li se izdaju na liječnički recept kao što je bilo do sada ili bez njega, te primjena snižene stope PDV-a od 13 posto na usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača pod propisanim uvjetima.

Što se tiče Zakona o porezu na dohodak uzdržavani član može se, kazao je, koristiti kao porezna olakšica ako ne ostvaruje primitke veće od 15 tisuća kuna godišnje.

„Tijekom prvog čitanja predloženo je da se u cenzusu uzdržavanog člana ne uzimaju iznosi stipendija te se isto predlaže za potpore djetetu za školovanje do 15. godine života ako poslodavac isplaćuje djetetu umrlog ili bivšeg radnika. Kao dohodak od osiguranja oporezuju se isplate iz 3. stupa, ali samo do iznosa neoporezivo i uplaćenih premija i korištenih olakšica te isplate životnog osiguranja ali samo do iznosa koji su u razdoblju od 2001. do 2010. koristio kao porezna olakšica”, pojasnio je.

Marić je kazao i kako bi se nakon donošenja paketa poreznih zakona koje bi na snagu trebale stupiti 1. siječnja 2019., trebali donijeti podzakonski akti kojima se regulira njihova operativna provedba.

Do kraja godine, u okviru podzakonskih akata napravit će se, rekao je, dodatne korekcije u poreznom sustavu kao što je oporezivanje duhana i duhanskih prerađevina, potom i pitanje posebnog poreza na motorna vozila i pitanje pravilnika o porezu na dohodak.

U okviru njega, pojasnio je, povećat će se iznos godišnjih neoporezivih primitaka. ”Taj je pravilnik na javnom savjetovanju, dobili smo već neke od sugestija i on mora biti prilagođen postojećem radnom zakonodavstvu. Mjera je da se godišnji iznos neoporezivih primitaka poveća sa 2,5 na 7,5 tisuća kuna”, rekao je Marić.

Komentiraj