SABOR Pozicija hvali proračun, oporba našla niz zamjerki

Autor:

Zagreb, 22.11.2017 - Hrvatski sabor zasjedanje nastavlja raspravom o prijedlogu državnog proraèuna za iduæu godinu. Na slici predsjednik Vlade Andrej Plenkoviæ.
foto HINA/ Damir SENÈAR /ds

Saborska pozicija u srijedu je, replicirajući premijeru, hvalila predloženi državni proračun za iduću godinu, dok mu je opozicija našla niz zamjerki.

HNS pozdravlja planirano anuliranje deficita u sljedeće tri godine, rast plaća i mirovina, kao i svaku najavu rasterećenja gospodarstva i građana. Dobro je da se za Ministarstvo gospodarstva planira povećanje za 500 milijuna kuna za poticanje gospodarstva kroz različite programe, kaže Stjepan Čuraj.

Iz proračuna Ministarstva znanosti Vesna Pusić (Glas) iščitava da sljedeće godine neće biti ništa od Kurikularne reforme. Na prvi se pogled činilo da se iznos za reformu povećava za 24 milijuna kuna, no boljim uvidom jasno je da od osiguranih 33 milijuna kuna, 29 ide što na opremu, što na honorare, kaže Pusić, pa pozivajući se na procjenu Borisa Jokića da za reformu treba 500 milijuna kuna, zaključuje da će uz osigurana sredstva za nju trebati stotinu godina.

U projekciji proračuna do 2020. izdvajanja za znanost smanjuju se u postotku, tvrdi Branimir Bunjac (ŽZ) i HNS-u poručuje da Vlada izdvaja za sebe, svoju stranku, a da je HNS samo “prirepak”. Živi zid neće glasovati za proračun, jer Vlada, kažu, ne želi prekinuti kriminal hrvatskih banaka i tako omogućiti rast BDP-a za jedan postotni bod iduće godine.

Iz SDP-a poručuju da se u proračunu ne ogleda HDZ-ova tvrdnja da je demografska obnova ključna. Na demografiji se ne radi, gdje su novci za najavljenu agrarnu banku, hoće li biti novih zapošljavanja u ministarstvima i agencijama, pitaju iz SDP-a.

HSS pozdravlja uravnoteženje prihoda i rashoda u proračunu, ali je nezadovoljan skupim državnim aparatom. “Država je mogla učiniti više kako bi smanjila državni aparat i učinila više za poduzetnike”, ustvrdio je Davor Vlaović. Smatra također da je rast plaća prvo i osnovno pitanje, ali da se iz proračuna iščitava poruka da nije izgledno povećanje minimalne plaće. Smeta mu i 627 milijuna kuna više za materijalne troškove “Znači ima za automobile i računala, a nema za povećanje plaća radnicima”, kazao je Vlaović.

Most se pita je li Vlada poštivala nacionalni program reformi kada je izrađivala proračun budući da nije predviđeno smanjenje PDV-a.

“Premijer je rekao da imamo gospodarski rast koji je rezultat povećane potražnje i izvoza, međutim od smanjenja PDV-a nema ništa”, kazao je Tomislav Žagar i pozvao Vladu neka se drži obećanja. Zamjera i što se iz proračuna ne vide obrazovana reforma i reforma javne uprave.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.