SABOR: Ovršni zakon uvodi niz novina, oporba nije zadovoljna

Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković istaknuo je u četvrtak u Saboru da novi ovršni zakon uvodi niz novima kako bi se olakšala situacija dužnika, vraća ovrhe na sudove, smanjuje troškove postupka, uvodi niz socijalnih elemenata, no oporba smatra da se time neće poboljšati težak položaj ovršenika.

“Ovim prijedlogom poboljšali smo sustav, socijalno smo osjetljivi i vodimo računa da se ne zatrpaju sudovi”, rekao je Bošnjaković u Saboru predstavljujući zastupnicima novi cjeloviti ovršni zakon.

Zakonom se ovrha vraća ponovno u nadležnost suda slijedom presude suda EU-a. No u sustavu i dalje ostaju javni bilježnici i Fina kao pomagači suda da se povratom tih predmeta ne prouzroče novi zastoji na sudovima i poveća broj neriješenih predmeta, kazao je.

Bošnjaković je naglasio da je prije desetak godina bilo milijun i pol neriješenih predmeta na sudovima a danas ih je oko 350 tisuća, te bi se vraćanjem 400, 500 ili 600 tisuća ovršnih predmeta isključivo na sud ugrozio sustav i doveli do novog broja i povećanja broja neriješenih predmeta.

Veliki iskorak novog zakona, dodao je, također je digitalizacija što će dovesti do ubrzavanja i lakšeg postupanja.

Zakon nudi i smanjenje troškova odnosno izbacuju neke radnje koje su do sada naplaćivale. Tako se fiksiraju troškovi provedbe ovrhe na 300 kuna plus PDV za tražbine iznad pet tisuća kuna, odnosno 200 kuna plus PDV za tražbine manje od pet tisuća kuna.

Ovršni Zakon ima i niz socijalnih elemenata 

Zakon ima i cijeli niz socijalnih elemenata, primjerice predmetom ovrhe ne može biti jedina nekretnina gdje je iznos glavnice tražbine do 40 tisuća kuna, izuzete su od ovrha božićnice, dnevnice, uskrsnice, a deložacije se ne bi više provodili u zimskom periodu, izvijestio je ministar pravosuđa.

“Sustav ovrhe dolazi na scenu kada se tražbine ne ispunjavaju dobrovoljno. U uređenom društvu moramo svi paziti kada preuzimamo obveze, kada dižemo kredite, kada kupujemo stvari da to budemo sutra sposobni sve skupa i otplatiti, onda nitko sa ovrhom neće biti u problemu”, poručio je Bošnjaković.

Oporba ocjenjuje kako novim ovršnim zakonom neće profitirati ni vjerovnici ni dužnici, a drži da iz sustava treba izbaciti javne bilježnike.

“Javni bilježnici su svojevrsni tajkuni koji su profitirali i cijeli je koncept promašen”, kazao je Nikola Grmoja (Most) . “Spremni smo se smilovati psima i mačkama i lutalicima, a ljude tretiramo ispod svakog ljudskog dostojanstva”, ustvrdio je.

Ministar Bošnjaković ponavio je kako se iz sustava ne može izbaciti ni FINA-u ni javni bilježnici jer bi se tada sudovi pretrpali i ponovno bi s 350 tisuća neriješenih predmeta došli na veliki broj.

Peđa Grbina (SDP) kaže da je zakon loš i da su to rekli svi, stručna javnost, udruge dužnika, udruge koje okupljaju vjerovnike. Smatra kako neće zaštiti ni jedne ni druge samo stvoriti dodatne troškove i opteretiti rad pravosudnih institucija.

“Ovo je, nemam druge riječi i nemam drugog opisa, ni vrt ni mimo”, kazao je.

“Od plaće u iznosu od 4000 kuna, 1000 kuna su sredstva na kojima se može provoditi ovrha. Ako dug primjerice iznosi više od 200 tisuća kuna , po sadašnjim pravilima, taj dužnik nikada neće kroz ovrhu moći vratiti dug jer su zatezne kamate 13 000 kuna. Njemu se ovrhom skida 1000 kuna mjesečno i na kraju je godine dužan više nego prije”, naveo je primjer Grbin.

Klub SDP-a stoga predlaže model po kojem bi se od iznosa plaćanja duga 50 posto odnosilo na glavnicu, a 50 posto na troškove i kamatu, na što je ministar pravosuđa kazao da to razmotriti do drugog čitanja.

Marin Škibola (Klub zastupnika Nezavisne liste mladih) rekao je kako nisu potrebne samo “kozmetičke izmjene” već ozbiljan pristup kojim bi sustav funkcionirao kao nagodba, a dugovi naplatili bez dodatnih troškova, kamata, naknada .

“Dug je dug, platiti se mora, ali mora se i omogućiti da bude otplativ”,a ne da se građane u doživotnog dužnika”, dodao je. I on se založio za micanje javnih bilježnika iz ovršnog postupaka.

Goran Aleksić (SNAGA) ocijenio je da predloženi ovršni zakon nije dovoljan jer neće pomoći već već blokiranim dužnicima nego samo budućim ovršenicima.

Kažimir Varda ( Stranka rada i solidarnosti) naglasio je kako je osnovno da je dužnik preuzeo obvezu i da tu obvezu mora podmiriti, a da država može jedino napraviti ovo što radi ovim prijedlogom zakona, da pomogne dužniku, da mu sačuva dostojanstvo i da mu smanji trošak i da mu osigura kontradiktorni postupak.

Sunčana Glavak (HDZ) ističe Vlada kontinuirano čini napore kako bi olakšala položaj ovršenika, čemu svjedoči i podatak da je u odnosu na kolovoz prošle godine oko 24 tisuća manje blokiranih.

Božica Makar (HNS) upozorila je na potrebu kontrole Agencija za naplatu potraživanja koje, kako je kazala, često vrijeđaju, maltretiraju i omalovažavaju dužnike.

Na potrebnu regulacije rada Agencija ukazuje i Darinko Kosor (HSLS) koji ističe da su one od vjerovnika preuzele već 38 milijardi kuna dugova.

“Ako to bude raslo za pet do deset godina 100 milijardi kuna dugova, pretežito građana, bit će u vlasništvu nekoliko takvih agencija s vlasnicima iz Češke, Srbije, Slovačke. A kuluarima se priča da su njihovi vlasnici najveći vjerovnici, telekomi i banke koje putem agencije čiste bilance”, upozorio je Kosor.

Komentiraj