Ruski mediji: Milanović i Erdogan mogli bi unijeti raskol među zapadne saveznike

Najave iz Kremlja o neizbježnom “odgovoru i posljedicama” se roje. Između ostalog, Rusija još polaže nade u “raskol” u NATO-u na koji su i računali, pa i bili sigurni pokrećući invaziju na Ukrajinu, pa se u vezi s tim uzdaju i u Zorana Milanovića, javlja Jutarnji list.

Velik dio ruskih medija piše da bi Hrvatska i Turska mogle unijeti raskol među zapadne saveznike. “Mogu li Milanović i Erdoğan izazvati pobunu na brodu NATO-a?” pita se prokremaljski analitičar Stanislav Tarasov, ističući da bi “moglo biti svašta” na skorom summitu Saveza u Madridu, bez obzira na to što su i Švedska i Finska službeno najavile svoje pristupanje Sjevernoatlantskom savezu.

No, i Putinovi medijski trbuhozborci smatraju kako su dosezi i utjecaj hrvatskog predsjednika ipak minorni u odnosu na “tursku opasnost” po NATO. To, naravno, pokazuje i činjenica da su i Washington i Bruxelles u stalnom kontaktu s Ankarom, tamo lete i delegacije iz Stockholma i Helsinkija, dok oko Milanovića nema toliko “šušura” kao oko Erdoğana. Za Milanovića kažu kako ulazak Finske u NATO povezuje s “rješenjem problema na Balkanu” (ne preciziraju ni BiH, ni Izborni zakon), ali ipak smatraju da su turski zahtjevi ozbiljniji i izazivaju veću zabrinutost od Milanovićevih.

Turska prigovara Švedskoj oko podrške kurdskim, kako ih u Ankari nazivaju, terorističkim organizacijama te su na stol stavili, pišu Rusi, i pitanje priznanja Turske Republike Sjeverni Cipar. Tarasov tvrdi da “Ankara i Zagreb smatraju SAD glavnom ugrozom međunarodnoj sigurnosti” te izdvajaju kako je Milanović “odbacio optužbe da je on ruski agent”.

No, ruski mediji usput spominju da bi, uz Milanovića i Erdoğana, “od koristi” mogla biti i Mađarska koja se o tome još, izravno, ne izjašnjava. Navodno bi Viktor Orbán mogao biti posljednji ruski adut jer neki misle da Hrvatska nema tu snagu, a da će se s Erdoğanom ipak nagoditi, pa im kao posljednja nada ostaje “pouzdani” Orbán!?

Doduše, neki neovisni ruski analitičari smatraju da se članstvo Finske i Švedske neće dati izbjeći, ali i da je najzaslužniji za to što dvije sjeverne zemlje napuštaju svoju tradicionalnu neutralnu politiku upravo Vladimir Putin. Moskovski Komersant navodi da je još u siječnju tek oko 28 posto Finaca bilo za članstvo u NATO-u (godinama prije ni njih 20 posto), da bi sada u svibnju podrška porasla na čak 76 posto.

Komentiraj