Rusiji sklone stranke gube na izborima u Latviji

Prozapadno orijentirana centristička stranka premijera Krisjanisa Karinsa pobijedila je na izborima u Latviji, a velik neuspjeh pretrpjele su stranke što ih podržava velika manjina koja govori ruski jezik u toj baltičkoj državi, pokazali su službeni rezultati objavljeni u nedjelju.

Pošto su prebrojani gotovo svi glasački listići nakon subotnjega glasanja, pokazalo se da je Karinsova stranka Novo jedinstvo na prvome mjestu s 18,94 posto biračkih glasova, a stranka Harmonija, koju tradicionalno podupire rusofono stanovništvo, možda nije osvojila dovoljno glasova za ulazak u parlament.

Na zadnjim izborima održanim 2018. godine Harmonija je pobijedila, osvojivši najviše glasova.

Rezultati pokazuju da su ostale centrističke stranke osvojile drugo i treće mjesto te da je samo jedna stranka povezana s ruskim govornicima, Stabilnost!, prešla prag za ulazak u parlament sa 6,75 posto glasova.

Rusofonu manjinu u Latviji čini oko 30 posto stanovništva.

Okupljanje oko zastave

Latvijci su glasali u sjeni invazije susjedne Rusije na Ukrajinu, a mnogi su bili zabrinuti zbog ruske agresije i ekspanzionizma.

Nacionalna sigurnost i potpora Ukrajini za mnoge su birače predstavljali ključna pitanja, jednako kao i potreba za stabilnošću u zemlji s 1,8 milijuna ljudi koja se geografski nalazi na na istočnom rubu Europske unije i NATO-a.

“Ni ja, ni moja vlada, ni moja zemlja ne reagiramo na zastrašivanje”, rekao je u subotu Karins AFP-u nakon zatvaranja birališta. “Nastavit ćemo ulagati u vlastitu obranu kao država članica NATO-a”, dodao je, kazavši i kako očekuje da će konzultacije o sastavu nove vlade početi u ponedjeljak.

Politički stručnjak Marcis Krastins je prije glasanja kazao da će Karins “najvjerojatnije” biti imenovan premijerom, ovisno o tomu koliko će ga manjih stranaka podržati.

“Rusi koji napadaju Ukrajinu pomažu Karinsu da osigura birače u Latviji jer se u takvim vremenima ljudi okupljaju oko zastave”, rekao je Krastins.

Oluja će samo jačati

“Rezultati nisu loši, no nije dobro to što će u parlamentu biti i članovi stranke Stabilnost!”, rekao je AFP-u 18-godišnji student iz Rige, a drugi je birač kazao da je odluku o glasanju donio na temelju sukoba koji bjesne u blizini.

“Imam 83 godine, proživio sam sovjetsku i njemačku vojnu okupaciju… Moj današnji izbor ovisi o tomu koja stranka najviše podupire Ukrajinu protiv ruske invazije”, rekao je AFP-u Verners Karklins.

Nakon glasanja predsjednik Egils Levits je rekao kako “ljudi vide i shvaćaju da smo već u oluji te da će ona samo jačati, a to ljude tjera da više razmišljaju o vlastitoj budućnosti i budućnosti zemlje.”

Uoči glasanja Levits je upozorio stanovnike da ne podupiru rusofone političare koji su “na početku ruske invazije na Ukrajinu oklijevali jasno izreći tko je agresor, a tko žrtva”.

Jasan izbor Harmonije

Latvija je zemlja kojom su stoljećima dominirali Teutonski vitezovi, pa Šveđani, Poljaci, i potom Rusi, a neovisnost je stekla 1918. prije nego što je potpala pod sovjetsku okupaciju od 1944. do 1990.

Poput stanovnika susjedne Poljske i njihovih baltičkih susjeda Litve i Estonije, i brojni Latvijci smatraju da je njihova zemlja ranjiva premda je članica EU-a i NATO-a.

Vlada na odlasku dala je snažnu potporu Ukrajini, povećala izdatke za obranu i angažirala se na većoj energetskoj sigurnosti.

Neki rusofoni stanovnici Latvije kažu da se službeno stajalište prema njima pogoršalo od početka rata te kako osjećaju da je njihov jezični i kulturni identitet doveden u pitanje.

Stranka Harmonija osudila je rusku invaziju na Ukrajinu, no bila je manje glasna u pogledu optužbi po kojima ruske snage čine zločine i krše ljudska prava.

Nils Usakovs, europarlamentarac iz Harmonije kaže kako vjeruje da je stranka izgubila velik dio biračke potpore jer je kritizirala poteze Moskve.

“Harmonija je morala izabrati – hoće li se ponašati odgovorno ili će se na populistički način igrati s nacionalnom sigurnošću i s državnim interesima. Stranka je napravila jasan izbor i osudila rusku agresiju u Ukrajini. Takvo stajalište nećemo mijenjati”, rekao je Usakovs za novinsku agenciju LETA-u.

Komentiraj