Ruska vladajuća stranka Jedinstvena Rusija predsjednika Vladimira Putina veliki je pobjednik parlamentarnih izbora održanih u nedjelju sa 44,5 posto glasova no uz nizak odaziv birača, pokazuje izlazna anketa instituta VCIOM.

Jedinstvena Rusija osvojila je 49 posto na prošlim parlamentarnim izborima 2011. Na nedjeljnim izborima je ostvarila bolji rezultat od LDPR-a (krajnja desnica) koji je dobio 15,3 posto, što je za četiri postotna boda bolje nego 2011. i Ruske komunističke partije s osvojenih 14,9 posto koja je u padu za pet bodova. Na četvrtom je mjestu stranka Pravedna Rusija s 8,1 posto.

“Možemo otvoreno reći da je naša stranka pobijedila”, rekao je na televiziji premijer Dmitrij Medvedev, nositelj liste Jedinstvene Rusije.

Vladimir Putin koji je bio uz njega, izrazio je zadovoljstvo zbog “dobrog rezultata” stranke, premda odaziv “nije bio među najvećima, ali je ipak bio dobar”. Ruski predsjednik je ocijenio da su ovi izbori važni jer su posljednji nacionalni izbori prije predsjedničkih 2018. na kojima će se Putin, a nitko u Rusiji i ne pomišlja na drugu mogućnost, kandidirati za četvrti mandat.

Izbore je zapravo obilježila slaba izlaznost. U 18.00 sati je bila manje od 40 posto, izvijestilo je središnje izborno povjerenstvo, dok je prije pet godina bila 51 posto.

Zbog prijevara na prošlim izborima u rujnu 2011. kada su stotine tisuća ljudi izašle na ulicu, Kremlj je ovaj put htio unijeti više transparentnosti u izborni proces.

Tako je ruski predsjednik za predsjednika središnjeg izbornog povjerenstva imenovao bivšu izaslanicu Kremlja za ljudska prava Elu Pamfilovu koja je zamijenila Vladimira Čurova kojeg je oporba optužila da je manipulirao rezultatima na nekoliko izbora.

Rad izbornog povjerenstva izravno je prenosila javna televizija i, još jedna novost, na njoj se razgovaralo o mogućoj prijevari kao što je “zatrpavanje” kutija listićima.

Liberalne oporbene stranke, jedine koje se otvoreno protive Putinovoj vlasti, nisu prešle izborni prag od pet posto, pokazuju izlazne ankete.

Više od 6500 kandidata natjecalo se za 450 mjesta u Državnoj dumi, donjem domu parlamenta.

Izbori se održavaju u vrijeme gospodarske krize izazvane ekonomskim sankcijama kojom Zapad kažnjava upletanje Moskve u sukob u Ukrajini te zbog pada cijena nafte. Istodobno Rusija proživljava najtežu krizu u odnosima sa Zapadom od završetka Hladnog rata. To su prvi parlamentarni izbori u zemlji otkako je Rusija pripojila Krim.