Bio je ekonomist, demograf, gospodarski povjesničar, sociolog sela, političar i sveučilišni profesor. Najveći hrvatski ruralist 20. stoljeća. Ima jedna osnovna činjenica bez koje se ne može razumjeti gospodarski život pasivnih krajeva: nad tim krajevima neprestano lebdi sablast gladi, pisao je u knjizi iz 1936. godine “Kako živi narod. Život u pasivnim krajevima”.

Bićanić je obilazio mjesta, najčešće u zaleđu, koja se nalaze u nepovoljnijim geografskim i klimatskim uvjetima, putujući željeznicom, a vrlo često i pješice, i bilježio razgovore s lokalnim stanovnicima. Knjiga ispituje sociološke aspekte kvalitete života u Hrvatskom zagorju, Gorskom kotaru, Lici i Dalmaciji, među planinskim stočarima u Primorju i Bosni, Dalmatinskoj zagori, na otoku Braču, u području Neretve, Posavine.

U knjizi je pisao: “Teške su to riječi, ali istinite: Tri četvrtine svih Hrvata nemaju kreveta. Kad se raspravlja o životnom standardu, onda se obično smatra, da k neophodnoj potrebi života svakog pojedinca, spada u najmanju ruku, barem krevet. To se računa u minimum udobnosti za čovječji život. Pa ipak, s gledišta cjelokupnog hrvatskog naroda moramo danas reći, da svi oni, koji imaju svoj vlastiti krevet spadaju, u stvari, među privilegirane”.

Rudolf Bićanić rođen je u Bjelovaru 1905., a umro u Zagrebu 9. srpnja 1968. godine.