ROMANA JERKOVIĆ: ‘Za tzv. prekoredaše ne bi smjelo biti tolerancije. Oni rade u direktnoj suprotnosti s načelima javnog interesa’

Romana Jerković, zastupnica SDPa u Europskom parlamentu, na plenarnoj sjednici prošlog tjedna izlagala je na temu cjepiva protiv koronavirusa koje je zapelo na europskoj razini jer proizvođači ne dostavljaju cjepivo dogovorenom dinamikom

Na plenarnoj sjednici EU parlamenta održanoj prošlog tjedna jedna od glavnih tema bila je cijepljenje protiv koronavirusa koje je zapelo na europskoj razini jer proizvođači ne dostavljaju cjepivo dogovorenom dinamikom. O tome zašto zajednička nabava ne daje očekivane rezultate vodila se i žestoka rasprava s predsjednicom EU komisije Ursulom von der Leyen koja je morala odgovarati na niz teških pitanja eurozastupnika koji su upozorili kako je kredibilitet EU-a na kocki i da su ekonomija i strpljenje građana na izmaku. Problematiziran je i proces odobrenja cjepiva u Europskoj agenciji za lijekove koja je inzistirala na provođenju propisanih procedura na uštrb brzine, za razliku od ostatka razvijenog svijeta, gdje se građani masovno procjepljuju kineskim i ruskim cjepivom, dok su bogatije zemlje prigrabile sva zapadna cjepiva.

Ursula Von der Leyen je priznala kako su napravljene greške, a osnovana je i kontaktna grupa između Europske komisije i Europskog parlamenta.

O tim temama tjednik Nacional razgovarao je s Romanom Jerković, zastupnicom SDP-a u Europskom parlamentu koja pripada grupi Progresivnog saveza Socijalista i demokrata, u čije ime je izlagala na temu cjepiva na plenarnoj sjednici. Članica je Odbora za industriju, istraživanja i energetiku (ITRE) te zamjenska članica u Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI) te je članica izaslanstva u Parlamentarnom odboru za stabilizaciju i pridruživanje EU-a i Albanije i izaslanstva u Odboru za parlamentarnu suradnju između EU-a i Rusije.

Liječnica, znanstvenica i pročelnica Zavoda za anatomiju, Romana Jerković pridružila se SDP-u 1999. i članica je Predsjedništva stranke. Bila je dogradonačelnica Rijeke od 2006. do 2008. i saborska zastupnica od 2008. u tri mandata. Od 2012. do 2013. bila je promatračica u Europskom parlamentu, na europskim izborima 2019. izabrana je u EU parlament, a svoju zastupničku dužnost počela je obavljati 1. veljače 2020., nakon Brexita.

Romana Jerković, zastupnica SDP-a u Europskom parlamentu koja pripada grupi Progresivnog saveza Socijalista i demokrata, prošlog tjedna se obratila pred govornicom, što se dosad nije moglo zbog pandemije. PHOTO: Europski parlament

NACIONAL: Kako komentirate cijepljenje preko reda nekih “privilegiranih” članova društva i ponašanje Alemke Markotić, njeno sudjelovanje na masovnoj misi na Stepinčevo i cijepljenje majke preko reda? Treba li Stožer dati ostavku?

Svi imamo roditelje, ali bismo trebali imati i svijest o tome kakvim se poslom bavimo. Trebali bismo imati i savjest, a ona je u ovom slučaju neispravna. Nevjerojatno je da i u bolesti ima “jednakijih“. Mislim da u javnosti ne bi smjelo biti tolerancije za tzv. prekoredaše. Cijepiti se preko reda ili omogućili drugima da se cijepe preko reda u direktnoj je suprotnosti s načelima javnog interesa. Što se tiče Stožera, oni već dugo lutaju u svojim odlukama, kopiraju tuđa rješenja bez imalo uvažavanja naših vlastitih specifičnosti, kasne u svemu, donose nelogične i diskriminatorne mjere, kompromitiraju se… Svi zajedno izgubili su u javnosti svaki kredibilitet, sad je to svima potpuno jasno i vrijeme je da odu.

NACIONAL: Kakva je atmosfera ovih dana u Bruxellesu, kako izgleda rad u EU parlamentu pod epidemiološkim mjerama?

Daleko smo od normalnog i uobičajenog. Zastupnici većinom rade on line u svojim uredima u matičnim zemljama. U parlamentu je sve poluprazno: hodnici, uredi, dvorana za plenarne sjednice… Osjeća se strah i rezerviranost u malobrojnim kontaktima. A ovo je posao koji upravo na toj interakciji i počiva. Nadam se da će se uskoro sve vratiti na staro.

NACIONAL: U ime kluba Socijalista i demokrata u EU parlamentu prošloga tjedna govorili ste na raspravi o europskoj strategiji cijepljenja, a održana je i rasprava s predsjednicom EU komisije Ursulom von der Leyen. Koje su bile vaše teze?

Pravo farmaceutskih kompanija na dobit ne može biti veće od prava na zdravlje, a zdravlje mora biti i ostati prioritet broj jedan – to je moja ključna poruka. Procijepljenost u Europskoj uniji je svega 3%, što je zabrinjavajuće pa sam postavila pitanje nije li prevelik naglasak u pregovorima s proizvođačima stavljen na nabavnu cijenu cjepiva, umjesto da prioritet budu brzina proizvodnje i sigurnost opskrbe. Činjenica je da smo podcijenili izazove vezane za složenost proizvodnje i distribucije cjepiva, ali i da smo precijenili obećanja farmaceutske industrije. Stoga sve opcije poput ustupanja prava na intelektualno vlasništvo nad patentom i kontrola izvoza moraju ostati na stolu. O načinu i brzini izlaska iz ove krize ovisi ne samo brzina našeg oporavka, već i pozicija EU-a u svijetu nakon pandemije.

 

‘Članovi Stožera kopiraju tuđa rješenja bez uvažavanja naših specifičnosti, kasne, donose nelogične mjere, kompromitiraju se… Izgubili su kredibilitet, sad je to svima jasno i vrijeme je da odu’

 

NACIONAL: EU komisija i Ursula von der Leyen izloženi su brojnim kritikama javnosti, medija i politike jer je dojam kako je EU loše ispregovarao isporuku cjepiva koje je zapravo platio unaprijed zato što je financirao istraživanja. Kakav je stav vaše političke grupacije u EU parlamentu? Tko snosi odgovornost za činjenicu da cjepivo ne stiže kako je planirano, već da odlazi prvenstveno zemljama koje plaćaju više?

Nema dvojbe oko toga tko snosi odgovornost – Europska komisija. Uostalom, predsjednica Ursula von der Leyen obraćajući se zastupnicima na plenarnoj sjednici vrlo otvoreno je priznala da su pogreške napravljene i da danas, nažalost, nismo u poziciji u kojoj smo se nadali biti. Preuzela je odgovornost za postojeću situaciju na sebe, ali puno toga nam je i prešutjela. I dalje ne znamo kako se moglo dogoditi da EK nije osigurao pravo na izume koje su farmaceutske kompanije razvile zahvaljujući javnom novcu. I ne samo to. Istovremeno je Komisija preuzela na sebe sve financijske rizike u slučaju ozbiljnih nuspojava nakon cijepljenja. Dakle, pokazalo se opravdanim zastupničko prozivanje Komisije oko transparentnosti ugovora. No sada je ključno usredotočiti se na izlazak iz ove krize, a Komisija u tome ima punu podršku socijaldemokrata u EP-u. Mi i dalje smatramo da je usvajanje Europske strategije za cjepivo koja podrazumijeva zajedničko i solidarno traženje rješenja bila ispravna odluka.

NACIONAL: I premijer Andrej Plenković svojedobno je najavio rat za cjepivo. Znači li to da će usprkos obećanjima kako će sve zemlje dobiti dovoljno cjepiva za svoje potrebe, zbog čega je posebno pohvaljen dogovor o zajedničkoj nabavi, na kraju pobijediti jači, odnosno oni koji imaju više novca?

Sjećate se situacije s početka pandemije kada su ljudi mahnito kupovali zaštitne maske ili toaletni papir vođeni mišlju da se moraju osigurati. Iz toga slikovito možemo povući paralelu pa reći da bi se ista stvar dogodila među državama po pitanju cjepiva, da nije bilo principa zajedničke nabave. Činjenica je da su neke države u boljoj poziciji od drugih, ali i one su svjesne da je i njima u interesu da se procijepi dovoljan broj građana u drugim državama. Ako jedna država procijepi 70% stanovništva, ona će od toga imati malu korist ako je situacija u susjednim državama dijametralno suprotna. Nema u ovoj borbi jednog ili dvaju pobjednika. Pobjednici smo svi ili nitko.

NACIONAL: Može li se još uvijek govoriti o zajedničkom odgovoru EU-a na pandemiju jer su neke zemlje poput Mađarske već kupile rusko i kinesko cjepivo ne čekajući odobrenje Europske agencije za lijekove?

Svima je ponestalo strpljenja vidjevši da isporuke cjepiva kasne, ali sve su zemlje i dalje posvećene zajedničkom odgovoru, upravo iz razloga koje sam već nabrojala. Mađarska je za ovo cjepivo izdala odobrenje po hitnom postupku zbog čega, baš kao i Velika Britanija, nije morala čekati autorizaciju Europske agencije za lijekove. No ako ova situacija potraje raste i rizik da će države članice pribjeći vlastitim rješenjima.

NACIONAL: Izgleda da su zemlje izvan EU-a bolje prošle, primjerice Srbija ima cjepiva koje dolazi sa svih strana i upravo razvija novi oblik turizma, onaj vakserski. Treba li Hrvatska postupiti na isti način?

Hrvatska je, za razliku od Srbije, članica Unije. Da nismo dio Europske unije, mislim da bismo još stajali u redu za cjepivo. Države članice ovlastile su Europsku komisiju da u njihovo ime pregovara s proizvođačima cjepiva u vrijeme kada još nismo znali tko će razviti cjepivo i kada, a doze su se raspoređivale prema proporcionalnom broju stanovnika i prema metodologiji Eurostata, dakle solidarno. No s druge strane Hrvatska je gospodarski ovisna o sektoru turizma i svako dodatno odugovlačenje u postizanju rješenja moglo bi biti pogubno za nadolazeću turističku sezonu.

NACIONAL: Kao liječnica, znanstvenica i sveučilišna profesorica, kako gledate na bunt Matice umirovljenika i Stranke umirovljenika protiv cjepiva AstraZenece koje navodno nije dovoljno efikasno za one iznad 65. godine koje je Hrvatska naručila najviše?

Nažalost, danas na internetu i društvenim mrežama prisutan je zabrinjavajuće velik broj netočnih i neprovjerenih informacija. Što se tiče cjepiva AstraZenece, Europska agencija za lijekove nikada i nigdje nije rekla da to cjepivo nije dobro, samo je istaknula da za stariju populaciju nema reprezentativni uzorak koji govori o kolikom postotku je ono učinkovito za ovu grupu. Ali ni za to više nema dvojbe nakon ovotjedne preporuke Svjetske zdravstvene organizacije za korištenje cjepiva u osoba starijih od 65 godina.

 

‘Kao članica Predsjedništva SDP-a glasala sam protiv raspuštanja organizacija u Zagrebu i Vukovaru jer to je iskaz političke nemoći. Treba više raditi na terenu, slušati članstvo, ne čekati da problemi eskaliraju’

 

NACIONAL: Epidemiološke mjere variraju od zemlje do zemlje članice EU-a i nisu usklađene, a i daju različite rezultate. U nekim zemljama vladaju policijski sat i lockdown, a brojke su i dalje visoke u zemljama poput Slovenije, Velike Britanije ili Portugala, dok je u Hrvatskoj situacija puno bolja nego prije dva mjeseca, iako dućani, frizeri i škole rade. Kako to tumačite?

Dogodila nam se najveća zdravstvena kriza u posljednjih 100 godina koja se velikom brzinom pretočila u gospodarsku, društvenu i političku sferu našeg života. Brzina širenja virusa iznenadila je mnoge vrhunske znanstvenike i političare. Mislim da je nesnalaženja bilo posvuda. Svaka regija, svaka država ima svoje različitosti i to se jasno očituje u mjerama koje su donesene, ali i u načinu na koji ih se njihovi građani pridržavaju. Dakle, iste mjere u različitim sredinama neće nužno polučiti iste rezultate. Mi trebamo voditi svoju politiku mjera, ali logičnu i nediskriminacijsku s ciljem da zaštitimo građane, smanjimo broj umrlih, spriječimo kolaps zdravstvenih sistema te ublažimo gospodarske posljedice.

NACIONAL: Kako komentirate javna prepucavanja znanstvenika na temu borbe protiv covida-19? Koliko je to štetilo povjerenju javnosti u znanost?

Prepucavanja znanstvenika, kako ste ih nazvali, svakako zbunjuju laike i stvaraju buku u komunikacijskim kanalima građana. No s druge strane mislim da su znanstvenici odigrali vrlo važnu ulogu u trenucima kada je Stožer nepravovremenim i krivim najavama i odlukama dovodio u opasnost sigurnost građana. Upravo zahvaljujući njima i njihovu pritisku, Stožer je ipak korigirao neke vrlo dvojbene odluke.

NACIONAL: Treba li se Hrvatska bojati novih sojeva virusa koji su već potvrđeni u mnogim europskim zemljama?

Svijet će postati nepodnošljiv ako ćemo neprestano živjeti u strahu, ali treba biti na oprezu i ne dopustiti da se situacija promijeni na gore. Kao i do sada, potrebno je pridržavati se mjera i biti odgovoran, ali nipošto stvarati paniku. Kao i kod cjepiva gripe koje se svake godine izmjenjuje i prilagođava novoj mutaciji tog virusa, znanstvenici će i u ovom slučaju, bude li to potrebno, doraditi cjepivo kako bi pružilo imunitet protiv novih sojeva koronavirusa. Svima je dosta trenutačne situacije i svi bismo se u što kraćem roku htjeli vratiti svojoj svakodnevici prije 2020., ali s novim sojem ili bez njega, to neće biti moguće sve dok dovoljan broj ljudi ne primi cjepivo.

NACIONAL: Kako ocjenjujete rad Nacionalnog stožera civilne zaštite, koliko su slušali struku, a koliko politiku? Je li u taj stožer trebalo uključiti i stručnjake iz ostalih stranaka, a ne samo iz HDZ-a jer se radi o pitanju nacionalne ugroze?

Rekla bih da je Stožer imao velike uspone i još veće padove, a oni su ovisili upravo o uplitanju politike u njihove odluke. Potpuno je jasno da je Stožer političko tijelo iza kojeg se skriva Vlada. Stožer im je poslužio za primanje udaraca, ali i kao politički PR koji im šapće „predsjednički su izbori, oprezno“, „lokalni su izbori blizu, oprezno“… I onda dolazimo do kontradikcija, netransparentnosti i dvostrukih standarda, što u konačnici vodi ka nezadovoljstvu i nepovjerenju građana. No pandemija je napravila i nešto dobro, otkrila je koliko sjajnih znanstvenika imamo. Spomenula bih svog kolegu, profesora Branka Kolarića, člana Znanstvenog savjeta Vlade koji je uporan i ustrajan u staloženom, racionalnom i znanstvenom objašnjavanju situacije i mjera. Tu su i moji kolege s Medicinskog fakulteta, imunolozi profesor Stipan Jonjić i Zlatko Trobonjača. Imamo sjajne znanstvenike, pustimo ih da rade svoj posao.

NACIONAL: Građanima Hrvatske i EU-a dosta je epidemioloških mjera i mnogima je egzistencija ugrožena. Od ponedjeljka su otvoreni fitness centri i teretane, a kafići će moći prodavati kavu za van, ali terase su zatvorene. Mnogi su se pitali zašto i prije nisu mogli raditi ako se kava prodavala na kioscima, bili su otvorene toplice, bazeni i skijališta, a ljudi se okupljaju na trgovima. Vidite li vi logiku u odlukama Vlade?

Kao liječnica i znanstvenica vrlo sam oprezna kad se radi o popuštanju mjera, ali mislim da ono što muči naše građane nisu samo mjere. Muči ih što opet ima jednakih i „jednakijih“. Razumijem njihov revolt. Kavu su smjeli prodavati svi osim onih kojima je to glavni posao – kafići. Jedno su vrijeme trgovine bile zatvorene, ali su trgovački centri bili otvoreni. Neki na sprovod mogu pozvati samo 25 ljudi, a drugdje su u redu okupljanja stotina ljudi. Dakle, to je ključni problem – glavinjanje kroz mjere, nekonzistentnost, nedosljednost.

 

‘Stožer je političko tijelo iza kojeg se skriva Vlada. Stožer im je poslužio za primanje udaraca, ali i kao politički PR koji im šapće ‘lokalni su izbori blizu, oprezno’. I onda dolazimo do kontradikcija i dvostrukih standarda’

 

NACIONAL: Na plenarnoj sjednici raspravljalo se i o suzbijanju posljedica pandemije i Mehanizmu za oporavak i otpornost. Vjerujete li da će Vlada Andreja Plenkovića znati iskoristiti 6 milijardi eura bespovratnih sredstava za pomoć gospodarstvu i tri dodatne milijarde u zajmovima u sljedeće tri godine?

Efikasnost države i Vlade najbolje ilustrira proces obnove Zagreba i Banovine nakon potresa. Je li moglo gore? Da se Vlada na tom primjeru pokazala brzom i učinkovitom, ja bih vjerovala da će biti u stanju iskoristiti 6 milijardi bespovratnih sredstava za pomoć gospodarstvu. No gotovo godinu dana nakon prvog potresa, Vlada još uvijek raspravlja o tome tko će i do kada voditi Fond obnove, a ljudi i dalje nemaju krov nad svojim glavama. Kao iz rubrike „Vjerovali ili ne“ čak i jedna tako velika nesreća kao što je potres na Banovini uspije na površinu izbaciti razne muljaže. Strah me i pomisliti što će se dogoditi i gdje će završiti sredstva iz Europskog fonda solidarnosti za obnovu od posljedica potresa. Isto vrijedi i za sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost koja su sjajna prilika za provođenje reformi, privlačenje investicija i ulaganje u digitalnu i zelenu tranziciju gospodarstva. Ta sredstva iznose 11% hrvatskog BDP-a i jedinstvena su prilika kojom možemo preokrenuti situaciju u našem gospodarstvu i udariti temelje novom razvoju Hrvatske. Živi bili pa vidjeli.

NACIONAL: Kako komentirate situaciju u SDP-u prije lokalnih izbora, raspušteni su zagrebačka i vukovarska gradska organizacija, a stranački vrh odlučit će o kandidatima za gradonačelnika? Je li opet na djelu unutarstranačka diktatura i ako SDP podbaci, treba li Peđa Grbin preuzeti odgovornost?

Kao članica Predsjedništva glasala sam protiv raspuštanja organizacija jer to smatram iskazom političke nemoći. Organizacije su se raspuštale i prije, za vrijeme Zorana Milanovića i Davora Bernardića. Namjere su sigurno bile dobre, ali je zato učinak bio katastrofalan. Žao mi je što su nam iskustvo i povijest slaba učiteljica jer te se organizacije ni dan danas nisu oporavile od raspuštanja. Umjesto raspuštanja organizacija mislim da treba više raditi na terenu, slušati članstvo, reagirati kada su problemi mali, a ne čekati da eskaliraju, njegovati dijalog i tražiti rješenja. A što se tiče odgovornosti, naravno da predsjednik preuzima odgovornost za loše rezultate, kao što je i najzaslužniji za dobre rezultate, ako ih ostvarimo.

NACIONAL: Kako komentirate izjave predsjednika Milanovića na temu pokreta Nisam tražila i njegove uvrede upućene ženskim udrugama i pravobraniteljici za ravnopravnost spolova? Kako bi se na takve izjave gledalo u Europi, u kojoj je pokret #MeToo potresao i javnu i političku scenu?

Žrtva je uvijek žrtva, tko god ona bila i koliko god bila poznata ili nepoznata. To nije samo pitanje žena, pitanje samo glumica ili holivudskih zvijezda. To je civilizacijsko pitanje i pitanje elementarne društvene pristojnosti. Sve ostalo oko toga nije mi u fokusu. Kao članica Izvršnog odbora PES-a Women, europskih socijaldemokratkinja, tu temu podigla sam na europsku razinu. Na posljednjoj sjednici izvršnog odbora razgovarali smo o širenju pokreta Nisam tražila u regiji, kao i o velikom broju prijava za spolno zlostavljanje u Hrvatskoj. To je rezultiralo medijskom kampanjom na društvenim mrežama i velikom podrškom žrtvama.

Komentiraj