‘Roboti su budućnost i u javnoj upravi, zdravstvu i bankama’

Nakon što je Gordan Jandroković, predsjednik Sabora, prošloga tjedna imao duhovitu raspravu s robotom Pepperom, Nacional je istražio koliko su roboti danas dio hrvatskog gospodarstva, koriste li ih tvrtke i zbog čega te je li istina da jedan robot može zamijeniti 12 ‘ljudskih’ radnih mjesta

U sklopu prošlotjedne Konferencije o budućnosti Europe predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković održao je zanimljivu raspravu – s robotom Pepperom. Robot je konferenciju pratio iz prvog reda, a imao je i nekoliko prigovora na način na koji je Jandroković otvorio konferenciju. Zanimljiva rasprava s robotom zapravo je bila dio performansa osmišljenog kako bi se pokazalo što nas sve čeka u budućnosti. Nacional je istražio koliko su roboti danas dio hrvatskog gospodarstva, koriste li ih tvrtke i zbog čega te je li zaista istina da jedan robot može zamijeniti 12 ‘’ljudskih’’ radnih mjesta.

Zdenko Kovačić, redoviti profesor na zagrebačkom Fakultetu elektronike i računarstva i voditelj Laboratorija za robotiku i inteligentne sustave upravljanja (LARICS), Zavoda za automatiku i računalno inženjerstvo, dio je tima koji je programirao Peppera. Primaran razlog Pepperova dolaska u Sabor je, pojašnjava Kovačić, bio medijski pojačati predstavljanje FER-ova Centra za umjetnu inteligenciju, jer je u okviru Konferencije o budućnosti Europe – vizija Hrvatske upravo FER-ov Centar izabran kao jedan od pozitivnih primjera u Hrvatskoj kad je riječ o razvoju društva okrenutom digitalizaciji, zelenim tehnologijama i umjetnoj inteligenciji: “Drugi, ne manje važan razlog, bio je taj što je percepcija humanoidnih robota u većine građana povezana upravo s digitalnim tehnologijama i umjetnom inteligencijom. Ideja o ovakvom šaljivom nastupu robota Peppera stigla je od Gordana Jandrokovića, a za Pepperovu šarmantnost i snalažljivost u ovoj prigodi zaslužni su mladi stručnjaci FER-a, postdoktorand Frano Petric i doktorand Ivan Hrabar, istraživači u FER-ovu LARICS-u. Pepper je namijenjen prvenstveno za ostvarivanje složene interakcije s ljudima i okolinom u kojoj se nalazi. Pepper može ostvariti govornu komunikaciju s ljudima, sposoban je prepoznati ljudska lica i njihove emocije te pomoću dodatne opreme, primjerice tableta, komunikaciju može proširiti i kroz virtualni kanal. Visok je 120 centimetara, težak 29 kilograma i ima vrlo privlačan izgled, što je iznimno važno za dobro prihvaćanje robota kao komunikacijskog partnera od strane djece i odraslih ljudi. Svojim izgledom podsjeća na ‘dobre ljude’ koji mogu pomoći, motivirati, biti kompanjoni u nekoj aktivnosti.”

Zdenko Kovačić, redoviti profesor robotike na zagrebačkom Fakultetu elektronike i računarstva i voditelj Laboratorija za robotiku i inteligentne sustave upravljanja (LARICS) koji je doveo robota peppera u Hrvatski sabor. PHOTO: Saša Zinaja/NFOTO

 

Kako kaže profesor Kovačić, u sklopu Centra za umjetnu inteligenciju na FER-u vrlo uspješno djeluju tri robotička istraživačka laboratorija. Najstariji je LARICS, Laboratorij za robotiku i inteligentne sustave upravljanja osnovan 1996. koji se u svojim počecima najviše bavio industrijskom robotikom, a danas se prvenstveno bavi razvojem i primjenom bespilotnih letjelica, heterogenih robotskih sustava i humanoidnih i animaloidnih robota u području industrijske proizvodnje, inspekcije nuklearnih postrojenja, poljoprivrede, medicine. Postoje još i LABUST, Laboratorij za podvodne sustave i tehnologije, te LAMOR, Laboratorij za mobilnu robotiku. Do sada je bilo nekoliko primjera gdje su razvijeni novi roboti do razine njihove komercijalne atraktivnosti, ali u većini slučajeva se, kao što je to slučaj s Pepperom, s postojećim robotima razvijaju nove aplikacije. Dobar primjer su, kaže Kovačić, roboti za inspekciju u nuklearnim elektranama, gdje za robote koje je konstruirao industrijski partner, tvrtka Hrid NDT iz Zagreba, razvijaju napredne sustave upravljanja, koji kao roboti za specijalne namjene završavaju u nuklearnim elektranama diljem svijeta. Otvorenost prema gospodarstvu i spremnost za suradnju na razvoju je nakon osnivanja Centra brzo prepoznata, pojašnjava Kovačić. Predstavljanje centra u Saboru željeli su iskoristiti kao javni poziv svima zainteresiranim za suradnju. To je vrlo brzo dalo učinak jer je isti dan nakon događanja u Saboru uslijedio poziv ravnatelja osječkog Centra za autizam za moguću suradnju, koja bi uključivala korištenje humanoidnih robota NAO i Pepper za moguće provođenje napredne terapije za djecu i osobe s poremećajem iz autističnog spektra.

Zdenko Kovačić kaže da često svojim studentima zna reći da ono što sada uče, njihova sadašnjost, ne mora nužno određivati njihovu budućnost: “Ja kao student automatike nisam imao niti jedan robotički kolegij. Diplomirao sam 1981., kako bi se znalo o kojem vremenu govorimo. Tada je, 1980-ih, došlo do male industrijske revolucije, jer su tadašnjim tvornicama automobila u potpunosti zavladali mikroprocesorski upravljani industrijski roboti pogonjeni električkim motorima. Hrvatska je u tom razdoblju svoje robote mogla nabrojati na prste. U posljednjih pet do deset godina svjedočimo intenzivnom prodoru robotike u hrvatsko gospodarstvo i pad cijena robota uz istovremeno njihovo funkcionalno poboljšanje dovelo je do toga da sada i manje tvrtke u svoje proizvodne procese uključuju robote. Ono što mene kao profesora robotike iznimno veseli je da interes studenata za studiranje robotike ne opada, dapače raste, i u ovih 30 godina otkad smo uveli robotičke kolegije, hrvatsko gospodarstvo je dobilo najmanje tisuću stručnjaka s osnovnim znanjima o robotičkim tehnologijama. Ulazak Hrvatske u Europsku uniju za robotiku u Hrvatskoj značio je veliku šansu i sadašnji trendovi pokazuju da za robotičare vrijedi moto ‘vrijeme je na našoj strani’.”

 

‘U ovih 30 godina hrvatsko gospodarstvo je dobilo najmanje tisuću stručnjaka sa znanjima o robotičkim tehnologijama’, kaže Zdenko Kovačić, profesor robotike

 

Je li moguće da robot može zamijeniti 12 ‘’ljudskih’’ radnih mjesta. Kako kaže Kovačić, jedan je od pokretača razvoja robotike ljude osloboditi poslova koji su fizički prezahtjevni, preopasni ili naprosto iritirajući zbog svoje zaglupljujuće jednoličnosti: “Mi u okviru projekta HEKTOR u suradnji s kolegama s Agronomskog fakulteta u Zagrebu radimo na razvoju heterogenog robotskog sustava koji bi obavljao poslove prskanja i skidanja mladih izdanaka sa stabala vinove loze u strmim mediteranskim vinogradima na poluotoku Pelješcu i na našim jadranskim otocima. Ovdje bi zamjena spomenute brojke od 12 ljudi jednim robotom bila savršeni cilj. Kako mogućnosti robota da obavljaju više različitih poslova rastu s razvojem novih tehnoloških rješenja, tako i taj broj ljudi koje bi robot mogao zamijeniti također raste, ali taj proces je još uvijek pomalo spor i futuristički.”

Centar za umjetnu inteligenciju osnovan je kao logična posljedica jačanja istraživačkih laboratorija na FER-u i njihove spremnosti da surađuju međusobno i s gospodarstvom, jer je to najbrži put do ostvarivanja visoke dodane vrijednosti novom proizvodu ili usluzi koji trebaju neki element iz područja umjetne inteligencije. To potvrđuju i iz Ministarstva znanosti i obrazovanja. Kažu da se Hrvatska želi razvijati u smjeru gospodarstva visoke dodane vrijednosti, a za to su neophodna ulaganja u istraživanje i razvoj te povezivanje industrijskog i akademskog sektora. Promocija visokih tehnologija je posebno važna radi toga da se čim više učenika usmjerava u zanimanja i studije povezane sa STEM-om, kako bi se industrija utemeljena na visokim tehnologijama mogla razvijati. U Ministarstvu kažu:

“Ministarstvo osigurava okvir za financiranje razvoja visokih tehnologija na sveučilištima, institutima i gospodarstvu. Ono to čini kroz projektne investicije iz državnog proračuna i iz EU fondova. Primjerice, Ministarstvo iz EU fondova podupire Znanstveni centar izvrsnosti za znanost o podatcima i kooperativne sustave koji uključuje 13 partnerskih organizacija iznosom od 38 milijuna kuna. Za razvoj današnje robotike važna je suradnja na globalnoj razini. Znanstvene grupe i poduzeća koja razvijaju robotiku trebaju usvojiti ekspertize iz raznih interdisciplinarnih znanosti: inženjerstvo kontrole, algoritmi za audiovizualno procesuiranje, računarstvo visokih performansi, dizajn, mehanika, znanost o materijalima, biologija.”

Tvrtka Franck uvela je robotizaciju 2015. s ciljem postizanja veće proizvodne učinkovitosti i fleksibilnosti u proizvodnji, kaže Zoran Škevin, izvršni direktor lanca opskrbe u Francku

 

Najveći izazov je, kažu u Ministarstvu znanosti i obrazovanja, u tome što potpora za ovakve projekte treba biti veća te se na razini i javnih sredstava i privatnih investicija moraju izdvojiti veća ulaganja:

“S obzirom na to da su takva ulaganja dugoročna, profit i rezultati su vidljivi tek nakon nekoliko godina ili čak desetljeća te je često teško opravdati povećanje iznosa ulaganja u istraživanja. Također, hrvatska sveučilišta i fakulteti trebaju značajno povećati svoju suradnju s poduzećima, svoja istraživanja u većoj mjeri orijentirati na tehnologije koje su od interesa gospodarstvu i takve projekte ugraditi u kriterije napredovanja. Ministarstvo u okviru Nacionalnog programa oporavka i otpornosti planira provedbu ciljane reforme koja podrazumijeva stvaranje novog poticajnog modela za napredovanje u karijeri istraživača u STEM i ICT područjima, kao i reformu koja će na institucionalnoj razini potaknuti suradnju s poduzećima uz predviđena ulaganja od skoro dvije milijarde kuna.”

U Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja kažu da su rast i razvoj novih tehnologija unijeli niz promjena u svim društvenim sferama. Hrvatskom gospodarstvu, posebice IT industriji, otvorili su niz prilika, ali i donijeli neke nove izazove: “U Hrvatskoj se u sklopu razvoja i istraživanja na pojedinim tehničkim fakultetima radi na prototipovima novih robota, primjerice Ronna u zdravstvu ili spomenuti robot Pepper za komunikaciju i pomoć ljudima. Svaki robot, nakon proizvodnje, mora biti certificiran u sigurnosnom i funkcionalnom smislu. Tek nakon certificiranja slijedi uvođenje robota u proizvodne ili uslužne djelatnosti. Osim toga, potrebno je usvojiti razna znanja kako bi promjena izazvana uvođenjem robota u svakodnevicu imala maksimalan učinak. Posljednje desetljeće bilježi snažan rast, razvoj i primjenu robota u svakodnevnim aktivnostima. Broj robota se kontinuirano povećava te će taj proces u skoroj budućnosti, uz primjenu umjetne inteligencije, dobiti sasvim novu dimenziju od izvršavanja poslova do autonomnog odlučivanja i rješavanja problema.”

U Ministarstvu gospodarstva procjenjuju da u proizvodnim djelatnostima u Hrvatskoj ima oko 20 robota na 10.000 zaposlenih. Relativno mali broj robota u usporedbi s nekim drugim zemljama posljedica je posebnosti hrvatskog proizvodnog gospodarstva u kojem su manje zastupljene industrije bazirane na robotskim sustavima, kao što su autoindustrija ili proizvodnja elektroničkih komponenti.

 

‘U Hrvatskoj se broj robota povećava te će taj proces dobiti novu dimenziju od izvršavanja poslova do autonomnog odlučivanja i rješavanja problema’, kažu u Ministarstvu znanosti

 

Nacional je istražio i kako roboti funkcioniraju u ‘’na terenu’’, u samim tvrtkama, proizvodnim pogonima, koliko pomažu i jesu li zamijenili radna mjesta. Kako kažu u Korporativnim komunikacijama Podravke, u proizvodnim procesima te tvrtke trenutačno je dvadesetak robota. Prvi je nabavljen 1999. godine za Tvornicu juha i Vegete:

“Roboti uglavnom obavljaju jednostavnije repetitivne proizvodne poslove kao što su poslovi pakiranja jediničnih proizvoda, slaganje kutija i paketa na paletu te paletiziranje gotove robe. Iskustva su pokazala da robot u proizvodnom procesu zamjenjuje od minimalno dva do maksimalno dvanaest radnika, ovisi o konkretnom proizvodnom procesu. Robotizacijom pojedinih proizvodnih procesa dolazi do smanjenja broja radnika u proizvodnim pogonima, a najčešće se radi o težim fizičkim poslovima te poslovima ručnog manipuliranja proizvodima. Prilikom procesa automatizacije proizvodnje investiranjem u robote provodi se proces edukacije i osposobljavanja postojećih radnika. Cijena sata rada robota višestruko je manja od sata rada radnika te roboti u proizvodnim procesima u pravilu podižu kapacitete proizvodnih linija. Cijena robota prvenstveno ovisi o složenosti radnji koje izvodi, kapaciteta i kompleksnosti i nivo automatizacije kompletnog pakirnog sustava. Kreće se od 100.000 eura za najjednostavnije robotske ruke i manipulatore, na više. Povrat na investiciju ovisi, a prosječno je povrat na uloženo od pet do šest godina.”

Atlantic Grupa u svome logističko distributivnom centru u Velikoj Gorici koristi flotu robota namijenjenih za samostalnu vožnju, koji imaju kapacitet prijenosa tereta od 800 kilograma i dizajnirani su za sigurno kretanje među ljudima, opremom i logističkim vozilima. Iz Atlantic Grupe kažu: “Uvođenjem ovih strojeva cilj nam je eliminirati prazan hod naših radnika te im stvoriti potrebno vrijeme za onaj dio procesa u kojem radnici mogu, bez velikog fizičkog zamora, dati dodanu vrijednost logističkom procesu. Atlantic Grupa i osječka robotička firma Gideon Brothers još su 2019. pokrenule projekt razvoja inteligentne modularne platforme za upravljanje procesima u logistici, uključujući i posebno rješenje za integraciju autonomnih mobilnih robota u sustav za upravljanje skladištem (WMS). Ovaj projekt obje tvrtke su prijavile na natječaj za sufinanciranje iz europskih strukturnih i investicijskih fondova Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja – faza II. Želimo razbijati famu o robotima koji uzimaju poslove. Radi se zapravo o suradnji ljudi i robota, gdje repetitivne zadatke preuzimaju roboti i tako omogućuju ljudima da se usredotoče na kreativniji rad i nadzor, povećavajući zadovoljstvo radnika te, naravno, ukupnu učinkovitost poslovanja. Nesumnjivo svjedočimo revoluciji robota u raznim industrijama, koju prate i promjene stavova. Oni više nisu prijetnja poslovanju ili egzistenciji radnika, već je iskustvo pokazalo da mogu biti koristan alat, radeći zajedno s ljudima kako bi ulogu čovjeka učinili lakšom, ispunjenijom i produktivnijom.”

‘Želimo razbijati famu o robotima koji uzimaju poslove’, kažu u atlantic grupi koji su robote u poslovanje uveli 2019. godine

 

Slično o pitanju robotskog ‘’uzimanja’’ poslova od ljudi razmišljaju i u tvrtki Tokić, koja je – u ožujku 2019. – uvela robota u svoje poslovanje, s ciljem optimizacije uoči širenja na EU tržište. Od tada u Tokiću je, kažu u toj tvrtki, u gotovo svim odjelima danas oko 150 softverskih robota, ponajviše tamo gdje se provode uzastopni ponavljajući procesi kao što su računovodstvo, nabava, skladište, prodaja:

RPA (Robotska automatizacija procesa) i AI tehnologija pokazali su se nadasve korisnim u unaprjeđenju svakodnevnog poslovanja, ali su omogućili i da se djelatnici fokusiraju na druge vrste poslova, koji kupcima donose dodanu vrijednost. Potpuno je pogrešna teza da ljudi gube radna mjesta zbog robota, barem u Tokiću. Bez softverskih robota neke procese i izvještaje koji uvelike utječu na poslovnu strategiju danas ne bismo niti imali – zaposlenik nikada ne bi mogao tolike količine informacija skenirati, izvući, unijeti te jamčiti točnost. Zaposlenici čije poslove danas obavljaju roboti i dalje su dio Tokića, samo što rade neke bolje poslove s kreativnijim zadacima i u kontaktu su s kupcima. U Tokiću je učinak robotizacije, a time i uštede, vrlo vidljiv – samo prošli mjesec roboti su odradili 440.000 zadataka.”

Kako kažu u Tokiću, sve je veća osviještenost u javnosti da RPA tehnologija doprinosi razvoju gospodarstva u Hrvatskoj. U ovakvim procesima leži ogroman potencijal te oni smatraju da će budućnost biti ‘’robotizirana’’ i primjenjiva u raznim granama industrije kao što je javna uprava, zdravstvo, telekomunikacije, banke, osiguravajuće kuće. Globalno, pozitivan trend očitava se i u akvizicijama i izlascima pojedinih RPA tvrtki na burzu. Neke domaće tvrtke su se odlučile za razvoj internih timova dok pojedine kompanije rade s vanjskim partnerima.

 

‘Roboti više nisu nikakva prijetnja poslovanju ili egzistenciji radnika, već je iskustvo pokazalo da mogu biti koristan alat, radeći zajedno s ljudima’, kažu u Atlantic Grupi

 

I tvrtka Franck uvela je robotizaciju s ciljem postizanja veće proizvodne učinkovitosti i fleksibilnosti u proizvodnji. Kako kaže Zoran Škevin, izvršni direktor lanca opskrbe u Francku, u njihovu pogonu čajeva postoji sustav za automatsko kartoniranje čajeva koji čine dva robota:

“Oni su stavljeni u pogon 2015. u sklopu investicijskog ciklusa kojim smo s 20 milijuna kuna, uz skladište sirovina i ambalaža, potpuno rekonstruirali naš pogon čajeva koji je danas jedan od najmodernijih u ovome dijelu Europe. Iako roboti danas postaju sve sofisticiraniji i sposobniji za složenije operacije, oni ne zamjenjuju radnu snagu već prije svega neke repetitivne ili fizički teške i potencijalno opasne zadatke. Tako je nekoliko naših radnika, koji su bili angažirani u dijelu proizvodnog procesa pakiranja i paletizacije, preraspoređeno na druge radne zadatke unutar proizvodnje. Potreban kadar za upravljanje ovakvim sustavima uključuje mehatroničare koji imaju dobro poznavanje tehničkih sustava te su zaduženi za provjeru kvalitete sustava, testiranje i održavanje strojeva te rad na novim tehničkim dostignućima.”

Boris Gotovac, direktor razvoja IT i telekomunikacijskih usluga A1 Hrvatska, kaže da oni trenutačno imaju na produkciji više od 80 robota, odnosno robotizirali su više od 80 procesa u kompaniji

 

I u tvrtki A1 su 2019. robotizacijom i digitalizacijom automatizirali dio procesa i tako zaposlenike oslobodili repetitivnih zadataka te ih usmjerili prema onima koji su kreativniji i gdje se mogu razvijati. Kako kaže Boris Gotovac, direktor razvoja IT i telekomunikacijskih usluga A1 Hrvatska, trenutačno imaju na produkciji više od 80 robota, odnosno robotizirali su više od 80 procesa u kompaniji, na čemu surađuju sa startupom Neyho:

“Roboti nam pomažu u različitim pozadinskim aktivacijskim procesima usluga za korisnike, kod korisničkih upita, u nabavnim procesima, prodaji, financijama i IT odjelu. Razvili smo machine learning model za usmjeravanje e-mailova koje nam šalju korisnici. Ovaj model pomaže kolegama ubrzavajući proces odgovaranja na upite naših korisnika koji dolaze kroz kanale elektroničke pošte. Glavni benefit ovog rješenja za nas interno je ubrzanje procesa odgovaranja na e-mailove i ušteda vremena i novca te pojednostavljenje procesa za krajnje agente koji odgovaraju

Komentiraj