ROBERT KOHORST: ‘Ne vjerujem da će biti zaokreta u odnosu prema Hrvatskoj ako dođe do promjene na čelu SAD-a’

Autor:

Saša Zinaja/NFOTO

AMERIČKI VELEPOSLANIK U HRVATSKOJ ROBERT KOHORST govori o odnosima Hrvatske i Sjedinjenih Američkih Država nakon nedavnog posjeta državnog tajnika Mikea Pompea i uoči odluke hrvatske vlade o kupnji flote vojnih aviona

Samo je tjedan dana do američkih predsjedničkih izbora koji će se, nakon višemjesečne oštre predizborne kampanje aktualnog republikanskog predsjednika Donalda Trumpa i njegova izazivača iz Demokratske stranke Joea Bidena, održati u utorak, 3. studenoga. Uz pandemiju covida-19 koja je u SAD-u odnijela preko 200 tisuća života, kampanju su uvelike opteretile i međusobne optužbe dvojice kandidata koji se nisu štedjeli ni u debatama niti u komunikaciji s biračima. Ipak, posljednja TV debata bila je puno pristojnija i sadržajnija od prethodne, koja je ostala upamćena kao jedna od najneugodnijih u novijoj američkoj povijesti. U tijeku predizborne kampanje Hrvatsku i zemlje regije posjetio je američki državni tajnik Mike Pompeo, koji se u Dubrovniku susreo s premijerom Plenkovićem i članovima Vlade, dok je sastanak s predsjednikom Republike Zoranom Milanovićem izostao. Do polovice studenoga trebale bi biti objavljene dvije najbolje ponude za kupnju 12 borbenih aviona između Francuske, SAD-a, Švedske i Izraela.

O tim temama tjednik Nacional razgovarao je s američkim veleposlanikom Robertom Kohorstom, koji je na dužnost u Hrvatskoj stigao početkom 2018. godine. Po obrazovanju je pravnik, a doktorat iz prava stekao je 1978. na Sveučilištu u Michiganu. Veliki dio profesionalne karijere proveo je u poduzetništvu i istaknuo se u pravu, nekretninama i financijama. Od 1991. predsjednik je i osnivač društva Everest Properties u Pasadeni.

Primio je i brojne nagrade za akademska ostvarenja i javno djelovanje u Kaliforniji. Kao uspješni biznismen od dolaska u Hrvatsku zalagao se za poboljšanje poslovne klime za američke investitore, o čemu je često govorio u javnosti, pa tako i na skupu održanom u rujnu ove godine u organizaciji Američke gospodarske komore u Hrvatskoj (AmCham).

NACIONAL: Američki predsjednički izbori su vrlo blizu; kako komentirate posljednju TV debatu, održanu prošloga petka oko tri ujutro po hrvatskom vremenu?

Probudio sam se rano ujutro i pratio debatu uživo i smatram da je bila upravo onakva kakva bi i trebala biti. Kandidati su govorili o konkretnim temama, pokazujući razlike u svojim stavovima, što je bilo korisno za američke birače, kako bi na temelju tih informacija mogli donijeti odluku o tome za koga glasati.

NACIONAL: Kad se mogu očekivati rezultati izbora i hoće li ih predsjednik Trump priznati, budući da će milijuni Amerikanaca glasati dopisno?

Kao što je poznato, 3. studenoga je izborni dan, a svaka savezna država različito prebrojava glasove. Ljudi su već počeli glasati dopisno i moglo bi potrajati nekoliko dana dok se svi ti glasovi konačno zbroje. Naravno, uvijek postoji mogućnost da netko zloupotrijebi takav način glasanja, ali mi imamo uspostavljene sustave i procedure kako bismo tu mogućnost minimalizirali. Ono što je važno – imat ćemo slobodne i poštene izbore u Sjedinjenim Državama i ljudi će moći svojom voljom izabrati sljedećeg predsjednika, senatore i kongresmene. Mislim da SAD uvijek odradi dobar posao na izborima. Je li to savršen sistem? Naravno da nije, kao što nije nigdje, ali je dobar. No uvjeren sam da će oba kandidata poštovati rezultate izbora.

NACIONAL: Nedavno je Hrvatsku posjetio američki državni tajnik Mike Pompeo. Koliko je američka strana zadovoljna tim posjetom? Znamo da nisu potpisani sporazumi o ukidanju viza za hrvatske građane, što se na neki način očekivalo…

Državni tajnik Pompeo rekao je da je Hrvatska zadovoljila jedan od najvažnijih koraka u Programu ukidanja viza, a to je smanjenje broja odbijenih viza na ispod tri posto. To je zahtijevalo dosta posla i našeg veleposlanstva i hrvatske vlade, kao i hrvatskih građana koji su zatražili vize, tako da smo jako sretni zbog činjenice da smo nakon tolikih godina zadovoljili svoje kriterije. Dakako, još uvijek postoji niz dokumenata koji moraju biti potpisani i implementirani, no i tu vidimo napredak. Prošloga tjedna potpisali smo Sporazum o evidenciji imena putnika, što je također važan korak. I ono što je najvažnije, vidim entuzijazam na jednoj i na drugoj strani da se taj proces privede kraju. Epidemija covida-19 mogla bi sve malo usporiti – možda će nam trebati nekoliko mjeseci više nego što smo planirali, ali najvažniji je entuzijazam da se posao završi. I zato vjerujem da ćemo u skorom roku postići cilj.

 

‘SAD je u posljednjih nekoliko godina aktivniji i prisutniji u ovoj regiji nego prije. Mi prepoznajemo važnost odnosa između naših dviju zemalja i važnost Hrvatske kao stabilne zemlje koja može pomoći drugim državama’

 

NACIONAL: Mediji su to odgađanje ukidanja viza objasnili kao kaznu hrvatskoj strani zbog suradnje s Kinom, koja tu gradi velike infrastrukturne projekte. I državni tajnik Pompeo upozorio je Hrvatsku kao svog saveznika da bude oprezna u poslovima s Kinom. Je li, dakle, riječ o nekoj vrsti kazne?

Ne vidim tu nikakvu kaznu. Državni tajnik jasno je rekao da je Kina dobrodošla kao konkurent u poslu, sve dok to radi pošteno i transparentno, poštujući vladavinu prava, što nije uvijek bio slučaj. Zato ohrabrujemo Hrvatsku da dobro provjeri sve ponuđače, njihovu vjerodostojnost, osobito u velikim strateškim projektima, kako biste mogli dobro procijeniti tko su vaši partneri i možete li im vjerovati na duge staze. Inače, smatram da je međusobna trgovinska razmjena između SAD-a i Hrvatske podcijenjena – nedavno smo provjerili brojke u našem Odjelu za trgovinu i prema tim podacima, vrijednost trgovine SAD-a s Hrvatskom je oko dvije milijarde dolara. Što znači da je odnos uvoza i izvoza 50:50. To je vrlo uravnotežen odnos u trgovini, koji dokazuje da je izvoz u SAD znatno viši nego u neke druge države, gdje je taj odnos ponekad 80:20 na štetu Hrvatske. Vjerujemo da je naš trgovinski odnos s Hrvatskom značajan, no naravno da ima potencijala za rast, kada Hrvatska postane poslovno prijateljskije okruženje.

NACIONAL: Za to ste se osobno zalagali od početka svog mandata u Hrvatskoj. Vidite li neke konkretne pomake?

Da, od početka sam ohrabrivao hrvatsku stranu i istina je da je to jedna od mojih omiljenih tema. Naime, kad sam tu stigao, osjećao sam da Hrvatska nije najbolje razumjela što treba učiniti kako bi postala privlačnija za investitore i pokretanje biznisa. Posljednjih godina čini mi se da je hrvatska strana to shvatila, a sada te promjene treba implementirati. To ne ide preko noći, no najvažniji je taj prvi korak – a to je uvidjeti što treba učiniti. Moja poruka je danas drugačija. Ona više ne glasi „otkrijte problem“, već „odradite taj težak posao kako biste postigli promjene“. Iako vidim da se promjene cijelo vrijeme događaju, trebalo bi se na njima raditi brže. Naravno da i dalje postoje neke prepreke, no usprkos tome, preko 100 američkih kompanija ovdje razvija posao, uložile su više od milijardu dolara dioničkog kapitala i otvorile tisuće radnih mjesta. To je dokaz da je u Hrvatskoj moguće poslovati i da su američki investitori tu itekako prisutni. Što je bolja investicijska klima, to će biti više investicija. Amerikanci, a osobito oni hrvatskog porijekla, željeli bi doći, vratiti se i uložiti svoj novac. Olakšajte im to.

NACIONAL: Kako komentirate izjave predsjednika Republike Zorana Milanovića o tome da se posjet državnog tajnika dogodio prekasno, kao i da je Mike Pompeo došao „uvaljivati američke ratne avione“?

Postoje stotine zemalja diljem svijeta koje priželjkuju posjet američkog državnog tajnika. Osobno mi je vrlo drago što je državni tajnik Pompeo odlučio posjetiti Hrvatsku i pokazati da je to zemlja na koju treba staviti naglasak. Smatram da to treba shvatiti kao priznanje zemlji kojoj SAD posvećuje posebnu pažnju. Nikako ne mislim da je to bilo prekasno jer je sasvim jasno da je teško doći u svaku zemlju koja to očekuje. Pompeo nije tu došao kako bi prodavao avione F-16, dapače, u svojoj je izjavi jasno naznačio da je to suverena odluka Hrvatske koja sama mora procijeniti što je u najboljem interesu zemlje i njenih građana. Naravno, isto tako je dao do znanja kako bismo mi rado da Hrvatska kupi nove avione F-16, i to ne samo zato što se radi o američkim avionima, već i zato što smatramo da biste za svoj novac dobili adekvatnu vrijednost. Ne radi se tu samo o cijeni aviona, već i o dugoročnoj suradnji između naših dviju zemalja. Nijedna druga država nije donirala vojnu pomoć vrijednu 700 milijuna dolara, ni s jednom drugom državom nemate toliko zajedničkih vojnih vježbi. Ako kupite avione F-16, bit ćete dio kluba, odnosno flote od tisuću aviona F-16 koji su već u Europi, što podrazumijeva interoperabilnost i zajedničke vježbe. Mi doista smatramo da je vrijednost ponude za kupnju novih F-16 nešto na što bi se Hrvatska trebala fokusirati, a ako tako učinite, smatramo da ćete napraviti pravi izbor.

NACIONAL: Ima li naznaka kada će hrvatska vlada o tome odlučiti?

Koliko mi je poznato, 11. studenoga će se objaviti najbolje finalne ponude. Hrvatska vlada je najavila da bi do kraja godine odluka trebala biti donesena. No zbog epidemije covida-19 mislim da je sve moguće, pa i odgode takvih odluka. Prvo se moramo pobrinuti da ljudi budu sigurni i zdravi, a onda ćemo se baviti ostalim pitanjima.

NACIONAL: Hrvatska je još u šoku zbog napada na zgradu Vlade RH, počinitelj je radikalizirani mladić, odrastao uz oca branitelja, opsjednut oružjem. Možete li povući neke paralele s SAD-om, s obzirom na to da ste i tamo svjedočili brojnim sličnim napadima „vukova samotnjaka“ na nevine žrtve?

Mi u svakom slučaju osuđujemo sve vrste nasilja poput ovoga i u SAD-u radimo sve što možemo kako bismo takve napade spriječili, što nije lako. No teško je generalizirati kada su u pitanju ovakvi slučajevi jer, kao što ste rekli, počinitelj je bio vuk samotnjak i doista ne znam puno o okolnostima koje su ga motivirale na takav strašan čin. Nažalost, to se događa i u SAD-u, i u Francuskoj, i u Belgiji, i u Iraku… A sad smo svjedočili takvom nasilnom napadu i u Hrvatskoj. Više nije neobično da se takvi incidenti događaju diljem svijeta, a mi svi moramo dati sve od sebe kako bismo ih spriječili.

 

‘Predsjednik Milanović je dao neke pozitivne izjave o tome da bi Hrvatska trebala kupiti američke avione F-16. Nadam se da će nam biti partner jer se dosad nismo imali priliku oko toga više angažirati’

 

NACIONAL: Što je ključni problem – oružje, nacionalizam, govor mržnje, netrpeljivost prema drugačijima?

Doista ne znam što nekoga motivira da ubija nevine ljude. Potpuno mi je neshvatljivo da itko igdje radi takve stvari. Zapravo, čini mi se da nitko i ne može razumjeti što motivira te ljude za tako strašne stvari.

NACIONAL: U Hrvatskoj je još puno ilegalnog oružja po kućama, zaostalog iz Domovinskog rata. S druge strane, brojni američki građani bore se protiv legalnog posjedovanja oružja, što predsjednik Donald Trump i dalje zastupa. Očekujete li neke promjene u njegovoj politici?

Kao prvo, moram istaknuti da Drugi amandman američkog Ustava jamči svakom građaninu pravo na posjedovanje oružja i očito je da to pravo građanima nitko ne želi oduzeti. Tu se zapravo puno više radi o pitanju koje oružje i kako ga regulirati. Mi kontinuirano radimo na tome da na tom planu postanemo bolji, odnosno da definiramo koje je oružje prikladno za građane i kako nadzirati njegovu upotrebu. Dakako, to je proces koji se neće zaustaviti na prvoj instanci jer moramo pronaći ravnotežu između prava građana da posjeduju oružje i prava da ljudi ostanu sigurni.

NACIONAL: Kako ocjenjujete situaciju u BiH i hrvatsku politiku prema toj susjednoj zemlji? Mike Pompeo najavio je da će SAD ostati i dalje diplomatski angažiran na tom prostoru, znači li to da se američka politika zalaže za promjene izbornog zakona ili promjene Daytona, na što su često pozivale sva tri konstitutivna naroda?

Kao što ste rekli, radi se o vrlo kompliciranom pitanju i mi bismo željeli da Hrvatska, kao članica EU-a i NATO-a, pruža podršku zemljama u regiji i njihovim aspiracijama za članstvo u euroatlantskim integracijama, jer će na tom putu doći i do poboljšanja vladavine prava i stanja demokracije u tim državama. Važno je da Hrvatska na tome ustraje, a kako to radi i na kojim razinama, to je ipak izvan moje ekspertize. Želimo da Hrvatska surađuje i ohrabruje izborne reforme i one promjene koje poštuju pravo naroda u BiH u skladu s međunarodnim dokumentima koji su potpisani. No ja doista nemam komentar o tim određenim prijedlozima.

NACIONAL: Iako je predsjednik Trump organizirao sastanak između predstavnika Srbije i Kosova na najvišoj razini, po mnogima nije postignut nikakav povijesni sporazum jer Srbija i dalje odbija priznati Kosovo. Kakva su očekivanja od daljnjeg razvoja situacije?

Kao prvo, mnogo ljudi smatra da to jest bio povijesni sporazum, no naravno da postoje razlike u tome kako ga se karakterizira. Bio povijestan ili ne, to zapravo nije važno. Važno je da je učinjen prvi korak u dugom proces. Dugo su stajala neka neriješena pitanja između Srbije i Kosova, kao i u regiji. Jedini način rješavanja problema jest korak po korak. Vrlo nas je ohrabrila činjenica da su obje strane pristale zajedno doći na razgovor u Washington. I zato je ovo vrlo važan korak u uspostavljanju dijaloga i komunikacije među ljudima, a na tome možete početi graditi dalje. Kao što znate, SAD je priznao Kosovo i bilo bi nam drago da to učine i druge države. Ipak, hoće li i kada Srbija to učiniti, ne mogu predvidjeti, jer je to njihova odluka. No kako god se ta situacija bude razvijala, smatram kako je nužno da zemlje nastave s razgovorima u kojima će rješavati sve više i više međusobnih razlika, korak po korak, sve dok ne dođu do konačnog rješenja.

NACIONAL: Posljednjih godinu dana svjedočimo prosvjedima u brojnim američkim gradovima zbog ubojstava crnih građana i nasilja policije prema njima. Prema procjenama mnogih analitičara, rasizam je u zabrinjavajućem porastu, a jedan od razloga je i retorika predsjednika Trumpa. Vaš komentar na takve pojave i optužbe?

Sjedinjene Američke Države pokušavaju se boriti protiv rasizma i nejednakosti više od 150 godina. I to je proces u kojem napredujemo, ali još nismo tamo gdje bismo trebali biti. Postoji još puno mjesta na svijetu u kojima se trebamo fokusirati na ljudska prava i baviti se pitanjima koja su i dalje neriješena. I prosvjedi u SAD-u također su dio tog procesa. Oni podsjećaju ljude na to da bismo mogli biti bolji iz dana u dan. Vjerujem da većina Amerikanaca odobrava miroljubive prosvjede koji nam govore kako bismo trebali koristiti našu demokraciju i stvarati bolje društvo. Ono što ne podržavamo je nasilje. Vrlo je mali postotak ljudi koji čine to nasilje, ali to, nažalost, odvlači pažnju od ispravne poruke da moramo poboljšati svoje društvo.

NACIONAL: Mnoge je šokirala poruka predsjednika Trumpa bijelim supremacistima u prvoj TV debati „Stand back and stand by“. Kako to tumačite?

Iskreno, ljudi različito interpretiraju jezik. Mislim da je predsjednik u biti osudio taj pokret iako se nije najsretnije izrazio. Vjerojatno nije baš upotrijebio najbolje riječi, ali siguran sam da je osudio rasizam i poslao jasnu poruku.

NACIONAL: Američka predsjednička kampanja događala se usred krize zbog epidemije covida-19. Je li predsjednik Trump svojim istupima ugrozio preporuke stručnjaka – recimo, kada je glavnog američkog epidemiologa Faucija nazvao katastrofom – koliko to utječe na ponašanje građana i porast broja zaraženih? Naime, SAD do sada ima preko 200 tisuća umrlih?

Doista, imali smo mnogo umrlih posljednjih mjeseci i ne znam bi li bilo više ili manje smrtnih slučajeva da smo poduzimali neke druge akcije. O tome je teško spekulirati. Predsjednik Trump je u posljednjoj TV debati pohvalio Faucija iako je točno da je ponekad davao različite komentare o načinu na koji on obavlja svoj posao. Ipak, iz posljednje debate bilo je jasno da predsjednik poštuje njegove prosudbe. Svi mi moramo učiti.

 

‘Pompeo nije tu došao kako bi prodavao avione F-16, dapače, u svojoj je izjavi jasno naznačio da je to suverena odluka Hrvatske koja sama mora procijeniti što je u najboljem interesu zemlje i njenih građana’

 

NACIONAL: Kako se vi osjećate u Hrvatskoj i kako ocjenjujete mjere hrvatskih vlasti u borbi protiv epidemije? Jesu li previše ili nedovoljno restriktivne?

Hrvatska je započela kao jedna od najrestriktivnijih zemalja, što je bilo u skladu s velikom neizvjesnošću o tome kako će se bolest dalje širiti. U međuvremenu smo svi o tome puno naučili i zato konstantno radimo promjene u mjerama borbe protiv epidemije, kako u SAD-u tako i u Europi. Nažalost, posljednjih mjesec dana svjedočimo naglom porastu zaraženih u Hrvatskoj i očito je da će se i mjere morati mijenjati sukladno situaciji. Čini mi se da ljudi misle kako u tome ima neke logike – no radi se o virusu, koji ima svoj život i put koji slijedi, a mi ćemo se tome morati prilagođavati na dnevnoj bazi – i u SAD-u i u Hrvatskoj. Nadam se da ćemo vući ispravne poteze i konačno pobijediti virus. Ipak, vjerujem da smo dovoljno naučili o tome kako se ponašati – da treba nositi maske, prati ruke, držati međusobnu distancu, ostati doma ako si bolestan – i to može utjecati na zaustavljanje širenja bolesti. Nadam se da nećemo morati poduzimati još agresivnije mjere i da potpuni lockdown neće biti potreban. Treba naći ravnotežu između zdravlja i problema koje pandemija uzrokuje ekonomiji.

NACIONAL: Nedavno su tisuće žena sudjelovale u demonstracijama protiv imenovanja konzervativne sutkinje Amy Coney Barrett u Vrhovni sud. Očekujete li da će ona biti i službeno potvrđena prije predsjedničkih izbora ili će ipak doći do odgode u Senatu?

Bile su i tisuće žena koje su poduprle sutkinju Coney Barrett. Dakle, postoje ljudi za i protiv tog imenovanja. Odbor za pravosuđe američkog Senata preporučio je da Senat prihvati njenog imenovanje. Prema onome što sam pročitao, pretpostavljam da će do glasanja o tome doći vrlo brzo. Senat se kreće u pravcu ispunjavanja ustavne uloge i odgovornosti odobravanja članova Vrhovnog suda i očekujem da to nastavi raditi.

NACIONAL: Ako dođe do promjene na čelu SAD-a, hoće li doći do promjene politike prema Hrvatskoj ili regiji?

Najvažnije jest da naše dvije zemlje imaju slične vrijednosti. Sloboda života i traženje sreće su temeljna načela u koja oba naša naroda vjeruju. Pored toga, naravno da postoje razlike u načinima postizanja tih ciljeva, možemo se i razlikovati u nekim specifičnim politikama ili pitanjima, što zapravo nije toliko važno. Ne vjerujem da će biti bilo kakve značajne promjene u odnosu SAD-a prema Hrvatskoj i našem odličnom partnerstvu ako dođe do promjene na čelu SAD-a. SAD je u posljednjih nekoliko godina bio aktivniji i prisutniji u ovoj regiji nego prije i očekujem da ćemo tako nastaviti. Mi prepoznajemo važnost odnosa između naših dviju zemalja i važnost Hrvatske kao stabilne zemlje koja može utjecati na pozitivne rezultate i pomoći ostalim zemljama regije da krenu putem euroatlantskih integracija. Siguran sam da ćemo nastaviti raditi kako bismo dostigli zajedničke vrijednosti.

NACIONAL: Imate li partnera u predsjedniku Milanoviću?

On je dao neke pozitivne izjave o tome da bi Hrvatska trebala kupiti američke avione F-16, što je ohrabrujuće. Nadam se da će nam biti partner jer se do sada nismo imali priliku oko toga više angažirati, s obzirom na to da je covid-19 otežao situaciju, pa i komunikaciju. U svakom slučaju, itekako smo zainteresirani za partnerstvo i suradnju s njim.

 

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.