ROBERT KLINKE: ‘Pozdravljamo nastavak hrvatskog procesa pomirenja sa srpskom manjinom’

Njemački veleposlanik u Hrvatskoj, Robert Klinke, govori o obilježavanju nacionalnog praznika ujedinjenja svoje države, njemačkim prioritetima tijekom predsjedanja Vijećem EU-a te o demonstracijama protiv epidemioloških mjera diljem Europe

Savezna Republika Njemačka 3. listopada slavi svoj nacionalni dan kojim će obilježiti tridesetu obljetnicu ujedinjenja, a u skladu s mjerama borbe protiv epidemije koronavirusa u Njemačkoj i Hrvatskoj neće biti velikih tradicionalnih okupljanja. Uoči ovog važnog datuma, tjednik Nacional razgovarao je s njemačkim veleposlanikom u Hrvatskoj Robertom Klinkeom, kojem je ovo druga godina mandata u Zagrebu. Po obrazovanju doktor pravnih znanosti, u diplomatsku službu stupio je 1991. godine. Tijekom dugogodišnje karijere obnašao je različite dužnosti u Ministarstvu vanjskih poslova Savezne Republike Njemačke, a iza njega su i mandati u njemačkim diplomatskim predstavništvima u Bruxellesu, Kartumu, Braziliji, Oslu, Pragu i Mazar-e-Sharifu. Nakon što su već u prvoj godini njegova mandata u službenom posjetu Zagrebu boravili njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier i savezna kancelarka Angela Merkel, novi predsjednik Hrvatske Zoran Milanović nedavno je bio u službenom posjetu Berlinu. Njemačka je 1. srpnja preuzela predsjedanje Vijećem Europske unije, a u studenome preuzima i predsjedanje Odborom ministara Vijeća Europe, dok je od 2019. nestalna članica Vijeća sigurnosti UN-a.

NACIONAL: Trećeg listopada Njemačka će obilježiti tridesetu obljetnicu ujedinjenja dvaju dijelova države. Kako ćete je proslaviti s obzirom na pandemiju koronavirusa i može li se reći da su nakon triju dekada prevladane razlike u gospodarskom razvoju i mentalitetu?

Taj praznik je dan veselja i zahvalnosti koji ćemo proslaviti u skladu s higijenskim mjerama i poštovanjem propisane fizičke distance. Ceremonija proslave održat će se u Potsdamu u Brandenburgu, ali će veliko slavlje s građanima ove godine izostati. Umjesto toga je postavljena velika izložba na otvorenom prostoru koja će biti otvorena 30 dana, kako bismo proslavili trideset godina zajedništva. U ovih trideset godina jedinstva, uz zajednički pristup, puno smo toga postigli, životni i ekonomski uvjeti su se poboljšali. Naravno, još puno toga tek treba učiniti. Ono što mi se čini posebno zanimljivim jest činjenica da je taj kontrast istoka i zapada gotovo sasvim nestao. Ono što je danas puno vidljivije u Njemačkoj su razlike između urbanih i ruralnih područja, kao i one između sjevera i juga. Prema jednoj aktualnoj studiji, zadovoljstvo građana u Njemačkoj nema nikakve veze s novcem; najsretniji su ljudi oni u saveznoj državi Schleswig-Holstein na sjeveru zemlje, iako je tamošnja infrastruktura suočena sa zadaćama koje tek treba riješiti.

NACIONAL: Njemačka od 1. srpnja predsjeda Vijećem EU-a. Kao i hrvatsko predsjedanje prije toga, ovih šest mjeseci uvelike je obilježila pandemija koronavirusa. Nakon što je usvojen višegodišnji financijski okvir od 2021. do 2027, koji su još prioriteti programa predsjedanja preostali do kraja godine?

Imate pravo, kao i hrvatsko presjedanje, tako je i njemačko u znaku pandemije, jedino što je u našem slučaju to bilo predvidljivo. Upravo zbog toga jedan od prioriteta je upravljanje krizom uzrokovanom pandemijom i koordinacija oporavka. Iako je pitanje višegodišnjeg proračuna, kao što ste rekli, odlučeno dogovorom šefova država i vlada u srpnju, još uvijek se mora suglasiti Europski parlament, kao što ga moraju ratificirati nacionalni parlamenti. To je ključno za djelotvornost i provođenje plana oporavka. Preostaje nam i žuran problem oblikovanja budućih odnosa s Ujedinjenim Kraljevstvom, a onda i ostala pitanja koja se odnose na oblikovanje budućnosti EU-a – digitalizacija, borba protiv klimatskih promjena, socijalna Europa i slično. Jedan od prioriteta njemačkog predsjedanja je i jačanje vladavine prava u EU-u, a ostaje i pitanje daljnjeg proširenja. Pri tome mislim na otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom koje bi se moglo dogoditi možda u listopadu, a vrlo skoro, kada budu ispunjeni svi uvjeti i s Albanijom. Naravno, tu su problemi izbjeglica i migracija, oko čega treba postići dogovor, polazeći od prijedloga novog Pakta o migraciji i azilu koji predlaže sveobuhvatnu politiku, izgradnju povjerenja i novu ravnotežu između odgovornosti i solidarnosti koji je prošlog tjedna iznijela predsjednica EU komisije Ursula von der Leyen. Više neće biti pitanje hoće li neka zemlja članica biti solidarna, već na koji način. Sve to treba rješavati u duhu europske kohezije. Pandemija korone je, poput svojevrsnog katalizatora, razotkrila postojeće nedostatke diljem Europe. Plan obnove, a još više i instrument EU Next Generation, jesu europski odgovor kojim se državama članicama, tako i Hrvatskoj, pruža iznimno široka potpora. Cilj je da se sve države članice osposobe budu uspješne u 21. stoljeću.

 

‘I mi Nijemci znamo da je pomirenje teško i bolno, traži puno strpljenja i poniznosti i treba ga uvijek iznova živjeti. Naše pomirenje s Francuskom, Poljskom i drugima od velike nam je važnosti’

 

NACIONAL: Hrvatski predsjednik Zoran Milanović boravio je nedavno u dvodnevnom službenom posjetu njemačkom predsjedniku Walteru Franku Steinmeieru, a jedna od glavnih tema bila je upravo pandemija koronavirusa. Predsjednik Milanović očito je malo ležernije shvatio epidemiološke mjere i želio se rukovati. Kakva je situacija u Njemačkoj, možete li usporediti sa stanjem u Hrvatskoj i mjerama koje se provode?

U Njemačkoj, baš kao i u Hrvatskoj, imali smo privremenu stabilizaciju brojeva na visokoj razini, nakon čega su brojevi ponovo počeli rasti, što znači da situaciju treba pažljivo nadzirati. Ono čemu smo svjedočili na početku pandemije i to ne samo unutar EU-a, već i globalno, bili su nacionalni refleksi. Srećom, unutar EU-a za kratko vrijeme uspostavljena je koordinacija i pokazana je solidarnost, kako u međusobnom dijeljenju medicinske opreme i informacija, tako i u prihvaćanju pacijenata iz najugroženijih zemalja. Smatram da je odrađen odličan posao. Epidemiološke mjere među članicama još uvije nisu istovjetne, no situacija se razlikuje od zemlje do zemlje. Nema jednog rješenja za sve. I u Njemačkoj raspoložive mjere nisu na snazi u svih 16 saveznih zemalja. Nacionalne i lokalne zdravstvene institucije pomno prate situaciju na dnevnoj bazi i objavljuju podatke, analize i preporuke. To uključuje potpunu transparentnost i savjete kako se ponašati. Škole su otvorene, u svima su maske obvezne, u nekima i na nastavi. Broj osoba na privatnim okupljanjima ograničen je i na njima vrijede uobičajena pravila u vezi s maskama i higijenom. Naravno, postoje i sankcije za one koji se ne pridržavaju mjera, ali i one se razlikuju među saveznim državama.

NACIONAL: Koliki je negativan utjecaj pandemije na njemačko gospodarstvo koje se ipak počelo relativno brzo oporavljati?

Njemačka i cijeli EU prolazi kroz recesiju, no čini se da pad BDP neće biti tako dramatičan kako se predviđalo. On će u Njemačkoj vjerojatno iznositi -5,8% u ovoj godini, a u narednoj + 4,4%. To je ispod europskog prosjeka i svjesni smo da su neke druge zemlje puno teže pogođene. Zato toliko cijenim i hvalim taj snažan nadgeneracijski napor Europske unije. Zato je, ponavljam, važna što brža ratifikacija u nacionalnim parlamentima i suglasnost Europskog parlamenta. Ta se procedura mora završiti do kraja godine kako ne bi došlo do bitnog zastoja u vezi sa sredstvima za EU poticaje.

NACIONAL: Diljem EU-a, u Njemačkoj, pa i u Hrvatskoj održavaju se demonstracije protiv epidemioloških mjera kojima se u pravilu pridružuje krajnja desnica. Koliko je to opasno i kako se EU može boriti protiv toga?

Vidjeli smo da se takve demonstracije mogu lako zloupotrijebiti. Nema nikakve sumnje da je odgovornost svake države da uspostavi javni red. Naravno da pritom treba ozbiljno shvaćati svoje građane, ali sloboda se temelji na razumu i informiranosti. Prijetnja koju predstavlja virus je stvarna, objektivna, ona je dokazana, to nije pitanje osjećaja ili onoga što bismo željeli vidjeti.

NACIONAL: Predsjednik Walter Frank Steinmeier čestitao je hrvatskoj vladi jer je njen potpredsjednik predstavnik srpske nacionalne manjine. Dugo ste u Hrvatskoj, vjerujete li da će ta činjenica utjecati na promjenu atmosfere i veću toleranciju prema manjinama na hrvatskoj političkoj sceni?

Pozdravljamo prve korake prema pomirenju kojima bi se trebao nastaviti unutarnji hrvatski proces pomirenja sa srpskom manjinom. Nema nikakve sumnje da je povjeravanje tako visoke dužnosti unutar Vlade istaknutom predstavniku srpske manjine važan politički signal. Pozdravljamo pomirenje do kojeg dolazi vlastitom voljom. Mislim da geste trebaju biti popraćene politikama i programima koje uključuju daljnje dosljedno procesuiranje ratnih zločina, kao što je potrebno da uključuju davanje glasa svim žrtvama. I mi Nijemci znamo da je pomirenje teško i bolno, traži puno strpljenja i poniznosti i treba ga uvijek iznova živjeti. Naše pomirenje s Francuskom, Poljskom i drugima od velike nam je važnosti. A sigurnost Izraela dio je njemačkog državnog rezona.

NACIONAL: Dok je bio premijer, Milanović je imao određenih problema u odnosima njemačkom kancelarkom Angelom Merkel zbog Zakona o europskom uhidbenom nalogu i izručenja Josipa Perkovića Njemačkoj. Je li taj slučaj završen i kako biste danas ocijenili Milanovićev odnos s kancelarkom?

Žao mi je što to moram reći, ali ne slažem se s vašim pitanjem ni s vašim tezama. Sve što o tome mogu reći jest da je Perković izručen Njemačkoj 2014., gdje je 2016. osuđen na doživotnu zatvorsku kaznu koju u međuvremenu služi u Hrvatskoj. I to je sve.

NACIONAL: Ovih dana obilježava se 75. obljetnica UN-a. Glavni tajnik Antonio Guterres istaknuo je potrebu povratka multilateralizmu. Na tom tragu je i njemačko-francuska inicijativa Savez za multilateralizam. Zašto je to važno?

Pogledajte 20. stoljeće, ono je prepuno tragičnih primjera zakazivanja ili nepostojanja struktura temeljenih na pravilima o koegzistenciji različitih država ili društava. Ujedinjeni narodi potrebniji su nego ikada. Naša inicijativa za multilateralizam koju smo pokrenuli s Francuskom je poziv da se sjetimo važnosti izgradnje međusobnog povjerenja i uzajamnog poštovanja u međunarodnim odnosima. Naš Savez za multilateralizam uključuje preko 70 zemalja koje žele raditi zajedno na najhitnijim pitanjima našeg doba, kako bismo gradili bolju budućnost. Drago mi je i da je Hrvatska među njima.

NACIONAL: Njemačka je 8. lipnja 2018. izabrana za nestalnu članicu Vijeća sigurnosti za razdoblje 2019/2020. Kakva je rezultat tog članstva?

Ujedinjeni narodi su najvažniji međunarodni forum za rješavanje pitanja mira i sigurnosti diljem svijeta. Njemačka je od 2019. nestalna članica Vijeća sigurnosti i s te pozicije fokus nam leži na svladavanju i prevenciji sukoba. To uključuje sveobuhvatno poimanje sigurnosti. Zato smo i pokrenuli rasprave unutar Vijeća sigurnosti o povezanosti tema poput klimatskih promjena i sigurnosti ili posljedica raznih pandemija i sigurnosti. Njemačka se isto tako zalaže za agendu „Žene, mir i sigurnost“, kao i onu o jačanju humanitarnog sustava, što uključuje jačanje međunarodnog humanitarnog prva, a to znači zaštitu humanitarnih djelatnika, bolji pristup humanitarnih pošiljki područjima sukoba, bolju zaštitu civilnog stanovništva u oružanim sukobima i slično. Upravo je taj humanitarni aspekt jedan od ključnih elemenata Saveza za multilateralizam.

 

‘Naš Savez za multilateralizam uključuje preko 70 zemalja koje žele zajedno raditi na najhitnijim pitanjima našeg doba, kako bismo gradili bolju budućnost. Drago mi je i što je Hrvatska među njima’

 

NACIONAL:U studenome ove godine Njemačka preuzima i polugodišnje predsjedanje Odborom ministara Vijeća Europe. Koji su vam prioriteti?

Uistinu je rijetka konstelacija da se ovo predsjedanje vremenski preklapa s predsjedanjem Vijećem EU-a. Predsjedanjem Odborom ministara Vijeća želimo postići određenu sinergiju i tematsku povezanost, tamo gdje je to svrhovito. Stoga je jedan od naših prioriteta i jačanje uloge vladavine prava. A to uključuje ne samo vladavinu prava, već i demokraciju i poštovanje ljudskih prava. Drugi je prioritet oblikovanje budućnosti. To znači govoriti o standardima ljudskih prava, primjerice na području umjetne inteligencije, ljudskih prava na internetu u smislu postupanja prema govoru mržnje. Treći prioritet je Europa, to smo svi mi, uključujući mlade, žene i manjine. A time se borimo protiv diskriminacije. Europa je u svijetu prostor s najvišim standardima ljudskih prava. Upravo stoga Vijeće Europe ima posebnu ulogu u promicanju pravne države i demokracije, sjetimo se samo Europskog suda za ljudska prava. Vijeće Europe i EU postoje da bi služili ljudima.

NACIONAL: Kakav je stav Njemačke prema mogućim sankcijama zbog slučaja trovanja ruskog oporbenog vođe Alekseja Navalnog koji se liječio u Berlinu?

Rusija se mora očitovati o napadu na njega i otvoreno objasniti pozadinu napada. Stanje dokaza jasno ukazuje na državne aktere u Rusiji. Rusija mora provesti istrage i privesti počinitelje odgovornosti. Upotreba kemijskog oružja predstavlja teško kršenje međunarodnih normi. Ovdje nije riječ o njemačko-ruskom sukobu. S partnerima u EU-u konzultiramo se o primjerenoj reakciji.

NACIONAL: Poznat vam je pomalo dvosmislen odnos hrvatskih vlasti prema Holokaustu: premijer Andrej Plenković ga oštro osuđuje u inozemstvu, dok se u Hrvatskoj toleriraju ustaški simboli i pozdravi, iako je upravo ustaška tvorevina NDH počinila Holokaust nad Srbima, Židovima i Romima u Hrvatskoj. Njemačka od travnja 2020. do ožujka 2021. predsjeda IHRA-om (International Holocaust Remembrance Alliance). Što s te pozicije možete poručiti o pokušajima revizije prošlosti?

Ne bih to promatrao tako paušalno. Što se tiče našeg predsjedanja IHRA-om, želimo postići da se kultura sjećanja na šou i porajmos prenosi na mlade i buduće generacije. Pritom se ne radi o okoštalim ritualima, nego o pitanju što za naše današnje i buduće djelovanje konkretno znače izreke „Da se nikada ne zaboravi!“ i „ Nikada više!“. Samo ako učimo iz pogrešaka možemo prevladati opasnost da se ponove strahote prošlosti. U borbi protiv diskriminacije i zauzimanja jasnog stava smo od početka.

NACIONAL: U mandatu svog predsjedanja EU-om Njemačka je naslijedila i pitanje Brexita koje bi se moglo zakomplicirati. Na dan izlaska ovog broja Nacionala britanski parlament trebao bi izglasati zakon o unutarnjem tržištu kojim bi se poništio dio dogovora o Brexitu. Njemački državni tajnik za europske poslove Michael Roth pozvao je Veliku Britaniju da poštuje sporazum o razdruživanju s EU-om. Što ako to ipak neće biti tako?

Europska integracija donijela je mir i blagostanje posljednjih 70 godina i to će ostati tako i nakon Brexita. Mi ćemo nastaviti s kohezijom EU-a koji sada broji 27 članica. EU će ostati pouzdan politički i ekonomski partner. Postojeći sporazum oko kojeg je postignut dogovor i politička deklaracija osiguravaju temelj za snažno buduće partnerstvo s Ujedinjenim Kraljevstvom. Očekujemo da će vlada Ujedinjenog Kraljevstva poštovati svoje obveze i povući određene mjere iz nacrta zakona o unutarnjem tržištu koji krši zaključeni sporazum o istupanju. No, što god da se dogodilo, početkom 2021. Velika Britanija će napustiti jedinstveno europsko tržište i carinsku uniju i neće više moći uživati njihove prednosti. EU se priprema za obje opcije Brexita – sa sporazumom ili bez njega. Radi se o pitanju spremnosti i planiranju za nepredvidive situacije. Ipak, inzistiram na tome da EU i Velika Britanija nastavljaju dijeliti iste vrijednosti i poglede na mnoga globalna pitanja. Naš je cilj sveobuhvatno partnerstvo na svim područjima, onako kako su se EU i Velika Britanija dogovorile u političkoj izjavi. U potpunosti podržavamo EU komisiju i čelnog pregovarača Michaela Barniera.

Komentiraj