Riječni kruzing na Dunavu – apsolutni hit stranim turistima

Međunarodna riječna krstarenja posljednjih godina na istoku Hrvatske vrlo su popularna, sve se više i ulaže u taj dio turizma, a i sve više zarađuje. Nacional je istražio zašto se sve više inozemnih turista odlučuje na krstarenje Dunavom i Dravom i posjet Vukovaru i Osijeku

Višednevna riječna krstarenja u međunarodnom prometu, popularno nazvana riječni kruzing, u posljednjih nekoliko godina doživjela su pravi bum u Europi, pa tako i u Hrvatskoj. Ulaže se u infrastrukturu, u plovila, uslugu, a sve više se i zarađuje. Da je riječni turizam u Hrvatskoj itekako u porastu, dokazuje i činjenica da je ove godine prvi put jedna kruzing kompanija u svoje programe krstarenja uvrstila polazak iz Osijeka s konekcijom sa Zračnom lukom Zagreb. Odredišna luka je Bukurešt, putovanje traje devet dana i povratno Bukurešt-Osijek. U tom smjeru treba dalje promovirati pristaništa u Hrvatskoj jer se polazišnom lukom stječu veći prihodi zbog dodatnih usluga koje se pružaju, kako u destinaciji tako i u samom pristaništu.

Posljednjih godina kruzing kompanije naručuju gradnju nove flote, poboljšavaju se komfor i usluga smještaja, programi se prilagođavaju interesima i zahtjevima novih kategorija putnika, a na destinacijama je da sve promjene kontinuirano prate i pripreme se za nove trendove u kruzing industriji. Taj prestižni oblik smještaja vrlo često ima kategorije hotela s pet zvjezdica, a njegova opremljenost i vrhunska usluga mogu se usporediti s najluksuznijim hotelima. Putnicima su u aranžmanu na brodu dostupne usluge sportske rekreacije, knjižnica, terasa na otvorenoj palubi, restoran i bar s pogledom na rijeku, a mnogi novi brodovi u svojoj ponudi imaju i wellness koji uključuje bogati spa program i bazen na gornjoj palubi.

Božana Matoš, predsjednica Zajednice riječnog turizma pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, osnovane prošle godine baš zbog velikog rasta u tom segmentu turizma na istoku Hrvatske, kaže da je najprije bitno definirati plovidbu unutarnjim vodama Hrvatske u cilju razvoja turizma kroz segment klasifikacije plovnosti unutarnjih vodnih putova, kako slijedi:

„Dunav, Drava, Sava i Kupa, do riječnog kilometra 5, vodni su putovi na kojima se odvijaju međunarodna riječna krstarenja, tzv. riječni kruzing. Brodovi su u prosjeku duljine 130 m i gaza 1,2 m, kapaciteta oko 150 putnika, putnička pristaništa za pristajanje riječnih kruzera nalaze se na Dunavu (Batina, Aljmaš, Vukovar i Ilok), Dravi (Osijek), Savi (Slavonski Brod – u izgradnji) i Kupi (Sisak). Ostali vodni putovi poput Bosuta, Kupe uzvodno od Siska ili Drave uzvodno od Osijeka, pogodni su za razvoj izletničke i sportsko-rekreacijske plovidbe manjim plovilima dužine 20-ak metara, kapaciteta 50 putnika, gaza do 60 cm, a za razvoj te vrste plovidbe također je potrebna pristanišna infrastruktura nešto manjeg obuhvata i jednostavnijeg tehničkog rješenja. Budući da postoji veliki interes jedinica lokalne samouprave za razvojem te vrste turizma, započeti su projekti gradnje infrastrukture na Dravi (Belišće), Bosutu (Nijemci, Otok, Andrijaševci), Dunavu (Vučedol) i Kupi.

Brod Sveta Katarina na rijekama Spačva i Bosut u Nijemcima (lijevo); Božana Matoš, predsjednica Zajednice riječnog turizma pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (desno). PHOTO: TZ Vukovarsko-srijemska županija, privatna arhiva

Promet je potpuno obustavljen u ožujku 2020. Sva plovila bila su u matičnim lukama, veliki broj podružnica u Europi je zatvoren. Krajem ljeta 2020. zabilježena su prva krstarenja uglavnom manjim brodovima i s manjim kapacitetom putnika. Programi su uglavnom bili krstarenja unutar granica jedne države radi lakših procedura vezanih uz osiguranje epidemioloških mjera. U 2020. godini Vukovar je zabilježio 15, a Batina devet pristajanja s ukupno 2334 putnika. U dosadašnjem dijelu godine Vukovar je zabilježio tek devet pristajanja, Aljmaš dva, a Batina jedan. Pojava koronavirusa rezultirala je promjenom trendova u krstarenju u vidu povratka na brodove manjih kapaciteta i skraćivanja dana programa putovanja te otkazivanja shodno promjenama epidemioloških mjera i epidemiološke situacije.“

Riječna krstarenja u Europi odvijaju se na rijekama i kanalima pogodnima dubinom plovnog puta za riječna krstarenja. Najpopularnije rijeke za riječna krstarenja su Rajna, Majna, Dunav, Elba i Douro. Upravo je, dakle, Dunav rijeka na kojoj je najrazvijeniji riječni kruzing u Hrvatskoj, i to onaj međunarodni. U Ministarstvu turizma i sporta o tome kažu:

„Zasad su međunarodna riječna krstarenja Dunavom i Dravom razvijena na području Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije. Ove dvije županije na svom području imaju ukupno pet međunarodnih putničkih pristaništa preko kojih se odvija promet i do 60.000 putnika godišnje, koliko je zabilježeno rekordne 2019. Prihod destinacije koji se ostvaruje kroz dolazak riječnih kruzera, koji uključuje lučke pristojbe, opskrbu plovila, potrošnju za izlete i osobnu potrošnju, procjenjuje se na 10.000 eura po kruzeru. Ukupno je na pristaništa na Dunavu u 2019. pristiglo 557 kruzera, dok su na Dravi u Osijeku pristala 32 kruzera. Daljnje ulaganje u ovu vrstu turizma, što uključuje i valorizaciju vodnih putova u turističke svrhe i povezivanje s programima kulturnog, ciklo, eno i gastro turizma u destinaciji, pridonijet će povećanju turističkog prometa i povećanju prihoda od turizma u cjelini, podizanju razine blagostanja stanovništva, zaštiti prirodnih i kulturnih resursa, produženju turističke sezone i boravka u destinaciji, povećanju turističke potrošnje, razvoju komunalne i turističke infrastrukture, jačanju i unaprjeđenju kvalitete turističkih usluga, moderniziranju i diverzifikaciji turističke ponude te će utjecati i na povezane djelatnosti.“

 

‘Postoji veliki interes lokalne zajednice pa je započela gradnja infrastrukture na Dravi, Bosutu, Dunavu i Kupi. Na Dunav dođe oko 60.000 turista’, kaže Božana Matoš

 

Prema riječima Marine Sekulić, direktorice Turističke zajednice grada Vukovara, početak kruzinga u Vukovaru bio je 2001. godine, kada su u Vukovar pristala prva dva kruzera, dok o ozbiljnijem razvoju možemo govoriti od 2004. godine s pristajanjem 57 brodova:

„Od tada bilježimo gotovo kontinuiran rast tako da je u po mnogočemu rekordnoj 2019. pristao 351 kruzer s više od 40.000 putnika, što je značilo povećanje od 50 posto u odnosu na 2018. godinu. Od ukupno pet pristaništa – četiri na Dunavu i jednog na Dravi – u Vukovar pristanu dvije trećine riječnih brodova u sezoni, koja počinje u ožujku i traje sve do konca studenoga. No kao i u svim ostalim segmentima turizma, pa tako i u nautičkom, pad bilježimo u 2020. godini, kada je od najavljena 342 broda u vukovarsku luku uplovilo tek 14 kruzera. Riječ je o brodovima kapaciteta prosječno 160 putnika prvenstveno iz SAD-a, potom slijede Nijemci, Britanci, Kanađani, Francuzi, uglavnom pripadnici ‘baby boom’ generacije. Gosti s kruzera u Vukovaru posjećuju ponajviše postav Gradskog muzeja Vukovar, gdje im se nude i dodatni sadržaji poput koncerata, Muzej vučedolske kulture gdje se upoznaju s 5000 godina starom civilizacijom koja se proširila na današnjih 14 europskih zemalja, obilaze baroknu jezgru, prepoznatljivu vizuru grada. Pojedini turoperatori nude i program upoznavanja s ratnom poviješću Vukovara ili pak u svom itineraru imaju predviđen obilazak Franjevačke crkve i samostana sv. Filipa i Jakova i novootvorenog Franjevačkog muzeja.“

Kako kaže Marina Sekulić, unatrag nekoliko godina Vukovar se u suradnji s Vukovarsko-srijemskom i Osječko-baranjskom županijom kontinuirano predstavlja na najvećem sajmu kružnih putovanja Seatrade Europe, koji se svake druge godine u rujnu održava u Hamburgu. Ove godine također je u planu zajednički nastup na tom sajmu, a priključit će se i Brodsko-posavska županija, s obzirom na to da na Savi također pristaju riječni kruzeri, iako znatno manji broj, te se planira europska investicija u pristanište za kruzere. Osim te investicije u Slavonskom Brodu, i u Vukovaru se ulaže pa je u tijeku izrada dokumentacije za proširenje postojećeg putničkog pristaništa zbog pristajanja sve većeg broja plovila. Ulaže se i u Osijeku, koji ima pristanište na Dravi.

Ivan Radić, gradonačelnik Osijeka, kaže:

„Međunarodna riječna krstarenja odvijaju se na rijeci Dravi u programima riječnih krstarenja Dunavom u kojima je posjet gradu Osijeku i okolici zastupljen u većini izleta u destinaciji. Putničko pristanište u Osijeku prosječno godišnje bilježi oko 50 dolazaka riječnih kruzera, a zbog povećanog interesa za tu vrstu turizma u Osijeku je izgrađeno i početkom ove godine otvoreno novo putničko pristanište. Osijek kao regionalno prometno i turističko središte zaslužuje biti na karti međunarodnih riječnih krstarenja, a gradnjom nove infrastrukture unaprijeđena je usluga pristajanja kruzera te iskrcaja i ukrcaja putnika. Posjetitelji s riječnih kruzera u Osijeku najčešće u obilasku grada posjećuju Tvrđu i muzeje te dalje nastavljaju s posjetom Kopačkom ritu. Prihodi osim od organizacije izleta, koji uključuje i ulaznice, dolaze i od osobne potrošnje posjetitelja koji se kreću oko 11 eura. Prihod od te vrste turizma ima potencijala rasti ako se Osijek pozicionira kao polazišna luka na riječnim krstarenjima. I to je naš cilj u budućnosti. Blizinom zračne luke i dovoljnim smještajnim kapacitetima uz novu pristanišnu infrastrukturu, stvoreni su svi preduvjeti za ostvarivanje tog cilja.“

‘Procjena ostvarenog prihoda u destinaciji, ali i od osobne potrošnje putnika i posade rekordne 2019. iznosila je oko 27 milijuna kuna’, kaže Božana Matoš

 

Kad je u pitanju infrastruktura za riječni turizam, Božana Matoš kaže da se spomenuta četiri uređena putnička pristaništa za prihvat riječnih kruzera na Dunavu nalaze na ukupno 137 km plovnog puta Dunava kroz teritorij Hrvatske. Na rijeci Dravi nalazi se jedno putničko pristanište, u Osijeku, na 21. riječnom kilometru.

„Završetkom projekta gradnje novog putničkog pristaništa u Osijeku, na ukupno 158 km unutarnjih vodnih putova na Dunavu i Dravi bit će infrastrukturno uređeno ukupno pet putničkih pristaništa, čime su infrastrukturni preduvjeti s ciljem razvoja međunarodnih riječnih krstarenja ostvareni. Ukupno je u tih pet putničkih pristaništa kroz višegodišnja ulaganja investirano gotovo 40 milijuna kuna. Kad su u pitanju prihodi od međunarodnih riječnih krstarenja u destinaciji, oni dolaze iz triju osnovnih izvora, od pristojbi, od usluga u putničkom pristaništu te od usluga u destinaciji. Budući da je u 2019. na putničkim pristaništima u Vukovaru, Iloku, Batini, Aljmašu i Osijeku zabilježeno ukupno 83.846 iskrcanih i ukrcanih putnika, procjena ostvarenog prihoda od lučkih pristojbi po putniku iznosila je oko milijun i 260 tisuća kuna. Procjena ostvarenog prihoda od lučkih pristojbi za opskrbu iznosi 117.000 kuna, a od usluge prihvata otpada 140.000 kuna. Procjena ostvarenog prihoda od usluge opskrbe vodom je 110.430 kuna, od naplate usluge brodske agenture u 2019. godini oko 570.000 kuna, a od naplate usluge revizije oko 220.000 kuna. Stoga se može zaključiti da je procjena ostvarenog prihoda od izleta u destinaciji u 2019. godini iznosila oko 21,6 milijuna kuna. Procjena prihoda od osobne potrošnje putnika u destinaciji u rekordnoj 2019. godini bila je oko 4,5 milijuna kuna, a od osobne potrošnje posade oko 1,3 milijuna kuna“, rekla je Božana Matoš.

Grad koji najviše ulaže i koji ima najveću korist od riječnog turizma jest Vukovar. Direktorica TZ-a Marina Sekulić objasnila je koliko Vukovar zarađuje od tih tura: „Prema istraživanju koje je Institut za turizam proveo u 2014. godini, gosti s kruzera troše prosječno 13 eura, uglavnom za kupnju autohtonih proizvoda ili pak ulaznica ako individualno žele posjetiti neku atrakciju. U to se ne ubrajaju izdaci za organizirani izlet ili razgled grada, s obzirom na to da je njih teško izdvojiti jer su uglavnom uključeni u cijenu krstarenja. Ne treba zanemariti ni posadu broda koja prema istom istraživanju troši oko 24 eura. Nadalje, tu su i naknada Lučkoj upravi za prihvat broda, usluga agenture, opskrba broda, angažman lokalnih vodiča i ponude autohtonih sadržaja te turistička pristojba koju je Grad Vukovar uveo u siječnju 2020., a primjenjuje se od 2021. i koja po brodu iznosi 1500 kuna. Vukovar kao najveća riječna luka u Hrvatskoj okrenut je, dakako, sadržajima koji se vežu za tu drugu po redu najveću europsku rijeku. Dunav je u Vukovaru plovan 365 dana u godini te je iznimno pogodan za cjelogodišnju plovidbu riječnih krstaša. Stoga je važno kontinuirano razvijati proizvod riječnih krstarenja i naći svoje mjesto na europskoj karti kruzing destinacija u ovom dijelu Dunava i postati prepoznatljiv kao takav. Kroz unaprjeđenje pristanišne infrastrukture, prilagodbu ponude gostima s kruzera uz postojeće autentične atrakcije koje su zanimljive i zahtjevnijim gostima s kruzera, Vukovar će moći odgovoriti na trendove rasta potražnje na svjetskom tržištu koji je bio prisutan prije pandemije, a koji će se, vjerujemo, nakon oporavka nastaviti. Nastojimo na lokalnoj razini razvijati proizvod riječnog kruzinga i tako da motiviramo lokalno stanovništvo da se u njega uključi i prepozna svoju priliku te tako utječe na povećanje potrošnje gostiju.“

Slijeva na desno: panoramski brod namijenjen turizmu koji plovi Dunavom u Vukovaru; brod koji plovi Dravom u Osijeku; osječka vodenica, jedna od brojnih turističkih atrakcija koje se nude u sklopu riječnih kruzinga u Hrvatskoj. PHOTO: TZ Vukovarsko-srijemska županija

Osim unaprjeđenja infrastrukture u destinaciji, važna je i međusobna suradnja gradova na ovoj riječnoj ruti, ali i županija na istoku. Kako kažu u Ministarstvu turizma i sporta, dosad su turističke zajednice gradova i županija koje povezuje riječno krstarenje surađivale s Hrvatskom turističkom zajednicom u aktivnostima promocije proizvoda riječnog turizma na inozemnom tržištu: „Osim Zajednice riječnog turizma koja je osnovana zbog unaprjeđenja razvoja svih oblika riječnog turizma, unazad nekoliko mjeseci suradnja se dodatno intenzivirala te je održano nekoliko zajedničkih sastanaka svih bitnih dionika uz aktivno sudjelovanje ministarstva. Veliku priliku u poboljšanju suradnje, kao i za osiguravanje sredstava za projekte, vidimo i kroz proces programiranja INTERREG programa Mađarska – Hrvatska u kojem sudjeluju svi gradovi i općine uz rijeke Dravu i Dunav. Ministarstvo turizma i sporta zalaže se da se razvoj riječnog turizma u tom programu proglasi strateškim projektom. Većina naših rijeka ima prekogranični karakter pa su uređena i infrastrukturno dobro opremljena pristaništa i luke preduvjet za razvoj međunarodnog riječnog turizma. Razvoj riječnog turizma, a posebno ulazak Hrvatske u Schengenski prostor, donio bi jedan novi zalet na turističkom tržištu i još nas bolje pozicionirao kao destinaciju riječnog turizma. Ono što vidimo kao izazov jest koordinacija projekata na terenu, odnosno usklađivanje projekata razvoja pristanišne infrastrukture i nabave plovila. Potrebna je bolja koordinacija nadležnih lučkih uprava i jedinica lokalne samouprave s jasno postavljenim prioritetnim projektima po rijekama, sukladno uvjetima plovnosti i postojeće turističke atrakcijske osnove.“

Kristina Mamić, direktorica Sektora za poslovne komunikacije Hrvatske turističke zajednice, kaže da su u tijeku pripreme za sklapanje suradnje s regionalnim turističkim zajednicama Osječko-baranjske, Brodsko-posavske i Vukovarsko-srijemske županije, koje planiraju nastavak zajedničkih aktivnosti na promociji kružnih riječnih putovanja na Dunavu i Savi.

 

‘Razvoj riječnog turizma, a posebno ulazak Hrvatske u Schengen donio bi zalet na tržištu i još nas bolje pozicionirao kao destinaciju riječnog turizma’, kažu u Ministarstvu turizma

 

„Kružna riječna putovanja najbrže rastući su turistički proizvod ovog dijela Hrvatske, ujedno jedinog na kojem se takav oblik turizma ozbiljnije razvija. Također, riječ je o specifičnom turističkom proizvodu koji ostvaruje isključivo inozemne posjetitelje, i to s tradicionalnih, ali i novih tržišta. Osim zajedničkog nastupa svih ovih županija na specijaliziranom sajmu Seatrade Europe u Hamburgu, ove godine planirano je i kreiranje zajedničkog logotipa za riječna kružna putovanja u Hrvatskoj“, rekla je Kristina Mamić

I Božana Matoš spomenula je segmente tog vida turizma koji bi mogli biti kvalitetniji, čime bi on još više unaprijedio. Gledajući ekonomski učinak riječnog kruzinga, kaže, trenutačno se najveći prihod ostvaruje kroz organizaciju izleta u destinaciji, dok potencijal leži u segmentu osobne potrošnje putnika i posade, primjerice, kroz opskrbu namirnicama domaćih trgovačkih lanaca i OPG-ova ili posjeta regionalnim vinarijama.

„Osim navedenog, direktne prihode trenutačno ostvaruju i ovlaštene gradske tvrtke za komunalne usluge i opskrbu vodom te lučke uprave čiji su izravan prihod koncesije za lučke usluge. Najveći prihod od spomenutog segmenta turizma mogla bi generirati opskrba brodova gorivom. Međutim, iako u unutarnjim vodnim putovima rijeka Drave i Dunava trenutačno postoji terminal za opskrbu brodova gorivom u luci Vukovar, na njemu se unazad nekoliko godina ne pruža usluga opskrbe. Generalno, potencijal za dodatnom ekonomskom vrijednošću leži i u konceptu home porta, gdje bi putničko pristanište bilo u službi polazišne luke te bi obuhvaćalo sve navedene prednosti, kao i usluge transfera putnika do polazišnih luka te usluge smještaja za noćenja prije ukrcaja, odnosno nakon iskrcaja“, zaključila je Božana Matoš.

Ivan Radić, gradonačelnik Osijeka, kaže da je početkom ove godine na dravi otvoreno novo putničko pristanište zbog velikog interesa. PHOTO: Davor Javorovic/PIXSELL

Komentiraj