Nekoliko dana uoči turskog referenduma o proširenju ovlasti predsjednika države, skrojenog po mjeri i željama Recepa Tayyipa Erdogana, što bi ujedno bila najveća promjena političkog sustava u suvremenoj povijesti te zemlje, ispitivanja javnog mišljenja predviđaju tijesnu utrku.

Turci će 16. travnja glasati o ustavnim promjenama koje bi zamijenile njihov parlamentarni sustav predsjedničkim, što je, prema Erdoganovim riječima, potrebna promjena kako bi se izbjegle prošle krhke koalicijske vlade i Turska, suočena s nizom sigurnosnih izazova, dobila na stabilnosti.

Javno dostupne ankete pokazuju da se radi o utrci koja je oštro podijelila zemlju.

Po istraživanju agencije Gezici objavljenom u četvrtak pristaša ustavnih promjena ima 51,3 posto, a protivnika 48,7 posto. U anketi iste agencije prije tjedan dana za ustavne promjene bilo je 53,3 posto ispitanika.

Druga dva istraživanja objavljena u srijedu isto daju prednost taboru “za” s 51 do 52 posto.

Erdogan je prije tri godine preuzeo dužnost predsjednika, čije su ovlasti po postojećem ustavu uglavnom ceremonijalne, nakon što je više od desetljeća bio premijer. Otad, koristeći svoje ovlasti do krajnjih granica, nastavlja dominirati politikom zbog svoje popularnosti i snažne osobnosti. Kritičari ga često optužuju da zemljom upravlja autoritarno, posebice nakon uhićenja i otpuštanja desetaka tisuća sudaca, policajaca, vojnih časnika i novinara od neuspjelog pokušaja puča u srpnju 2016.

Po novom ustavu, predsjednik države neće morati napustiti svoju političku stranku, kao što je sada slučaj, u potezu za koje oporbene stranke kažu da bi uništio bilo kakve izglede za nepristranost.

Uvela bi se i funkcija potpredsjednika države, a ukinuo ured premijera.

Reformama je također predviđeno da se predsjednički i parlamentarni izbori održe zajedno 2019. te da predsjednik ima pravo na dva petogodišnja mandata, ali se u to vjerojatno ne bi računao Erdoganov postojeći mandat, što znači da bi u teoriji mogao ostati na vlasti do 2029. godine.

Pravo glasa ima 55,3 milijuna birača, uključujući i dijasporu.

Birališta se u većem dijelu zemlje otvaraju u osam sati po mjesnom vremenu (u 7 po srednjoeuropskom), a zatvaraju se u 17 sati (16 SEV).

Glasački listić iznimno je jednostavan. Na lijevoj strani je riječ “za” na bijeloj podlozi, a na desnoj “ne” na smeđoj. Pitanja na listiću nema jer turske vlasti smatraju da svi znaju o čemu se odlučuje.

Izborni proces će nadgledati mnoštvo domaćih, ali vrlo malo stranih promatrača. OESS je u Tursku poslao samo 35 svojih djelatnika.

Brojanje glasova počinje odmah po zatvaranju birališta, ali izborno povjerenstvo odlučuje o tome kada mediji mogu početi izvještavati o rezultatima. Obično se to dogodi tijekom večeri.

Izlaznih anketa neće biti.

Komentiraj

FOTO:EPA/SEDAT SUNA
PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.