Revizori Europske komisije provjeravaju Plenkovićevu hitnu nabavu medicinske opreme iz Kine u 2020. godini

Nacional je doznao da je revizorima Europske komisije sumnjivo zbog čega pri nabavi medicinske opreme iz Kine u ožujku 2020., za što je iz fondova EU-a plaćeno 50 milijuna eura, nije bilo dokumentacije o istraživanju tržišta, no sve bi moglo imati dublju političku pozadinu

Nacional je od izvora bliskih Vladi i Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja dobio informaciju da revizori Europske komisije provjeravaju kako je i u kojim okolnostima Vlada Andreja Plenkovića u ožujku 2020. godine bez javnog natječaja nabavila oko 20 tona medicinske opreme iz Kine nužno potrebne za borbu protiv virusa covid-19, a za što je iz europskih fondova plaćeno 380 milijuna kuna, odnosno oko 50 milijuna eura. Osim europskih revizora tom se nabavom, prema informacijama Nacionala, bavi i OLAF, upravo zato što su u pitanju europska sredstva. Prema tvrdnjama izvora upućenih u detalje ove istrage, europski revizori provjeravaju je li se prije nabave iz Kine provjerilo postoje li na tržištu drugi dobavljači koji tu robu mogu isporučiti. Ta je nabava išla preko tadašnjeg Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta kojem je na čelu tada bio ministar Darko Horvat, no sve je dogovoreno na najvišoj državnoj razini između premijera Andreja Plenkovića i kineskog premijera Li Keqianga.

Istraga europskih revizora vremenski je koincidirala s otvorenjem Pelješkog mosta, najvećeg infrastrukturnog projekta u Hrvatskoj, koji je s čak 357 milijuna eura sufinanciran iz EU fondova, a koji je gradila kineska korporacija China Road and Bridge Corporation. No predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen nije došla na svečano otvorenje mosta 26. srpnja. Više Nacionalovih izvora iz političkih i poslovnih krugova tvrdi da je glavni razlog njezina nedolaska upravo to što je novac iz europskih fondova otišao u Kinu.

Predsjednica Europske komisije Ursula von den Leyen nije došla na svečano otvaranje Pelješkog mosta 26. srpnja niti je poslala ikog od europskih povjerenika osim naše Dubravke Šuice. Nacionalovi izvori tvrde da je to zato što ne može otvoreno podržati činjenicu da je novcem iz fondova EU-a most gradila kineska tvrtka, a sada je problematična i stara nabava covid-opreme iz Kine. FOTO: Goran Stanzl/PIXSELL, Ministarstvo gospodarstva

„Glavni razlog nedolaska Ursule von der Leyen na otvorenje Pelješkog mosta je to što ga je gradila kineska kompanija. Činjenica je da je kineska tvrtka bila najjeftinija i da Europska komisija nema rješenje za taj problem, ali šefica Europske komisije ne može otvoreno podržavati projekt u kojem europska sredstva odlaze u Kinu. Ne samo da Ursula von der Leyen nije došla osobno već nije poslala ni nikog od povjerenika osim naše Dubravke Šuice. Što je bila snažna poruka Plenkoviću“, tvrdi jedan od izvora bliskih Vladi.

Zato je moguće da istraga nabave opreme za borbu protiv covida otprije dvije godine, za koju je javno objavljeno da je nabavljena zahvaljujući direktnoj komunikaciji premijera Plenkovića s kineskim državnim vodstvom, ima dublju političku pozadinu.

Nacionalovi izvori ne znaju zašto europski revizori baš sada provjeravaju i nabavu medicinske opreme iz Kine, ali sugovornik upoznat s detaljima te istrage tvrdi:

„U Ministarstvu gospodarstva navodno nemaju nikakvih pisanih tragova o tome da su slali bilo kakve upite ili prije sporne nabave napravili istraživanje tržišta. A to bi mogao biti problem. Kao razlog za nabavu navedena je Odluka Vlade Republike Hrvatske, ali to ne udovoljava procedurama Europske unije. Indikativno je i da je Vlada u rujnu 2020. izdala priopćenje o toj nabavi koja je obavljena još u ožujku 2020., ali i dalje nije jasno iz kojeg razloga nisu pitali niti jednu tvrtku iz Europske unije za medicinsku opremu i kako je za 50 milijuna eura sredstava netko mogao odlučiti kupiti opremu od tvrtke iz Kine, a imajući u vidu zajedničku nabavu opreme za borbu protiv covida na razini Europske unije.“

Premijer Andrej Plenković u ožujku 2020. uspio je u izravnoj komunikaciji s državnim vrhom Kine i premijerom Li Keqiangom dogovoriti hitnu isporuku nužne medicinske opreme za borbu protiv covida Hrvatskoj, nakon što je Li Keqiang u travnju 2019. posjetio gradilište Pelješkog mosta. FOTO: Ivo Cagalj/PIXSELL

Iz same Vlade u priopćenju su naveli da je oprema iz Kine uspješno nabavljena zahvaljujući političkom dogovoru Plenkovića s kineskim premijerom Lijem te da je nabavljena odlukom Vlade.

„Imajući na umu potrebne količine, rokove i jamstva isporuke te kvalitetu robe, Hrvatska se u nabavi opreme za provedbu mjera zaštite zdravlja i jačanja nadzora nad širenjem koronavirusa usmjerila na izravnu suradnju s uglednim kineskim kompanijama CHINA MEHECO CO. i SINOPHARM CHONGQING MEDICAL DEVICE CO., i to slijedom političkog dogovora na najvišoj razini između predsjednika Vlade Plenkovića i kineskog premijera Lija. Ova izravna suradnja odvija se na preporuku kineske Vlade i Veleposlanstva Narodne Republike Kine u Zagrebu, pružajući Hrvatskoj, u danim okolnostima na globalnom tržištu, najveća realno moguća jamstva isporuke robe odgovarajuće kvalitete u odgovarajućim rokovima bez posrednika“, objavila je Vlada.

Ministarstvo gospodarstva nije demantiralo da su nabavu kontrolirali revizori Europske komisije, tvrde da je urednost nabave potvrdio Europski revizorski sud, ali to nije isto

Prvi zrakoplov s kineskom je robom iz Šangaja u Zagreb sletio 29. ožujka, a do 27. travnja stiglo je ukupno sedam aviona koji su prevozili kupljenu i doniranu medicinsku opremu. Međutim, uvjete te kupovine Vlada je proglasila državnom tajnom, ali je isticala da je zaštitna oprema nabavljena po u tom trenu najpovoljnijoj cijeni na tržištu, ali i s najkraćim rokom dostave.

U tom su slučaju najveću ulogu odigrali upravo međudržavni odnosi jer je Vlada bila u direktnom kontaktu s kineskim vodstvom koje izdaje odobrenja za izvoz robe, što je bilo posebno bitno jer se procjenjivalo da je u tom trenutku ukupna svjetska proizvodnja pokrivala tek oko 10 posto globalne potražnje za maskama, zaštitnim odijelima i drugom opremom za borbu protiv koronavirusa.

Što dodatno daje naslutiti da to što se europski revizori tom nabavom bave sada, dvije godine kasnije, ima dublju političku pozadinu.

Nacional je u to vrijeme, 31. ožujka 2020., prvi objavio po kojim je cijenama dio opreme nabavljen.

Kineski premijer Li Keqiang posjetio je Hrvatsku u travnju 2019. i tada su on i premijer Plenković pritiskom gumba pokrenuli puštanje u more najduljeg pilota prve faze izgradnje Pelješkog mosta. FOTO: Ivo Cagalj/PIXSELL

Više od 20 tona zaštitne medicinske opreme za borbu protiv koronavirusa koja je u nedjelju 29. ožujka 2020. pristigla u Hrvatsku na dva leta iz Šangaja – jednim direktnim i jednim preko Frankfurta – nabavljeno je bez javnog natječaja od kineske kompanije Hangzhou xusheng medical management co ltd. kao dobavljača te je plaćeno 2.487.000 američkih dolara, doznao je tada Nacional. U Vladi su tada Nacionalu potvrdili ovu informaciju i objasnili da se radilo o nabavi koja je obavljena preko sustava strateških robnih zaliha i koja ne podliježe Zakonu o javnoj nabavi. Također, objasnili su da se u tom trenutku po istom principu i bez natječaja nabavljao niz drugih materijala i proizvoda, no odbili su otkriti o čemu se radi.

„Od početka krize Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta te Ravnateljstvo za robne zalihe redovito i kontinuirano nabavljaju robu radi obnavljanja državnih robnih zaliha. Radi se o stalnim isporukama i zanavljanju roba potrebnih za funkcioniranje službi na terenu i situaciji kojoj Hrvatska još nije bila izložena. Zato se stalno ukazuje potreba za novim robama i uslugama kojima državna tijela ne raspolažu ili ih nemaju u dovoljnoj količini pa je stoga potrebna žurna nabava istih. Odlukom je određeno i da se u ovom slučaju ne primjenjuju odredbe Zakona o javnoj nabavi te da su popis roba i usluga uključivo i lokacije njihovog skladištenja tajni“, službeno su za Nacional kazali u Banskim dvorima.

U trenutku nabave u svijetu je bio nedostatak medicinske opreme, posebno zaštitnih maski i odijela, ali europski revizori problem vide u tome što se Vlada, po svemu sudeći, nije obratila ni jednoj tvrtki EU-a

Nacional je tada otkrio da je u tom prvom kontingentu nabavljeno ukupno milijun troslojnih kirurških medicinskih maskica jedinične cijene 0,20 dolara, zatim 500 tisuća nešto kvalitetnijih zaštitnih maskica oznake ffp2 – KN95 po cijeni od 2,20 dolara po komadu, 50 tisuća sterilnih zaštitnih odijela jedinične cijene 21,20 dolara te 20 tisuća komada medicinskih zaštitnih naočala s cijenom od 6,35 dolara po komadu. Oprema je distribuirana zdravstvenim ustanovama temeljem prioriteta Stožer civilne zaštite.

Dio hrvatskih tvrtki koje su Vladi također ponudile posredovanje u nabavi ove opreme tvrdilo je da su ove cijene nerealne, posebno uzevši u obzir snažnu potražnju, no upozorili su i da podaci nisu potpuni jer nije jasno tko je platio transport opreme od Kine do Hrvatske.

U ožujku 2020., u vrijeme sada očito sporne nabave, nedvojbeno je postojao nedostatak medicinske opreme, posebno zaštitnih maski, odijela i rukavica, čija je upotreba naglo eksplodirala. Premijer Plenković u to je vrijeme uspio hitno riješiti nabavu iz Kine, što se tada predstavljalo kao velika stvar i spas za borbu protiv covida u Hrvatskoj. Hrvatske tvrtke koje isporučuju sličnu opremu nisu mogle u tako kratkom roku isporučili tolike količine, a deficit opreme definitivno je postojao i na razini Europske unije. Kao što je navedeno, po nekim procjenama svjetska proizvodnja mogla je pokriti tek 10 posto potreba za opremom, a nedostajalo je svega, od maski i rukavica pa sve do respiratora. Nabavku respiratora, primjerice, ministar zdravstva Vili Beroš tada je dogovarao u sklopu zajedničke europske nabave, što je rekao i u intervjuu za Nacional u ožujku 2020.

Ministar zdravstva Vili Beroš još je u intervjuu Nacionalu u ožujku 2020. rekao da će se respiratori nabaviti putem zajedničke javne nabave na nivou Europske unije. FOTO: Jurica Galoic/PIXSELL

„Razgovarao sam i s povjerenicom Europske komisije za zdravstvo Stellom Kyriakides. Budući da Europska komisija planira zajedničku javnu nabavu svega što je potrebno svim zemljama Europske unije zbog ove pandemije, dostavili smo joj podatke o hrvatskim potrebama za respiratorima i testovima“, izjavio je tada Beroš.

U priopćenju iz rujna 2020, dakle šest mjeseci nakon sada sporne nabave, Vlada, to jest Ministarstvo gospodarstva, objavila je:

„Dinamika zaključenja ugovora s tvrtkama CHINA MEHECO CO. i SINOPHARM CHONGQING MEDICAL DEVICE CO., dinamika isporuke robe iz Kine te intenzitet epidemije krajem ožujka i početkom travnja zahtijevali su i izvršenje određenog broja interventnih nabava po tada tržišnim cijenama na hrvatskom i drugim europskim tržištima, u mjeri u kojoj je to bilo moguće. Nabave su vršene žurnim postupkom, i to s tržišta koja su bila otvorena i od gospodarskih subjekata koji su u otežanim okolnostima ipak i dalje djelovali. Pokretanje proizvodnje zaštitne opreme u Hrvatskoj od početka epidemije omogućilo je Ravnateljstvu za robne zalihe da se s vremenom na hrvatskom tržištu nabavljaju i veće količine zaštitne opreme, osobito nakon srpnja, a u tu svrhu je oglašena i posebna e-mail adresa [email protected] radi dostave ponuda za isporuku opreme i materijala za provedbu mjera zaštite zdravlja i jačanja nadzora nad širenjem koronavirusa.“ Ta objava iz rujna 2020. sugerira da je Vlada već tada bila svjesna da je nabava iz Kine izazvala probleme na europskoj razini.

„Temeljem mogućnosti iz članka 42. Zakona o javnoj nabavi, ove nabave robe i usluga izuzete su od primjene Zakona o javnoj nabavi, a zbog zaštite bitnih sigurnosnih interesa Republike Hrvatske koji se ne mogu jamčiti s manje drastičnim mjerama. Zaštita života i zdravlja građana, a upravo se iz tih razloga nabavlja roba poput zaštitnih maski, odijela, naočala, rukavica, nazuvaka i dezinficijensa, svakako je bitan sigurnosni interes države. Izuzeće od primjene Zakona o javnoj nabavi određeno je kako se ostvarenje tog interesa ne bi ugrozilo, a što bi se vjerojatno dogodilo ako bi se nabave robe i usluga u ovim izvanrednim okolnostima, s kojima se ni Hrvatska, a niti druge države Europe i svijeta još nisu suočile, vršile po redovnim procedurama predviđenima propisima o javnoj nabavi, a koje imaju svoje posebne uvjete i rokove.

Prvi zrakoplov s kineskom robom iz Šangaja je u Zagreb sletio 29. ožujka, a Nacional je tada otkrio da je za 2,5 milijuna dolara nabavljeno i milijun troslojnih kirurških maskica po 0,20 dolara

Kao što je vidljivo iz objavljenih detaljnih popisa zaključenih nabava robe i usluga, tržišne cijene su varirale, što je bio odraz odnosa ponude i potražnje u globalnom i hrvatskom okruženju, kao i velikih poremećaja koji su se u posljednjim mjesecima događali na tržištima robe i usluga potrebnih za borbu protiv epidemije koronavirusa.

Navedene okolnosti se odnose i na troškove avionskog prijevoza robe na izravnim letovima od Kine do Hrvatske. Ravnateljstvo za robne zalihe se za taj oblik prijevoza odlučilo imajući na umu žurne zahtjeve Stožera za civilnu zaštitu i akutne potrebe svih nadležnih tijela uključenih u suzbijanje epidemije u razdoblju od kraja ožujka do početka svibnja ove godine. Izravni letovi jamčili su Hrvatskoj brzu i sigurnu isporuku kupljene robe, osobito imajući na umu slučajeve gubitka i otimanja robe s kojima su se suočavale neke od europskih država koje su za isporuku robe koristile komercijalne linije s međuslijetanjima. Nakon što se situacija opskrbe stabilizirala, Ravnateljstvo za robne zalihe je odlučilo ostatak isporuka organizirati morskim putem, čime su ukupni prosječni troškovi prijevoza robe prepolovljeni“, stajalo je u priopćenju Vlade.

Naveli su i da je temeljem Vladine Odluke od 17. ožujka 2020. Ravnateljstvo za robne zalihe Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja do 28. veljače 2022. godine uložilo 710,29 milijuna kuna u nabavu robe i usluga za provedbu mjera zaštite zdravlja i jačanja nadzora nad širenjem koronavirusa.

No potom je, kako su istaknuli iz Vlade, 10. studenog 2020. potpisan ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za projekt „Zaštita i očuvanje zdravstvenog sustava i javnog zdravlja nabavom medicinske i zaštitne opreme u borbi protiv COVID-19“ kojim je iz Europskog fonda za regionalni razvoj za potrebe ove nabave putem Ravnateljstva za robne zalihe Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja osigurano oko 370 milijuna kuna bespovratnih sredstava, odnosno oko 50 milijuna eura.

FOTO: Emica Elvedji/PIXSELL

Upravo taj iznos sada je postao sporan.

No kad je riječ o ukupnoj cifri koju je Republika Hrvatska platila kineskim tvrtkama za isporuku opreme, on je možda još i veći jer u cijenu opreme nije bila uključena i cijena prijevoza.

Nacional je Vladi i Ministarstvu gospodarstva poslao upit s detaljnim pitanjima o istrazi europskih revizora i plaćanju opreme iz Kine, a oni su se pozvali na svoje priopćenje iz rujna 2020., koje smo u ovom tekstu već citirali, te ustvrdili sljedeće:

“Svi podaci o nabavama tijekom pandemije bolesti COVID-19 javno su dostupni. Urednost nabave potvrđena je od strane Europskog revizorskog suda.”

Međutim, institut Europskog revizorskog suda i revizori Europske komisije nisu jedno te isto, a iz Ministarstva nisu konkretno demantirali da revizori Europske komisije uistinu provjeravaju nabavu COVID opreme iz Kine. Nacionalovi izvori navode da revizori nisu mogli ništa zključiti s obzirom da nedostaje bilo kakva dokumentacija o nabavi. Iz OLAF-a također nismo dobili odgovor do zaključenja broja.

Komentiraj