Krajem veljače ove godine, prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), ukupni javni dug iznosio je 288,5 milijardi kuna te je u odnosu na isti mjesec lani smanjen za 1,2 milijarde kuna ili 0,4 posto, čime je nastavljen neprekinuti niz relativnog pada javnog duga na godišnjoj razini koji datira od ožujka prošle godine, objavili su iz Raiffeisenbank Austria (RBA).

Posljednji podaci središnje banke, naime, pokazuju kako je u veljači ove godine nastavljen pozitivan trend smanjenja javnog duga (iskazanog prema metodologiji ESA 2010) na godišnjoj razini, iako je na mjesečnoj razini zabilježen rast od 0,7 posto.

Iz RBA pritom ističu kako je rast na mjesečnoj razini u potpunosti rezultat rasta unutarnje komponente koja je krajem veljače zabilježila rast za 3,1 milijardu kuna ili 1,7 posto.

Pojašnjavaju da je to posljedica izdanja dviju obveznica na domaćem tržištu početkom veljače u ukupnom iznosu od 8,5 milijardi kuna, koje je nadmašilo veličinu izdanja na dospijeću u veljači, od 5,5 milijardi kuna.

Ipak, snažniji rast javnog duga na mjesečnoj razini ublažen je smanjenjem vanjske komponente koja je krajem veljače zabilježile pad za 957 milijuna kuna ili 0,9 posto u odnosu na siječanj.

Smanjenje duga na godišnjoj razini, pak, analitičari RBA prvenstveno pripisuju snažnom pada inozemne komponente javnog duga, koja se krajem veljače ove godine spustila do razine 106,2 milijardi kuna – 10,8 milijardi kuna ili 9,2 posto nižu u odnosu na veljaču 2016.

Analitičari RBA podsjećaju kako je, nakon odgođenog prošlogodišnjeg plasmana euroobveznice na inozemnom tržištu, došlo do zamjetnije promjene u strukturi državnog zaduženja koje pokazuje sve veću orijentaciju ka financiranju na domaćem tržištu.

Tako je krajem veljače unutarnja komponenta javnog duga u odnosu na isti mjesec lani bila viša za 9,7 milijardi kuna ili 5,6 posto i iznosila je 182,6 milijardi kuna.

Poboljšani uvjeti zaduživanja na domaćem tržištu, dodatno potaknuti ekspanzivnim monetarnim mjerama HNB-a, utjecali su na rast unutarnje komponente javnog duga, čiji je udio u ukupnom javnom dugu koncem veljače povećan za 3,6 postotna boda u odnosu na veljaču lani, na 63,2 posto.

“Bez obzira na zabilježen pad javnog duga, koji je rezultirao smanjenjem vanjske ranjivosti te poboljšanjem ročne, kamatne i valutne strukture, visoki troškovi servisiranja tijekom nadolazećeg razdoblja i dalje će vršiti pritisak na hrvatske javne financije. U takvim uvjetima, suženi fiskalni prostor za produktivna ulaganja ovisit će o poboljšanju učinkovitosti javne uprave temeljne na strukturnim reformama”, zaključuju analitičari RBA.

Komentiraj

PODIJELI
Djelatnost je Hine prikup­lja­nje i razaši­lja­nje što potpunijih či­njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi­va­njima u Republici Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života.