Ravnatelj Centra za restrukturiranje i prodaju Milan Plećaš (CERP) od javnosti skriva nalaz o više od sto milijuna kuna teškom sumnjivom ulaganju, opravdava nezakonito zapošljavanje u CERP-u, a htio bi i medijima uskratiti pravo da istražuju poslovanje te tvrtke koja je u stopostotnom državnom vlasništvu i odlučuje o milijunskim iznosima državnog novca. Taj se zaključak nameće nakon što je CERP, uzvraćajući proteklog tjedna na pitanja Nacionala, dostavio dopis u kojemu zaobilazi i izbjegava konkretan odgovor na svako od ključnih pitanja što smo mu ih postavili o slučaju koji je nedavno otkrio Nacional: da je premijer Andrej Plenković bio detaljno informiran o tomu kako je upravo Plećaš proizveo najmanje 104 milijuna kuna štete za državni proračun, ali i da je premijer, s nadležnim ministrima, to upozorenje sasvim ignorirao, kao što je ignorirao i molbu da zaštiti višeg internog revizora koji je tu nepravilnost otkrio, a potom dobio otkaz.

Nacional je 30. studenoga objavio tekst s tvrdnjom kako je premijer Plenković dopustio da šef CERP-a otpusti revizoricu koja je upozorila na 104 milijuna kuna štete, što pokazuje “da je za premijerskog mandata Andreja Plenkovića, u najmanju ruku, onemogućeno neovisno funkcioniranje interne revizije u državnoj upravi”.

Premijer Andrej Plenković bio je detaljno informiran o tomu kako je ravnatelj CERP-a Milan Plećaš (gore) proizveo najmanje 104 milijuna kuna štete za državni proračun. FOTO: Goran Stanzl, Grgo Jelavic/PIXSELL

Nacional je objavio dokumentaciju iz koje je jasno da je Nada Ružić, donedavna viša interna revizorica u CERP-u, 17. kolovoza ove godine uputila dopis ministrima Zdravku Mariću, članu Upravnog vijeća CERP-a, Darku Horvatu, predsjedniku Upravnog vijeća CERP-a te na znanje premijeru Plenkoviću. U njemu je od njih zatražila zaštitu od, po njoj, potpuno neutemeljene i neosnovane odluke Milana Plećaša da je smijeni, i to “samo zato što je stručno i savjesno te u skladu sa Zakonom o sustavu unutarnjih kontrola, kojim je zajamčena neovisnost unutarnjih revizora, obavljala svoj posao”. Ružić je u svom dopisu napisala:

“Dana 16. travnja 2020. uputila sam Izvješće o sumnji u nepravilnost u reviziji procesa ispunjenja ugovornih obveza iz ugovora o prodaji i prijenosu poslovnih udjela. Sumnju u nepravilnost temeljila sam na činjenici da prema zaprimljenoj i analiziranoj dokumentaciji koju je dostavio revidirani subjekt nije bilo moguće vjerodostojno prikazati ulaganje kupca u visini 104 milijuna kuna.” U dopisu Ružić dodaje što se potom dogodilo: “Nakon upućivanja navedenog izvješća, umjesto poduzimanja aktivnosti razjašnjenja činjenica navedenih u izvješću, ravnatelj CERP-a i rukovoditeljica Samostalnog odjela za unutarnju reviziju kreću u stvaranje uvjeta za otkazivanje mog ugovora o radu, kojeg u konačnici i otkazuju 26. srpnja 2021.” Osim toga, Nacional je u svojem tekstu objavio i “dodatne interne dokumente koji pokazuju da je voditeljica Samostalnog odjela za unutarnju reviziju Željka Hofer ondje zaposlena iako nije zadovoljavala natječajne uvjete.”

Nakon što je tekst u Nacionalu objavljen, ravnatelj CERP-a našoj je redakciji 30. studenoga uputio demanti, argumentirajući ga s nekoliko dokumenata, među kojima je dopis kojim CERP sporni predmet ulaganja od 104 milijuna kuna dostavlja na postupanje DORH-u, tri upozorenja i odluka o otkazu Nadi Ružić, kao i dopis Ministarstva financija o radnom iskustvu Željke Hofer. U svom je demantiju ravnatelj CERP-a ustvrdio da u Nacionalovu tekstu nije točno kako CERP nije procesuirao tvrdnje Nade Ružić, da nije točno kako je Nada Ružić dobila otkaz “samo zato što je stručno i savjesno obavljala svoj posao” te da nije točno ni to da Željka Hofer nije ispunjavala uvjete za njezino radno mjesto u CERP-u. Na kraju demantija koji je CERP poslao Nacionalu, tvrdi se i “da su objavom imena i prezimena pojedinih zaposlenika CERP-a bez njihove privole povrijeđene odredbe Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR).”

Ne vjerujući tvrdnjama CERP-ova ravnatelja Plećaša, Nacional ih je odlučio dodatno provjeriti. Odlučili smo točno ustanoviti kako je to CERP, premda jest ispunio formalnu proceduru ispitivanja prijave Nade Ružić, sadržajno istražio tu prijavu. Nacional, naime, nikada nije ni tvrdio da CERP nije formalno procesuirao sumnje u kriminal; štoviše, u Nacionalovu tekstu od 30. studenoga izrijekom stoji kako je “Plećaš unutar CERP-a nominalno te optužbe provjerio”. Ali postoji dramatična razlika između formalnog i sadržajnog provjeravanja sumnji u kriminal: formalno provjeravanje, štoviše, može postati paravan za sadržajno i faktičko prikrivanje. Zato je Nacional, u pitanjima koje je 22. prosinca poslao CERP-u, zatražio izvješća na temelju kojih je CERP zaključio kako sumnje Nade Ružić nisu osnovane.

Nada Ružić, donedavno viša interna revizorica u CERP-u, uputila je 17. kolovoza ove godine dopis i ministru financija Zdravku Mariću. FOTO: Boris Scitar/PIXSELL, Nacional

Riječ je o Izvješću o osnovanosti prijave, KLASA: 052-01/20-01/5, URBROJ:360-05-0102/02-2020-6 od 22. srpnja 2020., kojim je ocijenjeno Izvješće o utvrđivanju nepravilnosti, koje je 16. travnja 2020. podnijela voditeljica revizorskog tima u svezi visine ulaganja kupca Allegheny Financial d.o.o. Nada Ružić. Drugi dokument koji je Nacional tražio od CERP-a jest Odluka ravnatelja CERP-a Milana Plećaša od 23. srpnja 2020., KLASA 052-01/20-01/6, URBROJ 360-01/04-2020-4, kojom je ravnatelj navedenu prijavu nepravilnosti ocijenio neosnovanom.

Povrh toga, od glasnogovornice CERP-a Tijane Hrvojević Matković tražili smo da CERP odgovori na sljedeća pitanja: na temelju kojih ključnih nalaza je utvrđeno da sumnje voditeljice revizorskog tima Nade Ružić nisu osnovane, tko je te nalaze ustanovio i na temelju kojih dokumenata te na osnovu kojih saznanja je zaključeno da su ulaganja kupca Allegheny Financial d.o.o. u iznosu od 104.020.516,00 kuna opravdana i ispunjena.

U petak, 24. prosinca, glasnogovornica CERP-a našem je uredništvu dostavila dopis u kojemu nema preciznog odgovora ni na jedno od navedenih pitanja, kao što nam nisu poslani ni dokumenti koje smo tražili. U odgovoru piše: “Postupak koji je predmet vašeg upita provodi se temeljem odredbi Pravilnika o postupku unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti i Pravilnika o unutarnjoj reviziji u CERP-u. Ako unutarnji revizor tijekom obavljanja revizije utvrdi nepravilnost za koju nisu propisane prekršajne odredbe ili koje ima obilježje prekršaja o tome je dužan izvijestiti rukovoditelja unutarnje revizije, te osobu zaduženu za nepravilnosti, koja dalje postupa sukladno odredbama Pravilnika o postupku unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti. U konkretnom slučaju, radilo se upravo o prijavi za koju nisu propisane prekršajne odredbe ili koja ima obilježje prekršaja. Iz izvješća svih prethodno naznačenih osoba nadležnih za postupanje po takvoj prijavi, proizlazilo je kako je ista neutemeljena. Sukladno odredbama Pravilnika o unutarnjoj reviziji u CERP-u, predmetna revizija je nastavljena. Viša unutarnja revizorica Nada Ružić je prvi put ukazala na sumnju u kazneno djelo tek u svom Izvješću od dana 12. veljače 2021. godine. Slijedom odgovarajuće odredbe spomenutog Pravilnika, u takvom slučaju revizija se prekida, a ravnatelj CERP-a je, nakon pisanog izvješća rukovoditelja unutarnje revizije i provedenog postupka, aktom CERP-a od 16. lipnja 2021. godine, spis predmeta dostavio na daljnje postupanje nadležnom državnom odvjetništvu.”

Čini se, dakle, kako glasnogovornica CERP-a želi reći da interni propisi CERP-a – Pravilnik o postupku unutarnjeg prijavljivanja nepravilnosti i Pravilnik o unutarnjoj reviziji u CERP-u – sugeriraju kako je prijava Nade Ružić, prema kojoj “nije bilo moguće vjerodostojno prikazati ulaganje kupca u visini 104 milijuna kuna”, prijava “za koju nisu propisane prekršajne odredbe ili koja ima obilježje prekršaja”. Potom, čini se kako glasnogovornica sugerira kako interni propisi CERP-a propisuju da se “revizija prekida” ako neki od CERP-ovih revizora posumnja u kazneno djelo pa je to, nakon što je Nada Ružić “prvi put ukazala na sumnju u kazneno djelo tek u svom Izvješću od dana 12. veljače 2021.”, CERP i učinio, prekinuvši reviziju i proslijedivši slučaj Državnom odvjetništvu te da – prema onome što je dosad iz CERP-a objašnjeno – u konkretnom slučaju više nije poduzeo baš ništa.

Nada Ružić, donedavno viša interna revizorica u CERP-u, 17. kolovoza ove godine uputila je dopis ministrima Zdravku Mariću, članu Upravnog vijeća CERP-a, Darku Horvatu, predsjedniku Upravnog vijeća CERP-a, te na znanje premijeru Plenkoviću. U dopisu je od njih zatražila zaštitu od, po njoj, potpuno neutemeljene i neosnovane odluke Milana Plećaša da je smijeni. FOTO: Nacional

Kako je, dakle, moguće da državno tijelo smatra kako sumnja u izostanak ugovorenog ulaganja od 104 milijuna kuna nije djelo “za koju nisu propisane prekršajne odredbe ili koja ima obilježje prekršaja” te kako je moguće da isto to državno tijelo ne produbi svoje istraživanje te sumnje i kada njegov revizor izrijekom posumnja u kazneno djelo – to Nacionalu nikako nije jasno pa zahtijeva da ravnatelj CERP-a javnosti to i objasni.

Sve to tim više jer se CERP oglušio na zahtjev Nacionala da dostavi izvješća iz kojih bi se moglo iščitati je li CERP-ova istraga o sumnjivom ulaganju bila tek nominalno ispunjavanje procedure kako bi se prikrila suština, što sumnja Nacional, ili je bila istinsko i sadržajno ispitivanje što se, zapravo, u slučaju ulaganja tvrtke Allegheny Financial uistinu dogodilo. Jer tu nije riječ o malome i nevažnom poslu, nego o vlasništvu nad izuzetno vrijednim i atraktivnim turističkim zemljištem u Poreču, namijenjenim izgradnji luksuznog hotela i apartmanskog naselja; o turističkom kompleksu na impresivnih 16.000 četvornih metara atraktivne lokacije, stotinjak metara od mora.

CERP u svojem demantiju opovrgava i tvrdnju iz Nacionalova teksta da je Željka Hofer u CERP-u zaposlena, iako nije zadovoljavala natječajne uvjete. Nacional je, naime, još u tekstu od 30. studenoga objavio faksimil nalaza Državnog inspektorata iz listopada ove godine, u kojemu nedvosmisleno stoji kako je Inspektorat proveo nadzor u CERP-u te ustanovio da je CERP “počinio povredu odredbi članka 23. Zakona o radu (…) jer je sa Željkom Hofer 23. travnja 2019. sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme za obavljanje poslova voditeljice za unutarnju reviziju (…), a što nije smio učiniti (…)”. Nije to smio, stoji dalje u nalazu Državnog inspektorata, zato što “Željka Hofer nije ispunjavala uvjete natječaja jer nije imala tri godine radnog iskustva na poslovima unutarnjega revizora.” Kao argument za stav da nije točno kako je Željka Hofer zaposlena usprkos tomu što nije ispunjavala uvjete, CERP je dostavio dopis Ministarstva financija u kojemu je navedeno radno iskustvo Željke Hofer. No s obzirom na to da je nalaz Državnog inspektorata obavljen nakon što je Ministarstvo financija izdalo dokument o radnom iskustvu Željke Hofer, Nacional je od CERP-a zatražio odgovor na pitanje kako CERP komentira nalaze Državnog inspektorata koji je ustanovio da je CERP povrijedio članak 23. Zakona o radu, jer je sa Željkom Hofer sklopio ugovor o radu na neodređeno vrijeme, usprkos tome što nije ispunjavala uvjete natječaja. Tražili smo i komentar CERP-a na činjenicu da je Državni inspektorat zbog tog kršenja zakona protiv CERP-a podnio prekršajni optužni prijedlog pred Prekršajnim sudom te podatke o tome je li taj sudski proces završen i kakva je presuda? Zanimalo nas je, također, hoće li CERP za to radno mjesto raspisati novi natječaj i zaposliti osobu koja ispunjava uvjete natječaja, nakon što je Državni inspektorat nedvosmisleno ustanovio da Željka Hofer ne ispunjava uvjete natječaja za radno mjesto na kojemu u CERP-u radi.

Odgovor CERP-a, koji je potpisala glasnogovornica Hrvojević Matković, glasi ovako: “O svim prethodno opisanim okolnostima, kao i o zapošljavanju gđe Hofer, CERP se detaljno izjasnio u svom demantiju objavljenom u Nacionalu dana 21. prosinca 2021.g., kojem je priložena i sva relevantna dokumentacija. O prijedlogu Državnog inspektorata nadležni sud još nije donio nikakvu odluku.”

26.11.2021., Zagreb – Darko Horvat, ministar prostornoga uredjenja, graditeljstva i drzavne imovine odrzao je konferenciju za medije. Photo: Patrik Macek/PIXSELL

Naposljetku, CERP je u svojem demantiju ustvrdio i kako nije točno da je revizorica Nada Ružić dobila otkaz “samo zato što je stručno i savjesno obavljala svoj posao”. U prilog toj tvrdnji, iz CERP-a su dostavili tri upozorenja o neetičnom postupanju koja je ravnatelj CERP-a izrekao revizorici te odluku o njezinu otkazu. U tim trima opomenama navode se, među ostalim, tvrdnje Željke Hofer i još jednog zaposlenika CERP-a, da se Nada Ružić prema njima nekoliko puta ponijela verbalno nekolegijalno i uvredljivo, a može se zaključiti i da su među tih troje zaposlenika CERP-a, koji su trebali surađivati, međuljudski odnosi bili teško narušeni. Zanimljiva je, međutim, odredba iz jednog od triju upozorenja koja je ravnatelj Plećaš uputio Nadi Ružić jer ilustrira birokratsku revnost koju je CERP iskazao kada je trebalo otkriti prekršaje Nade Ružić, koja je prijavila sumnju kako CERP ignorira izostanak ulaganja od 104 milijuna kuna. Taj odlomak, iz “Upozorenja na obveze iz radnog odnosa i ukazivanja na mogućnost otkaza ugovora o radu”, što ga je ravnatelj Plećaš Nadi Ružić izdao 27. studenoga 2020., glasi ovako: “Dana 16. travnja 2020. podnijeli ste putem e-maila Izvješće o sumnji u nepravilnosti u Reviziji procesa praćenja i ispunjenja ugovornih obveza iz ugovora o prodaji i prijenosu dionica i poslovnih udjela. Navedeno Izvješće uputili ste voditeljici i ravnatelju CERP-a. Navedenim postupanjem prekoračili ste svoje ovlasti odnosno postupili ste protivno odredbi članka 17. stavka 1. i stavka 2. Pravilnika o unutarnjoj reviziji u CERP-u (…), jer sukladno navedenim odredbama, o nalazima o nepravilnostima, ravnatelja CERP-a treba obavijestiti rukovoditelj unutarnje revizije.” Dakle, problem je bio u tome što je Nada Ružić, navodno, prekršila hijerarhiju prijavljivanja “sumnje u nepravilnosti” – što zapravo znači kriminal viši od sto milijuna kuna – pa je to postao čak i jedan od argumenata za otkaz, dok, u isto vrijeme, njezine sumnje u nepravilnosti bivaju proglašene “neosnovanima”, a unutarnji propisi CERP-a – prema interpretaciji dopisa CERP-ove glasnogovornice Hrvojević Matković – određuju da se “revizija prekida” ako se pojavi sumnja u kazneno djelo. Pa zar je, u takvim uvjetima, neobična Nacionalova sumnja da cijeli taj slučaj nije ništa drugo nego jedno veliko zataškavanje?

Štoviše, postoji još jedan itekako opravdan argument za takvu sumnju koji dapače i premašuje razinu slučaja o kojemu govorimo. Citirat ćemo posljednju rečenicu CERP-ova demantija koji je Nacional objavio u posljednjem broju: “Također ističemo da su objavom imena i prezimena pojedinih zaposlenika CERP-a bez njihove privole povrijeđene odredbe Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR).” Što znači ta rečenica? Znači li ona da u CERP-u GDPR tumače tako da mediji ne bi smjeli istraživati i pisati o tome što i kako rade ljudi plaćeni iz državnog proračuna, koji odlučuju o milijunskim iznosima nekretnina i tvrtki u vlasništvu države? Znači li to da ravnatelj CERP-a Milan Plećaš smatra kako bi medijima trebalo uskratiti pravo da istražuju kako se troši, i kako se upravlja, državnim novcem? Na osnovu citirane rečenice teško je zaključiti išta drugo. A ako je takav zaključak opravdan, to može značiti samo dvije stvari: prvu, da CERP-ov ravnatelj izvrće smisao donošenja Opće uredbe o zaštiti podataka jer ona ne postoji kako bi štitila mutne poslove državnih činovnika, nego osobne podatke privatnih osoba; te drugu, da je Nacional bio itekako u pravu kada je napisao da se “u upravljanju CERP-om ništa bitno nije promijenilo u odnosu na neka ranija kompromitantna vremena’’.