Premda je politički dogovor polovinom lipnja omogućio da se i u Mostaru nakon dvanaest godina održe lokalni izbori, još je uvijek neizvjesno hoće li taj grad poslije više od desetljeća dobiti legitimnu vlast, kao što nije jasno hoće li se i u cijeloj Bosni i Hercegovini uopće održati lokalni izbori, zakazani za 15. studenoga.

U samo četrdesetak dana od uspješnoga političkog dogovora o Mostaru, nekoliko se prepreka ispriječilo za održavanje lokalnih izbora u studenome, što samo potvrđuje do koje su mjere temeljna politička neslaganja i neodrživ daytonski sustav Bosnu i Hercegovinu učinili državom kojom je, u postojećim okonostima, nemoguće učinkovito upravljati.

Politički dogovor koji su 18. lipnja postigli predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović i predsjednik SDA Bakir Izetbegović trebao je deblokrati izborni proces u Mostaru, u kojemu izbori nisu održani od 2008. godine.

Nakon 12 godina deblokirani izbori u Mostaru

Sve se činilo završenim, pa je dogovor Čovića i Izetbegovića potvrđen i u parlamentu BiH, ali je potom jedna odluka Središnjega izbornog povjerenstva (SIP) BiH cijeli problem, čini se, vratila na početak: SIP je prije četiri dana odlučio da će izbore u Mostaru s 15. studenoga, kada bi se trebali održati u cijeloj BiH, pomaknuti na 20. prosinca, objašnjavajući tu odluku zakonskim odredbama koje tako nalažu.

Lokalni izbori u Mostaru zakazani za 20. prosinca

No HDZ BiH odmah se usprotivio, nazvavši odgađanje izbora u Mostaru “neprihvatljivim”. “Umjesto početka normalizacije, to je, zapravo, korak unazad. Jednostavno, takva odluka je za nas neprihvatljiva, jer se Mostar, ponovno, izdvaja iz ostatka BiH. Nadalje, riječ je o datumu koji je pet dana uoči Božića i vidjet ćemo kakve ćemo mehanizme i pravne lijekove koristiti, ali oni sigurno postoje”, izjavio je predsjednik Gradskog odbora HDZ BiH Mostara Slaven Zeljko.

Tako je opet neizvjesno hoće li izbori u Mostaru uopće biti održani. No postoji i veći problem: neizvjesno je hoće li biti održani i u cijeloj BiH, jer zemlja još nije izglasala proračun, u kojemu bi trebalo izdvojiti novac potreban za održavanje izbora. “Čekamo sredstva koja nam moraju biti doznačena u narednih sedam dana, inače izbora na zakazani datum vrlo izvjesno da neće biti“, izjavio je predsjednik SIP-a BiH Željko Bakalar u prošlu srijedu.

Usvajanje proračuna blokirali su Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika i HDZ BiH. Od danas, ostala su još tri dana za pronalaženje novca potrebnog za održavanje lokalnih izbora, a nije jasno hoće li i kako novac biti namaknut.

To su, međutim, samo akutni problemi koji zasjenjuju one što traju mnogo duže: više se ni ne spominje činjenica da Federacija BiH još nije formirala vlast ni na temelju rezultata izbora iz 2018. godine, pa većim entitetom već gotovo dvije godine upravlja vlada u tehničkom mandatu.

Formiranje vlasti u FBiH uvjetuje HDZ BiH izmjenama izbornog zakona. “Jasno smo iz HDZ-a rekli da, dok se ne postigne politički dogovor o izmjenama Izbornog zakona, nema nove Vlade Federacije BiH. Mi tražimo legalno i legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda, kada je u pitanju prije svega izbor zastupnika u Dom naroda, te izbor člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. To je za nas problem na koji ukazujemo godinama”, objasnio je HDZ-ov zastupnik u Domu naroda Parlamenta FBiH iz HDZ-a BiH Ivo Tadić.

Paradoks je u tome što je politički dogovor Čovića i Izetbegovića o Mostaru 18. lipnja trebao biti prvi korak u rješavanju tog problema – usuglašavanju novog Izbornog zakona. Na temelju tog dogovora SIP je izbore u Mostaru zakazao za 20. prosinca. Sada, nakon što se tome suprotstavio HDZ BiH, Federacija BiH zavrtjela se u još jednom zatvorenom krugu blokada koje cijelu BiH već četvrt stoljeća drže u bezizlaznoj političkoj hibernaciji.