Premijer Andrej Plenković odlučio je ukinuti krizni zakon još iz vremena Jadranke Kosor, kojim je većini umirovljenih po posebnim propisima oduzeto 10 posto, ako su im mirovine bile više od 3.500 kuna (466,36 eura).

Tako će im pet posto biti vraćeno od 1. srpnja, a ostatak od 1. siječnja 2024. godine. Ako dodamo još i redovita usklađivanja, a prve procjene za siječanjsko usklađivanje govore o povećanju od 5,44 posto, onda to znači da bi poneke povlaštene mirovine mogle narasti i za stotinjak eura.

Treba znati da postoji 18 kategorija umirovljenika, piše Mirovina.hr,  od kojih je jedna podijeljena na tri potkategorije. Svakog mjeseca na takve se mirovine izdvaja nešto više od 900 milijuna kuna (119,5 milijuna eura). Provjereno je koliko su mirovine u posljednjih pet godina rasle zahvaljujući usklađivanjima i zakonskim promjenama.

Saborski zastupnici, članovi vlade, ustavni suci i državni revizori  te bivši akademici HAZU-a i dalje imaju najviše mirovine. S druge strane, najniže mirovine imaju članovi posade brodova u domaćoj i međunarodnoj plovidbi te pripadnici Hrvatske domovinske vojske u Drugom svjetskom ratu.

Ipak, bitno je upozoriti na to koliko su povlaštene mirovine rasle u proteklih pet godina. Prosječne mirovine svih skupina povlaštenih umirovljenika u posljednjih pet godina porasle su za 659,32 kune (87,51 eura) ili 13,73 posto.

Gledajući razliku u novcu, najviše su rasle mirovine saborskim zastupnicima, članovima vlade, ustavnim sucima i državnim revizorima. Njima su mirovine u zadnjih pet godina porasle za 1.473,51 kunu (195,57 eura) ili 13,08 posto. Dosta su porasle i mirovine bivših akademika HAZU-a, za 1.142,22 kune (151,60 eura) ili 11,43 posto.

Nekoliko kurioziteta

Najmanje su porasle mirovine posade brodova. U zadnjih pet godina, njihove su mirovine veće za 322,58 kuna (42,81 euro) ili 13,56 posto. Potom slijede pripadnici Hrvatske domovinske vojske, kojima je mirovina u istom razdoblju porasla za 409,29 kuna (54,32 eura) ili 14,45 posto.

Po postotku, najmanje su rasle već spomenute mirovine bivših akademika HAZU-a te mirovine po Zakonu o vatrogastvu (11,50 posto). No, uz potonje mirovine veže se jedan kuriozitet. Naime, one su uvrštene u posebne propise 2020. godine, a do kraja 2022. su porasle za 646,70 kuna (85,83 eura).

Drugi kuriozitet je i to što su mirovine bivših radnika na razminiraju pale za 13,27 posto od kraja 2018. do kraja 2022. godine. Za to su krive zakonske izmjene iz 2019. koje su znatno srozale mirovine toj kategoriji umirovljenika. Iako su mirovine od 2019. nastavile rasti, u odnosu na 2018., one su i dalje manje za 708,83 kuna (94,08 eura).

Zanimljivo je i to kako su, od mogućih 20 skupina, mirovine u njih čak 10 narasle manje od ukupnog prosjeka rasta mirovina u svim skupinama.